Za umjetnost je najvažniji entuzijazam!
Nejasno definirana kulturna politika u Hrvatskoj, razlog je sve većem nezadovoljstvu i općem nesnalaženju mlađe generacije umjetnika- onih koji još uvijek pripadaju sustavu Akademije, kao i onih koji su ga davno napustili. Postavlja se pitanje koliko se medijatorskog potencijala između edukacije i prakse uopće ostvaruje kod nas? Činjenica kako ne postoji kontinuiran dijalog između umjetnika i galerija, te drugih institucija, postaje glavna prepreka za ostvarivanje njihovih projekata. Upravo se tu javlja novo polje umjetničke medijacije koja pretpostavlja angažman umjetnika, edukatora, povjesničara umjetnosti pri posredovanju u ostvarenju izložbe na način koji nadilazi tradicionalna tumačenja i prilaženja umjetničkom djelu. Polje umjetničke medijacije je posebice u Njemačkoj, u posljednjih deset godina, postalo izuzetno važan segment obrazovanja i jedno od najživljih interdisciplinarnih područja u umjetnosti.
Danas predstavljamo jedan domaći projekt koji je nastao na postavkama umjetničke medijacije, udrugu Zebra koja djeluje od 2008., sa ciljem interdisciplinarnog razvoja umjetničkih projekata. Samo par koraka od Britanca prema Trgu Francuske Republike, nalazi se prostor koji je većini zagrebačkih flanera bio poznat iz bilo kako, samo ne iz kulturnih pobuda; bivši butik Greta, sada je pretvoren u jedno od najživljih mjesta suvremene domaće umjetničke scene. Sam prostor ima prednost da se nalazi u atraktivnom dijelu grada, pokraj Sedmice, ALU i AF-a, sa prepoznatljivim izlog- prozorima u kojima se sada događaju izložbe, radionice, promocije.
O Zebri i Greti, novoj galeriji- slobodnom prostoru u Zagrebu, razgovarali smo sa jednim od njezinih voditelja Davidom Lušičićem, arhitektom koji je odlučio ponuditi mogućnost umrežavanja umjetnicima. „Stvaralačka mreža Zebra, usmjerena je na nove medije, kazališne i eksperimentalne projekte, te promociju različitih projekata suvremene umjetnosti i u potpunosti neprofitabilna. Surađivali smo sa Harterom gdje smo pokrenuli jako puno radionica, nadamo se da će festival u budućnosti trajati više od dva dana. Prošle godine smo radili 3D maping projekcije na Trgu bana Jelačića, bio je to pionirski pokret, ali tek zadnjih godinu i pol aktivno djelujemo“ objašnjava David.
* David Lušičić
Greta je otvorena novim medijima, bit će tu i mnogo performansa, svih vidova suvremene umjetnosti pa čak i organiziranje radionica koje će osposobljavati ljude za pisanje aplikacija za europske fondove, te će biti organizirana platforma gdje će članovi udruge učiti pisati mlade kreativce kako da budu poduzetni, a za koji tjedan započinje natječajna forma prema mladim umjetnicima.
„U prostor smo ušli u 4. mjesecu i do srpnja smo održali 4 izložbe, a nakon ljetne pauze povećali smo intenzitet i do sad smo imali već 3 izložbe. U pronalasku ovog prostora pomagao nam je Vanja Kušić koji je znao za njega; on je bio prazan i privatan, s vlasnikom smo se dogovorili da nam ga da na korištenje, srećom, imao je sluha za to što radimo, jer tržišno to ne bi bili sposobni.“ Zebraši su predstavili program od čak 48 afirmiranih umjetnika kroz čitavu godinu, s tjednim intenzitetom novih izložbi, što je program koji klasične galerije ne ostvaruju, a Greta je lišena formalnog tereta institucije.
„U Zagrebu ne fali izložbi, ali fali to da kada uđeš u prostor, da se rasteretiš tog birokratskog bremena ulaska u instituciju“, ističe David i nadodaje kako su Zebraši zapravo slučajno postali kustosi, što počinje oduzimati vremena, jer je riječ o projektu koji je slobodan i podložan grešci; oni ne žele da kustos nosi većinu projekta, već da umjetnik nosi čitavu priču.
„Naša je želja da umjetnici mogu prisvojiti prostor kada rade izložbu, a mi smo ovdje samo prezentirali model korištenja neiskorištenog prostora. Problem Zagreba je nedostatak vizije u osmišljavanju programa. S jedne strane, nama kao arhitektima je drago da tu sada promišljamo napuštene prostore, osobito kada živiš u društvu prevelike izgrađenosti, okružen si mnoštvom prostora, tada je izazov promišljati sadržaj. Model privremenog iskorištavanja prostora će se kod nas morati iskoristiti, jer puko posjedovanje prostora bez sadržaja nema smisla, osobito kada imaš program javnih potreba u kulturi.“
* NEDOGLED – 3D mapping projekcija u javnom gradskom prostoru
Svakako da se samo od sebe nametnulo pitanje modela financiranja jedne neprofitne udruge: novac dobivaju od ministarstva kulture, Grada Zagreba, HAVC-a, ali David ističe kako su tu uloženi i novci koje su dobili za druge projekte, mnogo dolazi iz osobnog džepa, od umjetnika koji također financijski sudjeluju u svojim izložbama, ali i potpunog entuzijazama koji je uložen u projekt Grete, pa su sada na „apsolutnoj nuli“. „Voljeli bi stvoriti zajedništvo s drugim udrugama kako bi dijelili troškove, ali obzirom na fantastičnu lokaciju razmišljamo i o sponzorstvu, ali i članarinama gdje dobivaš veliki broj ljudi koji mogu stvarati u prostoru.“
Različit je raspon publike koja navraća u Gretu, na otvorenjima ih je uvijek najviše, ali tipičan dan je takav da ljudi prolaze, zavire, predvečer uđu, ali profil je posve različit, tu je velik broj starijih ljudi koji žive na Britancu, ulaze i predlažu svoje vizije izložbi; oni postaju dio kreativnog procesa- „važnija je kvaliteta publike, nego brojnost“ napominje David.
„Ovo sigurno nije prostor koji će promijeniti putanju suvremene umjetnosti, ali je kontinuirano potiče, te nismo još jedna tisućita pekara na Britancu, već sadržaj za dugoročno gledanu budućnost“, završava David sa optimizmom. Na Gretinom je programu trenutačno zvučni rad i prostorna instalacija Borisa Greinera.
O Greti više pogledajte ovdje, a o Zebri ovdje.
Fotografije: Ivan Dorotić
