Umjetničko stvaralaštvo kao dio identiteta grada
Dvije izložbe, osim što su obje postavljene u Centru za suvremenu kulturu Barcelone (CCCA – Centre de Cultura Contemporània de Barcelona) te se bave životom i djelom velikih umjetnika, veže i odnos sadržaja i grada kao važna stavka samog postava. Rim u slučaju Pasolinija te Barcelona, Girona i Blanes u slučaju Bolaña ključni su u predstavljanju života i kulturnog stvaralaštva autora na izložbi. I tu se ne radi o rekonstrukciji grada u vrijeme djelovanja autora, već više o kulturnom i umjetničkom nasljeđu kao jednom sloju prisutnom i u današnjem gradu. Zato obje izložbe, tj. njihova pojedina poglavlja započinju snimkom, statičnom ili dinamičnom, današnjeg grada uz koji se konkretan rada veže.
Izložba Arhiv Bolaño. 1977 – 2003 prati Roberta Bolaña, čileanskog autora poznatijeg široj javnosti po romanima Divlji detektvi i 2666, kroz tri kreativna perioda, koji se ne vežu isključivo uz stvaralački i publicistički rad, već i uz mjesta boravka autora od njegova dolaska u Kataloniju 1977. godine. Bolañove bilježnice, dokumenti, pisma, knjige i fotografije prvo pričaju o Barceloni u vrijeme novih društvenih sloboda i rađanja demokracije, vrijeme kada se autor doselio u grad.
Slijedi Girona u ranim osamdesetim, gdje autor u izolaciji razvija svoje ideje o stilu i strukturi, pokazujući istovremeno sve više interesa za strateške igre. Od druge polovice osamdesetih do smrti autor boravi u Blanes. Tu u malom studiu u Carrer del Lloro nastaje većina Bolañova opusa u kojem čitatelji postaju policajci, pjesnici, detektivi, a povijest Latinske Amerike i Europe pozadina priče koja propituje značenje svijeta kakvog smo sami stvorili. Premda geografski postavljena, izložba pruža i druge načine čitanja. Mali znakovi u autorovim bilješkama na izložbi postaju kustoske sugestije posjetitelju koji, kao detektiv iz romana ili na kraju i kao sam autor istraživač, mogu pratiti kulturno stvaralaštvo Bolaña kroz stvarnost, fikciju, osobne i društvene događaje koji su obilježili autorov život. Tako je otvorena mogućnost beskrajnih interpretacija kako života tako i djela autora, ali i stvarnosti i fikcije koju je ostavio u nasljeđe mjestima u kojima je živio.
Izložba Pasolini Roma kroz šest kronoloških podjela donosi život i stvaralaštvo Piera Paola Pasolinija od njegova dolaska u Rim 1950. godine do smrti pokraj Ostije 1975. godine. Poezija, politika, seks, prijateljstva i kinematografija i ovdje su usko vezani uz grad. Snimke suvremenog Rima, zajedno s starim turističkim kartama grada, stvaraju urbani okvir unutar kojeg je autor djelovao i iz kojeg je crpio inspiraciju te čine kostur izložbe koja obuhvaća originalne scenarije, pjesme, romane, eseje i članke, prepisku s prijateljima i intelektualcima, crteže i slike, isječke iz filmova i dokumentaraca, fotografije itd. Za Pasolinija Rim je bio fizičko, karnalno i strastveno iskustvo. Različiti odnosi prema gradu u stvaralaštvu autora vidljivi su i kroz njegove seobe po Rimu i njegovoj okolici. Očaranost Pasolinija gradom po samom dolasku potaknuta je divljom vitalnošću rimskih borgata i direktnom seksualnošću rimskih mladića na obalama Tibera. Ista ta kultura, na kojoj je izgrađen autorov literalni i filmski opus, tj. njene transformacije pod utjecajem potrošačkog društva u kasnijim fazama izvor su Pasolinijevog razočarenja i potrage za poganskom nevinošću tijela u sferi mitskog.
Slojevi grada, urbanog života koje ove izložbe otkrivaju krhki su materijal koji lako može izgubiti vidljivost. Ovim izložbama nije samo cilj sačuvati, muzealizirati jedan kulturni sloj urbanog života kroz umjetničko stvaralaštvo već čvrsto ga povezati u identitet sadašnjih gradova. Na taj načini izložbe djeluju kao generator diskusije, osvrću se na standardizaciju kao posljedicu utjecaja potrošačkog društva i masovnih medija te otvaraju raspravu o umjetničkom i kulturnom stvaralaštvu kao mjestu propitivanja opće prihvaćene društvene realnosti.
