Najkulturniji zagrebački lift

Prije par godina uživala sam u svakodnevnoj „konzumaciji“ književnosti u madridskom metrou, praksi koja se vjerojatno na podjednako uspješan način provodi i u nekim drugim gradovima. Književni fragmenti pojavljuju se u svakodnevnom okruženju javnog prijevoza, u formi A4 naljepnica s ulomcima djela klasičnih i suvremenih autora različitih žanrova na praznim površinama unutar metroa, autobusa i lokalnih vlakova. Moguće ih je pročitati između dvije stanice, predstavljaju neki oblik heterotopije u rutini jedne vožnje, ali i posredno potiču čitatelja da potraži cijelu knjigu i nastavi čitati. U Madridu ova praksa postoji već 18 godina, u suradnji Grada, Udruženja izdavača Madrida i Ministarstva kulture, a od 2006. g. dio je regionalne strategije za poticanje čitanja. Upravo ono što mi je uvijek bilo intuitivno privlačno kod tog projekta uklapa se u ideju Arte Útila – promatranja umjetnosti kao “javnog resursa”. Potonje je zajednički projekt kubanske umjetnice Tanie Bruguere u suradnji s Queens Museumom u New Yorku i Van Abbemuseumom u Eindhovenu, čiji arhiv s dokumentiranim istraživanjima kolektiv Što, kako i za koga / WHW predstavlja u aktualnoj izložbi u Galeriji Nova.

Kulturni lift, Biometrijsko ogledalo, autor: Davor Konjikušić

 

Kulturni Lift u Hvarskoj 11 na zagrebačkoj Sigečici jedan je od lokalnih primjera predstavljenih na ovoj izložbi. Umjetnički sadržaj i sadržaj o umjetnosti ovdje se, umjesto u javnom prijevozu, pojavljuje u „transportu“ unutar jedne zgrade, u liftu – zajedničkom, komunalnom prostoru svih stanara. Dovode je i kuriraju kustosica Jelena Pašić i vizualni umjetnik Matija Kralj, i sami stanari zgrade, potaknuti „shvaćanjem odgovornosti individualnog doprinosa zajednici“.

Umjetnički sadržaj izmještaju iz tradicionalnih izlagačkih prostora koji umjetnost u pravilu tek prezentiraju i umještaju ga u svakodnevicu koja otvara mogućnost interakcije, komunikacije, apropijacije, reakcije, odnosno – sudjelovanja stanara. Kulturni Lift su istovremeno zidne novine, blog  i Facebook stranica. Objavljuje se svaka dva tjedna u već postojećem oglasnom prostoru unutar samog lifta, a oblikuju ga suradnici i suradnice iz područja kulture i umjetnosti.

Inicijatori projekta su i autori prva dva izdanja. Matija Kralj je predstavio rad Radio Mamutica njemačke grupe LIGNA, izveden u okviru Urban Festivala 2006., privremenu radio stanicu koja je emitirala signal u krugu zgrade Mamutica u Travnom i pozivala stanare na aktivno sudjelovanje u uređivanju sadržaja.

Kulturni lift br.1, autor: Matija Kralj

 

Jelena Pašić je sljedeći broj posvetila temi „odnosa grada i filma te načina na koji grad oblikuje naše doživljaje stvarnosti“.

Nakon toga je Saša Šimpraga predstavio projekt Virtualnog muzeja Dotrščina koji na inovativan i proaktivan način pristupa problemu kolektivne memorije i kulture sjećanja.

Kulturni lift br.3, autor: Saša Šimpraga

 

U sljedećem broju Katerina Duda propituje kontekst transformacije Radničke ulice iz prostora industrije u prostor današnjeg zagrebačkog „cityja“, nastao kroz tzv. točkastu urbanizaciju, proces u kojem je javni prostor ulice postupno privatiziran i oduzet građanima.

Kulturni lift br.4, autorica: Katerina Duda

 

Slijedi broj Ivane Palanović koji revalorizira zgradu Tvornice električnih žarulja u neposrednoj blizini Hvarske 11, izuzetan primjer arhitekture industrije arhitekta Lavoslava Horvata.

U broju nakon toga Davor Konjikušić u radu Biometrijsko ogladalo problematizira „ulogu fotografije u kreiranju odnosa moći, identiteta, nadzora i kontrole“, a nakon toga je uslijedio broj povodom predstavljanja arhiva Arte Útila u Galeriji Nova.

Kulturni lift br.6, autor: Davor Konjikušić

 

Autor posljednjeg objavljenog broja je Darko Masnec, a bavi se umjetničkim potencijalom videoigara i njihovoj ulozi u svakodnevnom životu, pozivajući se na rad Gonzala Frasce, jednog od prvih istraživača videoigara i ludologije u akademskom kontekstu.

Kulturni lift br.8, autor: Darko Masnec, foto: A.Komazlić

 

Novi je broj izašao 23. travnja, a u njemu Dina Karadžić i Zoran Vukosavljević, odnosno umjetnička organizacija Format C, problematiziraju umjetničko djelovanje unutar tržišno-ekonomskih uvjeta.

Kulturni lift br. 9, autor: umjetnička organizacija Format C

 

Nakon toga 7. svibnja slijedi broj Bojana Mucka koji mapira odnose gradskih institucija i zajednica građana. U pripremi je i istraživanje o mogućoj intervenciji u okolici Galerije Nova, u suradnji s arhitekticom Anom Danom Beroš.

U Nultom su pak broju Matija Kralj i Jelena Pašić ponudili predložak kojim se projekt Kulturni Lift može „proširiti u stambenim zgradama u kojima postoji barem jedna osoba voljna preuzeti inicijativu za apliciranje novih brojeva“. Nakon inicijalnog predstavljanja projekta u prva tri broja, četvrti bi trebao biti „site-specific“ broj koji bi stanarima zgrada već uključenih u projekt predstavio novouključenu zgradu i kvart te ponudio umjetnički materijal socijalno koherentan u sredini u kojoj i za koju nastaje. Uz to, predlažu da se projekt prije instalacije u neki od zajedničkih prostora zgrade najprije predstavi sustanarima zgrade ili barem predstavniku/ci zgrade, kao što su i oni učinili.

 

Kulturni Lift je projekt koji sjajno demonstrira ideju Arte Útila onako kako je definira Tania Bruguera kad kaže da se radi o promatranju umjetnosti kao oruđu socijalne promjene, osnažujućeg faktora koji svojom prisutnošću u svakodnevnoj okolini korisnika potiče promjenu u njegovom shvaćanju te okoline i obrascima ponašanja. Arte Útil se u praksi događa baš u okviru ovakvih „malih akcija“ značajnog socijalnog i političkog potencijala, koje uspijevaju premostiti jaz između suvremene umjetnosti i prosječnog korisnika različitih obrazovnih i interesnih profila. Izazov je u pokušaju „pomicanja realnosti“ u granicama koje pojedina okolina dopušta i kroz dostupne kanale, a to se u prvom redu odnosi na stvaranje odnosa s ljudima za koje se rad stvara.

Tania Bruguera smatra i da do savršenog trenutka dolazi kad se projekt već kreće, kad ga ljudi za koje je napravljen razumiju, kad ga „oduzmu“ umjetniku i učine svojime, a to se u Hvarskoj 11 očito dogodilo, što možemo vidjeti na dvije posljednje fotografije.

Dio koncepta Arte Útila je i „konzumacija“ povezanog sadržaja koji se nudi u vašoj blizini, pa stoga sudjelujte u razgovoru s inicijatorima Kulturnog Lifta u utorak 28. travnja u u 20h u Galeriji Nova, pogledajte izložbu koja traje do 16. svibnja i provozajte se Kulturnim Liftom.

Fotografije: kulturniliftdoc.tumblr.com

 

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.