Kontaktne zone povijesne jezgre Splita

Pred lokalne izbore velika prostorna i urbanistička pitanja Splita postala su pitanja na kojima se testira buduća vlast. O Kodeksu za Marjan već smo pisali, a priča se nastavila u sklopu tribina koje organizira koordinacija udruga Stara gradska jezgra koja zastupa civilno društvo u radu Povjerenstva za izradu nacrta Plana upravljana povijesnom jezgrom Splita. U trećem ciklusu tribina, pod zajedničkim naslovom Kontaktne zone: Povijesna jezgra i grad do sada su se održale dvije tribine koje su skrenule pažnju na problem Marjana i istočne obale gradske luke.

I stanari se zalažu za zaštitu Marjana

Pitanja koja su postavljena u Kodeksu za Marjan bila su tema tribine Srđ je vaš, Marjan je naš, održane 14. ožujka. Na problemu kontaktne zone UNESCO-ve zaštite pokazale su se bitne razlike između Splita i Dubrovnika. Samo zaštićeno područje u Dubrovniku, zona A konzervatorske zaštite, osim gradske jezgre uključuje i Lokrum, te je i bez jasno definirane kontaktne zone već pet puta veće nego zaštićeno područje u Splitu. Izmjenama GUP-a iz 2010. moguća kontaktna zona, zona B konzervatorske zaštite drastično je srezana te su Marjan, Bačvice i druga rubna područja ostala bez zaštite, ili s drastično smanjenom zaštitom tzv. zone C, kao područja isključivo od lokalnog značaja. Uz poštivanje granica PŠ Marjan iz 1988. godine, provođenje postojećeg Pravilnika o unutarnjem redu PŠ Marjan, donošenja Plana sanacija devastiranih porostora obale i neplanske izgradnje, pokretanja otkupa privatnih parcela unutar granica PŠ Marjan, regulacije prometa, upisa PŠ Marjan u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH i prijavljivanja kontaktne zone UNESCO-u, od budućih vlasti aktivisti okupljeni oko Društva Marjan i inicijative Za Marjan prvenstveno zahtijevaju što brže donošenje Prostornog plana područja posebnih obilježja PŠ Marjan koji bi trebao uvažiti sve zahtjeve Kodeksa i tako štiti PŠ Marjan kao javno dobro, te onemogućiti novu gradnju i promociju privatnih interesa.

granice konzervatorske zastite

Diskusija koja je uslijedila uvela je novi pogled na cijelu priču o Marjanu. Okupljeni u udruzi Merjan, stanovnici PŠ Marjan oštro su se usprotivili zahtjevu za otkupom privatnih parcela, ali i pokazali se spremni na suradnju s Društvom Marjan. Srđan Marinić, tajnik Udruge Marjan, pojasnio je da Kodeks ne zagovara prisilno razvlaštenje, već dobrovoljni otkup, te da se zalaže da po Zakonu o zaštiti prirode Javna ustanova za upravljanje PŠ Marjan izvrši upis prava prvokupa u zemljišne knjige da bi se spriječila nezakonita prodaja zemljišta. Naknadno je uslijedio sastanak udruga te se pokazalo da su predstavnici stanara spremni na suradnju po pitanju ključnih stavki Kodeksa. Iako kreću s različitih polazišta, jedni zagovaraju javni interes svih građana a drugi brane imovinska prava pojedinaca, suglasni su o očuvanju postojećih granica PŠ Marjan, zabrane nove gradnje i dogradnje, regulacije prometa i sanacije devastiranih područja koja će biti definirana PPPPO-om. Po riječima Marinića, sanacija bi trebala biti provođena na način da se sadnjom zelenila objekti koji narušavaju Marjanske vizure učine manje vidljivima, te da se propišu arhitektonske odrednice koje bi gradnju uklopile u ambijent. Dakle, rušenje postojećih objekata se ne spominje. Predstavnici stanara također su se obavezali da će poštovati postojeći Pravilnik o unutarnjem redu PŠ Marjan. Probleme s ilegalnom gradnjom, stanari će pak morati riješit s nadležnim institucijama.

Park šuma Marjan

Političke vizije istočne obale

Na tribini Istočna obala – sadašnjost i budućnost, održanoj 21. ožujka, još jedom je potvrđena važnost istočne obale kao prometnog čvorišta, njene specifičnosti u objedinjavanju svih oblika putničkog transporta te položaja u neposrednoj blizini povijesne jezgre grada, zoni B konzervatorske zaštite koja bi trebala biti i kontaktna zona po UNESCO-voj klasifikaciji. Kao zamjenik gradonačelnika Splita i predsjednik Povjerenstva za izradu nacta Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, Jure Šundov pojasnio je prisutnima dugi put nastanka Prostorno prometne studije šireg područja Grada Splita iz 2011. godine koja bi danas trebala biti polazna točka u rješavanju probleme Istočne obale. Predstavnici nadležnih službi predstavili su svoje projekte i vizije budućnosti. Tako se saznalo da se luka širi van svojih povijesnih granica, planiranjem vanjskog, tzv. ljetnog veza. Radi se o vezu namijenjenom kruzerima pa je očito da Lučka uprava zagovara ovaj oblik turizma. Sva dokumentacija za vez je sređena i on bi trebao biti gotov 2014. godine. Hrvatske željeznice pak, kao upravitelji javnog prijevoza koji se smatra najčišćim i održivim, nemaju ambicije vratiti razinu prometa na onu predratnu te u skladu s tim planiraju smanjenje kolodvora na 2 lokalna i 2 međugradska kolosjeka. To znači da su voljni 31 tisuću četvornih metara zemljišta koje će se osloboditi smanjenjem kolodvora prepustiti gradu. Ono na što se Splićani najviše žale tokom ljetnih mjeseci neriješen je cestovni promet za koji prostorno prometna studija nudi čak tri rješenja. Premda su uzrok tih gužva isključivo privatna vozila, niti jedno od rješenja ne predlaže zagovaranje korištenja javnog prometa već isključivo, u gusto naseljenom centru grada, nudi mogućnosti razmještanja glavnih promtnica.

Mirko Petrić, kao voditelj Skupine za društvene procese pri Znanstvenom timu Povjerenstva za izradu nacrta Plana upravljana povijesnom jezgrom Splita, upozorio je na nedostatak jasnih strategija razvoja grada te opasnosti koje iz toga proizlaze. Pritisak kapitala i investitora koji dovodi do “turistifikacije” gradske jezgre, krediti Europske banke za razvoj i obnovu koji istiskuju javno u korist privatnog, opasnosti od nekontroliranog kruzerskog turizma čije se posljedice danas vide u Dubrovniku neki su od problema za koje bi, uz participaciju građana, trebalo naći rješenje. Naglasio je da rješenje mora biti integrirano u Plan upravljanja povijesnom jezgrom jer je istočna obala zapravo njena kontakt zona.

Toponimi Šegvić

Potencijalni nosioci nove vlasti dobili su priliku izjasniti se po pitanju istočne obale. Ivo Baldasar svoju kampanju uvelike temelji na rješenju ovog područja. Vidi ga kao potencijal za punjenje gradske blagajne kroz turističke djelatnosti i 1200 ležajeva koji bi se tu smjestili. Kroz EU fondove i multinacionalne korporacije vjeruje da se njegova vizija Istočne obale može realizirati kroz dvije godine. U tome ga podržava i Vedran Matošić, predsjednik Turističke zajednice koji spas grada vidi produženju turističke sezone kroz kongresni turizam. U njegovoj viziji strane korporacije bi ovdje izgradile kongresni centar i punile ga gostima tokom cijele godine. Pitanje je što od toga ima grad i građani. Anđelka Visković zalaže se za strategiju i usklađivanje interesa, što god to značilo, a Sanja Bilać je, zalažući se za izradu strategije upravljanja gradom, ipak bila jasnija te pozvala civilno društvo da po uzoru na Kodeks za Marjan napravi Kodeks za istočnu obalu te time pritisne gradske vlasti. Kao arhitekt, Vjekoslav Ivanišević upozorio je da se istočna obala ne može riješiti u jednom potezu te podsjetio na Zapadnu obalu gdje je od cijelog projekta do sada realizirano samo uređenje šetnice, koje uz to još nije niti u cijelosti završeno. Ukoliko bi on došao na vlast, Istočna obala zasigurno ne bi bila u prvom planu jer Ivanišević smatra da je ona zapravo već definirana te se zalaže za iseljenje gradske vlasti i državnih službi sa zapadne obale na Trg Hrvatske bratske zajednice te prenamjenu postojećih objekata u turističke i kulturne svrhe. Od prisutnih kandidata jedino je Dragan Markovina bio spreman jasno zagovarati javni interes mimo gradske blagajne, pitajući se da li je neophodno graditi ili bi istočna obala mogla postati gradski park i zona za rekreaciju.

split2

Na kraju je pitanje istočne obale ipak ostalo u okvirima razvoja turizma i poboljšanja prometa. Na žalost nitko od kandidata za buduću gradsku vlast nije spreman razmišljati o zagovaranju drugačijih modela prometa i turizma, koji bi možda manje donijeli u blagajne za njihova mandata ali bi garantirali održivu budućnost. Možda upravo zbog toga, ako gledamo dugoročno, gradski park na istočnoj obali za sada zvuči kao najbolje rješenje.

O samom ankentnom natječaju za izradu idejnog rješenja istočne obale koji je za grad Split provodilo Društvo arhitekata Split, te koji je naknadno poništen, nije bilo više govora jer se najavljena predstavnica DAS-a Marijana Bronzović uz ispriku, ali bez obrazloženja, nije pojavila na tribini.