Na Splitskom ljetu o turizmu
Svakog ljeta, već 59 godina, Splitsko ljeto izlazi s kazališnim programom u javni prostor grada. Sa Senkom Bulić na čelu, prošle godine u program manifestacije uvrstile su se i javne tribine. Interes publike za kritičko promišljanje problema grada potvrdio je potrebu za ovakvim sadržajem te se tribine nastavljaju, sada već tradicionalno na Carrarinoj poljani, i u ovogodišnjem izdanju Splitskog ljeta u suradnji s Platformom 9.81 i njihovim programom Urbanističkih početnica.
Prva od dvije predviđene tribine održala se 18. srpnja pod nazivom Lokalna kultura pod pritiskom turizma. Sudjelovali su Saša Poljanec Borić, sociologinja turizma, Jurica Pavičić, novinar, Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice grada Splita, Slaven Tolj, umjetnik i Vedran Mimica, arhitekt. Tribinu je moderirao Dinko Peračić iz Platforme 9.81.
Pozicioniranju Splita kao turističkog grada kroz kongresni turizam, povećanje smještajnih kapaciteta, novih terminala za kruzere te baziranju identiteta grada na povijesti i tradiciji kroz neadekvatan slogan “Mediteran kakav je nekad bio”, kako već turizam zagovaraju Turistička zajednica s Matošićem na čelu, tribina je dala kritički komentar. Pavičić je ukazao na činjenicu da je Split danas privlačan turistima isključivo zbog živih i javnih prostora koja su prethodne generacije osmislile u svrhu podizanja kvalitete života građana, a ne turista. Spomenuti su park šuma Marjan, plaža Bačvice i gradska tržnica koja je danas zanimljivija turistima od kulturno-povijesnih spomenika u samoj jezgri. Da se za uspješan turizam danas treba raditi na kvaliteti života građana u gradu potvrdio je i Mimica navodeći primjere suradnje između lokalnog stanovništva i turizma iz Norveške, Costa Rice ali i Zadra. Poljanec Borić naglasila je da se kod nas uvriježilo mišljenje kako je turizam izrazito važan, dok je on zapravo samo sezonska ekonomija. U tom smislu pojasnila je da bi vlada strateške investicije trebala vrednovati u kontekstu a ne u njihovom iznosu, te poticati one u krajevima s najmanjim BDP-om, kao što su područja istočne Hrvatske, a ne na jugu, za turizam koji i tako već nadmašuje naše infrastrukruralne kapacitete. Što se dogodi s gradom i životom u njemu kada turizam izgubi mjeru prenio je Tolj na primjeru Dubrovnika. Izmještanje života iz povijesne jezgre s jedne strane, te oduzimanje jedinog prostora u kojem bi se novi život grada mogao razviti u budućnosti, Srđ, problemi su s kojima se susreću Dubrovčani.
Na tribini se otvorilo i pitanje odnosa javne uprave prema turizmu. Nedostatak adekvatnog strateškog plana na državnom nivou prepoznat je veliki problem koji planiranje turizma prebacuje na lokalnu upravu. Tako danas razvoj turizma u pojedinim gradovima ovisi o dobroj ili lošoj viziji gradonačelnika i turističke zajednice. Mimica je tom prilikom rekao kako bi 20% prihoda koji se gube na korupciju, kad bi se uveo red u sistem, mogli biti investirani u javni prostor i značajno poboljšati kvalitetu života u gradu. Poljanec Borić se dotakla i političke odluke o širenju grada. Ustvrdila je da je Split postao dualan grad u kojem se odvija centrifugalna urbanizacija. Dok turizam s jedne strane tjera stanovništvo iz grada, gradski život se razvija na periferiji. Sociologinja smatra da podupirući širenje grada gradske vlasti indirektno podupiru i iseljavanje stanovništva iz centra. Na žalost na tribini nije sudjelovao nitko iz gradske uprave, te je razmjena stavova i informacija na tribini protekla bez uvida što o problemu misle oni koji imaju političku i izvršnu moć u gradu.
