Fotografija, fotografija i opet fotografija!

Izložbu Picasso u Klovićevim dvorima zasigurno je već vidio dobar dio naših čitatelja i ne treba je dodatno predstavljati. Izložbu prati prigodan program predavanja i radionica, kao i ojačani paket izdizajniranih suvenira, no ovaj put nećemo ponovo pisati o Picassu nego o zanimljivoj fotografskoj izložbi koju,od prije nekoliko dana, također možete pogledati u Klovićevim dvorima. Radi se o suvremenoj fotografiji skupine autora koja je, nesretno ili nespretno, ali očito i neminovno,ostalo u sjeni velikog majstora iza koju možda još niste niti čuli.

A sudeći po podužem popisu i više nego pozantih izlagača, ne biste je smjeli propustiti:

Domagoj Blažević, Boris Cvjetanović, Qëndrëse Deda, Andrej Đerković, Marko Ercegović, Tomaž Gregorič, Majlinda Hoxha, Astrit Ismaili, Robert Jankuloski, Genc Kadriu, Amer Kapetanović, Silvestar Kolbas, Srđan Kovačević, Borut Krajnc, Nenad Malešević, Goran Micevski, Duško Miljanić, Bojan Mrđenović, Paula Muhr, Oliver Musovik, Vigan Nimani, Ana Opalić, Lazar Pejović, Darije Petković, Ivan Petrović, Marija Mojca Pungerčar, Vojo Radonjić, Jasenko Rasol, Bojan Salaj, Tarik Samarah, Mirjana Stojadinović, Viktor Šekularac, Dejan Vekić, Sandra Vitaljić, Borko Vukosav, Milena Zarić, Ivan Zupanc, Antonio Živkovič.

Projekt “Posljedice. Mijenjanje kulturnog pejzaža” posvećen je istraživanju i promoviranju umjetničke fotografije na području zemalja bivše Jugoslavije nakon njezina raspada (1991-2011). Stručni timovi iz Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Prištine, Cetinja, Beograda i Skopja, na inicijativu Centra za suvremenu fotografiju Photon iz Ljubljane istražili su ulogu fotografije u praćenju, dokumentiranju i tumačenju socijalnih, ekonomskih, kulturnih i političkih promjena koje su se na ovim područjima dogodile u posljednjih 20 godina.

Te su promjene ostavile neizbrisiv trag na stanje svijesti stanovnika ovih zemalja uzrokujući velike mentalne i fizičke posljedice. Ratovi, razvoj tržišne ekonomije, raslojavanje društva, rastući konzumerizam, nove forme agresivnog marketinga i različiti tipovi medijske kontrole i manipulacije, uspjeli su potpuno promijeniti socijalni i kulturni pejzaž cijele regije. Iako se svaki od autora/ica bavi različitim segmentima tih promijena, u zbiru tih radova može se iščitati potreba za konačnim suočavanjem s temama od kojih naše društvo bježi, te da se ukaže na aktualne probleme i njihove uzroke.

Zahvaljujući specifičnom vremenskom rasponu, Aftermath suprostavlja umjetničke refleksije i izraze različitih generacija od kojih su neki iskusili život u razdoblju prije raspada zajedničke države dok su drugi stvarali isključivo u novom društvenom kontekstu. Početna točka mnogih radova postavljenih na izložbi je odnos starog i novog, zapis postupnih promjena na pojedinom mjestu i posljedice ideologija na širi društveni i fizički pejzaž. U okviru izložbe konceptualno dizajnirani narativi nadrastaju principe dokumentarne reportaže i, za razliku od senzacionalizma masovnih medija, promatraju događaje i situacije s određene distance. Njihova socijalna osetljivost ipak je vidljiva dok pričama s margine predstavljaju posljedice sveobuhvatne društvene tranzicije kao procesa koji je iz temelja promijenio čitavu regiju.

Vrijedi napomenuti kako se paralelno održava i izložba Silvestara Kolbasa – Kino Crvena zvijezda, koja se sastoji od 24 slike povećanih susljednih sličica s filmske vrpce (što bi u kinu predstavljalo 1 sekundu) i izjave o radu.

“Ovi nizovi fotograma s nađenih komadića filmskih vrpci u sebi vizualno sažimaju sav rat, i srpsku agresiju na Hrvatsku i Bosnu, i hrvatsko upletanje u rat u Bosni, i moju nemogućnost da se od svega toga ogradim. Zato i fotografije nastale povećavanjem zaprljanih filmskih fotograma doživljavam kao svoju paradigmu rata, u njima je sadržan sav ratni kovitlac, sva nemogućnost da se iz njega izvučem, i sav osjećaj posvemašnjega gubitka kojeg mi je rat prouzročio.”, piše S. Kolbasa.

Također, danas se u Klovićevim dvorima otvara i 10. jubilarnu izložbu “Hrvatska novinska fotografija 2012.” u postavi Zbora fotoreportera Hrvatske. Radi se o 100 najboljih radova profesionalnih fotoreportera koje je odabrao međunarodni strukovni žiri u 7 kategorija natječaja. Specifičnost ove izložbe i i njena najveća atrakcija jest bit fotoreporterskog posla – dokumentiranje svih slojeva društva u kojem živimo. Reporteri to rade na objektivan način primjeren izvještavanju, no ovaj projekt promovira i nagrađuje autore koji su to napravili na posebno atraktivan i zanimljiv način.

U natječaju je sudjelovalo 97 autora, članova Zbora fotoreportera, s 1798 fotografija. Ovogodišnji međunarodni stručni žiri činili su: Laurent Rebours, glavni urednik fotografije agencije Associated Press iz Francuske; Daria Bonera, urednica fotografije National Geographic Travelera iz Italije; te Matko Biljak, urednik fotografije Slobodne Dalmacije iz Hrvatske. U svom završnom pismu sudionicima, žiri je naglasio da je zadovoljan viđenim radovima, posebice širinom tema. Bili su i vrlo zadovoljni kvalitetom pojedinih kategorija, posebice Reportaže, koja prijašnjih godina nije dobivala posebne pohvale od stručnjaka. Njihov izbor fotografije godine bio je jednostavan – radi se o najvažnijem događaju protekle godine u Hrvatskoj, atraktivno snimljen i emotivan.

Kako su fotografije uvijek šifrirane kako žiri ne bi imao uvida u ime autora/agencije, zanimljiv je pregled strukture odabranih autora. Među pobjednicima po kategorijama nalaze se po 1 predstavnik velikih agencija Cropix, Pixsell i Hina, te čak 4 slobodna fotoreportera. Odlična je to ilustracija trendova koji su očigledni proteklih godina u hrvatskom novinskom sektoru. Velike agencije i redakcije, koje su do nedavno zapošljavale veliki broj stalnih suradnika, zbog recesije primorane su raskidati brojne ugovore, čime broj slobodnih fotoreportera raste iz mjeseca u mjesec, no praksa pokazuje da kolege u tim situacijama nisu jednostavno odustali i prešli u druge sektore, već se motivirali da rade za klasu bolje, što je žiri prepoznao i nagradio. To svakako daje nadu svima koje takav trend brine.

Ova izložba tradicionalno je putujuća i posjećuje desetak gradova diljem Hrvatske, a ove godine će biti i dio proslave ulaska Hrvatske u EU kroz izložbu u Bruxellesu, dok su u planu i gostovanja u Beču i Beogradu. Osim što promovira izvrsnost i natjecanje, cijeli projekt naglašava vrijednost dokumentarne fotografije u nacionalnoj kulturnoj baštini. Sve što danas kvalitetno dokumentiramo i pravilno arhiviramo, poslužiti će kao dokument o vremenu u kojem živimo. A taj zadatak odlično rade upravo fotoreporteri.

Izložbe su besplatne za posjetitelje. Uživajte!