Rijeka je Europska prijestolnica kulture 2020!

U četvrtak u Muzeju Mimara, u 17:15 h, Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture 2020. Steve Green objavio je javnosti da je od četiri grada finalista – Dubrovnika, Osijeka, Pule i Rijeke upravo Rijeka odabrana za Europsku prijestolnicu kulture u 2020.g. kada će tu laskavu titulu dijeliti s jednim irskim gradom.

1

Steve Green je istaknuo da su sva četiri grada u protekle tri godine naporno radila i uključila tisuće građana u aktivnoj participaciji, no odluka se nije bazirala na kulturnom ili povijesnom naslijeđu, već na budućnosti. Ključni elementi bili su što grad može kreirati u budućnosti kao prijestolnica kulture, internacionalizam te kako kultura i umjetnost korespondiraju s gradom, zemljom i Europom.

Konferenciju je otvorila zamjenica ministra kulture Republike Hrvatske Ana Lederer, čestitajući svim gradovima finalistima te pozvala na zajedničku suradnju 2020.g., bez obzira koji grad osvoji titulu prijestolnice kulture.

3

Podsjećamo, programski koncept riječke kandidature za EPK2020 nastajao je u od listopada 2013. do lipnja 2014., nakon što je u travnju 2013. Grad Rijeka službeno obznanio kulturnu strategiju i istaknuo kandidaturu za EPK2020. Programski koncept krije se iza naziva/slogana: Rijeka – Luka različitosti (Port of diversity), sa svojim glavnim programskim temama: Voda, Rad i Migracije. Koncept tematizira pitanja rada i prava na rad, prava na različitost, pitanje ekološke održivosti kao goruće teme i ugrožene fundamente Hrvatske i Europe.

Ove tri glavne teme razrađuju se u sedam glavnih programskih linija: 27 susjedstva, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja, Slatko i Slano.

Koncept tematizira ključne termine i teme koji definiraju povijesni identitet Rijeke. Rijeka je grad najčešće identificiran i percipiran kao grad luka, mjesto identitetskih i etničkih raznovrsnosti, izuzetno kompleksne političke i društvene prošlosti, obilježen razvojem uz more i vodu kao glavne resurse razvoja. Navedene konceptualne teme, osim što opisuju autentičnost Rijeke, korespondiraju istovremeno s europskim i globalnim vrijednostima i problemima. Upravo je to bio glavni zadatak tima za razvoj koncepta: kako povezati i transformirati riječki povijesni identitet u kontekstu globalnih aktualnosti. Koncept programa razvio je tim u sastavu: Mani Gotovac, Ingeborg Fuellep Slaven Tolj, Marin Blažević, Oliver Frljić, Idis Turato i Kristijan Benić.

6

Nakon javne rasprave tijekom koje je dopunjen i usvojen koncept programa, u studenom 2014. raspisan je javni međunarodni poziv za programske prijedloge. Ukupno je pristigao 221 projekt, a najkvalitetniji prijedlozi, njih pedesetak, uvršteni su u riječku kandidacijsku knjigu koja je javno dostupna od 24.2. ove godine na web-stranici riječke kandidature www.rijeka2020.eu.

U razvoju programa ostvareno je i dogovoreno partnerstvo sa gotovo 150 europskih ustanova, udruga, umjetnika, sveučilišta i gradova. Osim inozemnih partnera, glavni partneri na projektu su Primorsko Goranska županija, Grad Opatija i Sveučilište u Rijeci. U četiri godine razvoja, projekt je oblikovalo oko 400 ljudi, od užeg upravljačkog tima, preko timova za razvoj koncepta i evaluaciju programa, zaposlenika gradskog odjela za kulturu te zaposlenika gradskih i županijskih ustanova, pa do svih onih umjetnika, udruga i organizacija koji su predlagali programe putem otvorenog javnog natječaja.

Osim kulturne i umjetničke scene, projekt je oblikovan i kroz veliki broj javnih rasprava, online konzultacija, okruglih stolova i radionica, tako da je uključio velik broj zainteresiranih građana. Upravo taj sistematičan, višegodišnji razvoj projekta i velika participacija njegova su najveća snaga.

 

Budžet i ljudi

Ukupni predviđeni operativni (programski) proračun projekta Rijeka2020 – Port of diversity iznosi 30,3 milijuna eura u razdoblju od 2016. do 2021. godine. Upravljački tim koji je vodio kandidaturu i oblikovao završnu kandidacijsku knjigu i program radio je u sastavu: Ivan Šarar, voditelj kandidature; Slaven Tolj, umjetnički direktor; Chris Torch, programski direktor; Vuk Ćosić, komunikacijski direktor; Irena Kregar Šegota, izvršni koordinator; Tanja Kalčić, koordinator projekata nezavisne scene; Emina Višnić, voditeljica programa jačanja kapaciteta; Valerij Jurešić, županijski koordinator.

 

Prijavnu knjigu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture možete pogledati ovdje.

 

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.