U četvrtak u Muzeju Mimara, u 17:15 h, Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture 2020. Steve Green objavio je javnosti da je od četiri grada finalista – Dubrovnika, Osijeka, Pule i Rijeke upravo Rijeka odabrana za Europsku prijestolnicu kulture u 2020.g. kada će tu laskavu titulu dijeliti s jednim irskim gradom.
Steve Green je istaknuo da su sva četiri grada u protekle tri godine naporno radila i uključila tisuće građana u aktivnoj participaciji, no odluka se nije bazirala na kulturnom ili povijesnom naslijeđu, već na budućnosti. Ključni elementi bili su što grad može kreirati u budućnosti kao prijestolnica kulture, internacionalizam te kako kultura i umjetnost korespondiraju s gradom, zemljom i Europom.
Konferenciju je otvorila zamjenica ministra kulture Republike Hrvatske Ana Lederer, čestitajući svim gradovima finalistima te pozvala na zajedničku suradnju 2020.g., bez obzira koji grad osvoji titulu prijestolnice kulture.
Podsjećamo, programski koncept riječke kandidature za EPK2020 nastajao je u od listopada 2013. do lipnja 2014., nakon što je u travnju 2013. Grad Rijeka službeno obznanio kulturnu strategiju i istaknuo kandidaturu za EPK2020. Programski koncept krije se iza naziva/slogana: Rijeka – Luka različitosti (Port of diversity), sa svojim glavnim programskim temama: Voda, Rad i Migracije. Koncept tematizira pitanja rada i prava na rad, prava na različitost, pitanje ekološke održivosti kao goruće teme i ugrožene fundamente Hrvatske i Europe.
Ove tri glavne teme razrađuju se u sedam glavnih programskih linija: 27 susjedstva, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja, Slatko i Slano.
Koncept tematizira ključne termine i teme koji definiraju povijesni identitet Rijeke. Rijeka je grad najčešće identificiran i percipiran kao grad luka, mjesto identitetskih i etničkih raznovrsnosti, izuzetno kompleksne političke i društvene prošlosti, obilježen razvojem uz more i vodu kao glavne resurse razvoja. Navedene konceptualne teme, osim što opisuju autentičnost Rijeke, korespondiraju istovremeno s europskim i globalnim vrijednostima i problemima. Upravo je to bio glavni zadatak tima za razvoj koncepta: kako povezati i transformirati riječki povijesni identitet u kontekstu globalnih aktualnosti. Koncept programa razvio je tim u sastavu: Mani Gotovac, Ingeborg Fuellep Slaven Tolj, Marin Blažević, Oliver Frljić, Idis Turato i Kristijan Benić.
Nakon javne rasprave tijekom koje je dopunjen i usvojen koncept programa, u studenom 2014. raspisan je javni međunarodni poziv za programske prijedloge. Ukupno je pristigao 221 projekt, a najkvalitetniji prijedlozi, njih pedesetak, uvršteni su u riječku kandidacijsku knjigu koja je javno dostupna od 24.2. ove godine na web-stranici riječke kandidature www.rijeka2020.eu.
U razvoju programa ostvareno je i dogovoreno partnerstvo sa gotovo 150 europskih ustanova, udruga, umjetnika, sveučilišta i gradova. Osim inozemnih partnera, glavni partneri na projektu su Primorsko Goranska županija, Grad Opatija i Sveučilište u Rijeci. U četiri godine razvoja, projekt je oblikovalo oko 400 ljudi, od užeg upravljačkog tima, preko timova za razvoj koncepta i evaluaciju programa, zaposlenika gradskog odjela za kulturu te zaposlenika gradskih i županijskih ustanova, pa do svih onih umjetnika, udruga i organizacija koji su predlagali programe putem otvorenog javnog natječaja.
Osim kulturne i umjetničke scene, projekt je oblikovan i kroz veliki broj javnih rasprava, online konzultacija, okruglih stolova i radionica, tako da je uključio velik broj zainteresiranih građana. Upravo taj sistematičan, višegodišnji razvoj projekta i velika participacija njegova su najveća snaga.
Budžet i ljudi
Ukupni predviđeni operativni (programski) proračun projekta Rijeka2020 – Port of diversity iznosi 30,3 milijuna eura u razdoblju od 2016. do 2021. godine. Upravljački tim koji je vodio kandidaturu i oblikovao završnu kandidacijsku knjigu i program radio je u sastavu: Ivan Šarar, voditelj kandidature; Slaven Tolj, umjetnički direktor; Chris Torch, programski direktor; Vuk Ćosić, komunikacijski direktor; Irena Kregar Šegota, izvršni koordinator; Tanja Kalčić, koordinator projekata nezavisne scene; Emina Višnić, voditeljica programa jačanja kapaciteta; Valerij Jurešić, županijski koordinator.
Prijavnu knjigu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture možete pogledati ovdje.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
