Pečenje zanata
Na otvorenju nove izložbe u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva pilo se, jelo i ćaskalo. U sklopu izložbe, publici su na otvorenju ponuđene torte, taj slatki eksponat posve je logično nakon kratkog vremena i nestao, a sve skupa je zapravo rad dizajnerskog dvojca kojeg čine Nina Bačun i Roberta Bratović.
Njihova izložba pod nazivom «Pečemo zanat» još jedna je u nizu u kojem HDD predstavlja nagrađene na prošlogodišnjoj Izložbi hrvatskog dizajna «0708». Nina Bačun i Roberta Bratović bile su jedne od pobjednica u kategoriji studentskih radova, a izlagački termin dijele još s Dorom Budor i Majom Čule, koje su također nagrađene u istoj kategoriji. «Pečemo zanat» već je u samom svom nazivu pomalo ironičan komentar napredovanja i stjecanja iskustava u dizajnerskom poslu, ali i, kao što će istaknuti Nina Bačun, interpretacija uloge žene dizajnera. Otvorenje je zamišljeno kao happening, u kojem se posjetitelje poziva na konzumaciju dizajna, dizajnera, i dizajnerskih radova. Nedavnim osnivanjem galerije u prostoru Hrvatskog dizajnerskog društva, dizajneri su konačno dobili i prostor u kojem mogu češće samostalno predstavljati to čime se bave, a time je otvorena i mogućnost za ovakve manje konvencionalne načine izlaganja.
Budući da je zamisao bila da se izložba mora ticati svih gostiju, na površinskom sloju torti koje su autorice ispekle otisnute su fotografije njihovih kolega dizajnera i dizajnerica, koji i jesu najvjerniji posjetitelji HDD-ovih izložbi. S nečim sličnim već su se susrele radeći za Zagrebačko kazalište mladih, na čijim su se proslavama konzumirale torte s otisnutim plakatima predstava na jestivom papiru.
Na otvorenjima izložbi i predavanjima s temom dizajna, kaže Nina Bačun, najčešće se pojavljuju iste grupacije ljudi koje pripadaju još uvijek relativno maloj dizajnerskoj zajednici. Ideja da oni sami postanu eksponati dolazi od toga. S druge strane, s portretima otisnutim na tortama ironizira se i sama slika o tome što bi današnji mladi, uspješni dizajner trebao biti. Slika, koju o sebi u najvećoj mjeri kreiraju sami dizajneri.
Od samih početaka najviše ih je zanimao etički pristup u dizajnu, privlačili su ih projekti u kojima se mogu baviti problemima društva, a što se tiče klijenata, uglavnom se drže područja kulture. Kao i brojni drugi kreativci danas, njeguju multidisciplinarnost, te prakticiraju timski rad s profesionalcima iz različitih područja, a već neko vrijeme aktivno se bave i scenografijom.
