
Uobičajena tura po bečkim muzejima rijetko uključuje i Tehnički muzej. Da muzej nije popularno turističko odredište govori u prilog i činjenica da na njihovom siteu, osim osnovnih informacija o radnom vremenu i ulaznicama, ništa ne možete naći na ijednom jeziku osim njemačkoga. Ovog puta pak, robot s plakata za izložbu Roboti – mašine i čovjek, oblijepljenih po cijelom Beču, zainteresirao nas je i odveo do samog kraja Mariahilfer Straße gdje je Tehnički muzej smješten.

Od kako se čovjek poslužio prvim oruđem i oružjem u prapovijesnom dobu, tehnologije su postale sastavni dio našeg djelovanja a kulturni razvoj krenuo je drugačijim korakom od biološkog. S razvojem informatike, kibernetike, robotike, umjetne inteligencije i drugih vezanih grana znanosti i industrije, tehnologije koje stvaramo u stanju su preuzeti sve veći i veći dio naših kulturnih aktivnosti. U jednom linearnom poimanju razvoja povijesti, mogli bi spekulirati i o suvišnosti čovjeka kao biološkog bića u procesu održivosti kulturnog aspekta naše civilizacije. Ta činjenica da bi mogli postati zamjenjivi potakla je kustose bečke izložbe da se osim tehničkim odlikama robota pozabave i njihovim položajem u kulturi čovječanstva, pitanjem smatramo li ih bićima ili mašinama te posebno odnosu koji imaju s popularnom kulturom.



Na više od 1000 metra kvadratnih izložba kroz mnoštvo eksponata istražuje povijest, današnje trendove i vizije budućnostir robotike. Put od baroknih automata do današnjih humanoida pokazuje s jedne strane praktičnu želju čovjeka da se oslobodi teških i dosadnih poslova stvarajući mašine koje će to raditi umjesto njega, želju uz koju ide i strah od suvišnosti čovjeka. S druge strane te iste mašine, robote čovjek često zamišlja na svoju sliku i priliku te tako tražeći potvrdu samog sebe u svojoj tehnološkoj kopiji. Dinamičan odnos robotike i popularne kulture na izložbi je ostvaren postavom koja paralelno donosi primjere kako iz svijeta stvarnosti tako i fikcije. Ljubitelji znanstvene fantastike na izložbi će naći isječke iz kultnih filmova, literature i igrica, vidjeti prikaze robota u novinama te televizijskim programima prošlih desetljeća, ali i otkriti vezu popularnih prikaza sa znanošću i tehnologijom.



Na kraju, u suradnji s Ars Electronica Futurlab-om, izložba nudi i RoboLab, mjesto na kojem posjetitelji mogu sami programirati i upravljati robote, upustiti se u osobnu interakciju s njima. Pobjeći od industrijskog robota, pretvoriti se u cyborga neke su od akcija viđenih na filmovima koje se ovdje mogu iskušati na vlastitoj koži. Tu se možete i poigrati s PARO-m, dlakavim bijelim tuljanom – robotom koji percipira svaki naš pokret te na njega odgovara kao umiljat kućni ljubimac. Emotivna interakcija s njim ista je onoj koju ostvarujemo sa živim kućnim ljubimcima, osim što činjenica da je to ipak mašina ostavlja trag nelagode u tom užitku.

Izložba je otvorena do 14. lipnja u Tehničkom muzeju na adresi Mariahilfer Straße 212, Beč. Radno vrijeme radnim danom je od 09 do 18 sati te subotom, nedjeljom i praznikom od 10 od 18 sati.