Centar Bruxellesa bez auta
Bruxelles je grad s dugom tradicijom nesmotrenih urbanističkih rješenja. Još u devetnaestom stoljeću rijeka koja teče kroz grad pretvorena ju u bulevare. Rušenje povijesnog urbanog tkiva u korist visokih poslovnih zgrada bez karaktera i davanje prioriteta automobilskom prometu povodom svjetske izložbe Expo 58 zacrtalo je mnoga kasnija loša urbana rješenja zbog kojih se s vremenom termin briselizacija ustoličio kako pojam lošeg urbanog planiranja. Ipak, ako novi gradonačelnik, Yvan Mayeur iz Socijalističke stranke, uspije progurati svoj projekt, Bruxelles bi mogao doživjeti bolju budućnost.
Današnji bulevari, koji više izgledaju kao male autoceste unutar grada, mogli bi se pretvoriti u ugodne pješačke zone koje bi povezale trgove grada te povijesni centar učinili ugodnim za šetače. Usprkos mnogim rušenjima u kojima su nestajale cijele četvrti te poznate i važne zgrade iz povijesti arhitekture, kao npr. secesijski Maison du Peuple Victora Horte, Bruxelles još ima toga za pokazati. Pješački plan ne bi samo vratio stari sjaj preostalim zgradama prepoznatim kao dio kulturne baštine, već bi spojio srednjovjekovnu jezgru grada s živahnom zonom oko trga Sainte-Catherine. Premda je još upitno kako će ovaj plan utjecati na prometne gužve po kojima je grad poznat, prema istraživanjima belgijskih novina Le Soir 61% građana ga željno iščekuje.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija.
