Participacijom do očuvanja i prenamjene
Trenčianske Toplice mali su gradić na zapadu Slovačke koji je još od 14. stoljeća poznat po svojim toplicama. Ipak, zadnjih godina mjesto je mjesto je uspavano, veliki broj objekata napušten, a život kakav se nekad vodio vraća se u Toplice samo jednom godišnje s internacionalnim filmskim festivalom, Art Film Fest.
Iz slavnih dana Trenčianskih Toplica ostalo je i značajne arhitekture iz razdoblja moderne, a njeno propadanje potaklo je Andreu Kalinovu, Martina Zaičeka i Jurja Gabora da pokrenu projekt Abandoned (re)creation koji ima za cilj zainteresirati širu javnost na zaboravljeno kulturno nasljeđe.
Kupalište Zelena žaba i lječilište Machnáč dvije su najvrijednije napuštene i ugrožene zgrade Trenčianskih Toplica. Zelenu žabu projektirao je Bohuslav Fuchs, a realizirana je u tri faze od 1935. do 1937. Funkcionalistička arhitektura Fuchsa u ovom primjeru organski se uklapa u prirodno okruženje, a upotreba boja i materijala naglašava bogatstvo ove kupališnog objekta. Od 2001. kupalište Zelena žaba se ne koristi. Lječilište Machnáč projektirao je Jaromir Krejcar a izgrađeno je između 1930. i 1933. te se danas smatra jednim od najboljih primjera internacionalnog funkcionalizma iz Slovačke. Oba objekta su u takvom stanju da trebaju hitnu sanaciju, ali za to nema novaca niti volje.
Projekt Abandoned (re)cration provodi se od 2011. kada je započeo s manjim umjetničkim akcijama. Jurja Gabora je tom prilikom organizirao sunčanje u kupalištu prilikom kojeg su sudionici kremom za sunčanje napisali ima objekta i arhitekta te ostatak kože pustili da izgore. Koža koja se za koji dan počela ljuštiti upozorila je na propadanje kupališta. Andra Kalinova se pak performansom u kojem je s izvora ljekovite i tople vode u kantama vodu prenosila do bazena osvrnula na konflikt koji postoji oko vode i koji djelomično spriječava obnovu samog kupališta Zelena žaba.
S drugom godinom, 2012., projekt se otvorio suradnji s lokalnim stanovnicima. Kroz radionice te predavanja arhitekata i teoretičara arhitekture stanovništvu se približavaju vrijednosti arhitekture, ali i aktivno ih se uključuje u promišljanje budućnosti cijelog mjesta. Osim kupališnih i lječilišnih objekata na kojima se istraživala originalna boja, u proces revalorizacije ušla je i lokalna željeznička stanica koja je već dvije godine van funkcije. U sklopu vizualnih intervencija u arhitekturu, Kalinova je ove godine jedan od zapuštenih balkona lječilišta Machnáč obojala u izvorne boje. Tako nas je svih još jednom podsjetila da slika koju imamo o modernoj arhitekturi dolazi pretežno s crno bijelih fotografija, pa ju tako, često i pogrešno, kao u ovom slučaju, doživljavamo monokromatskom.
Participacija lokalnog stanovništva tema je kojom će se Abandoned (re)creation baviti i ove godine. Svoj zagovarački cilj ovaj projekt usmjeruje kako na lokalno stanovništvo koje potiče na sudjelovanje, tako i na gradske vlasti koje bi trebale pokazati više odlučnosti da se nađe nova upotreba ove vrijedne arhitekture Trenčianskih Toplica.
S velikim brojem modernističkih, ali i zgrada iz drugih razdoblja koje su i kod nas prepuštene propadanju, ovaj projekt donosi nam neke zanimljive metode rada na procesu revitalizacije. Projekt zapravo ne pokušava donijeti gotovo rješenje za obnovu i prenamjenu objekata. Uz to što građane upućuje u same arhitektonske vrijednosti baštine, uključuje ih u promišljanje te tako omogućava stvaranje kolektivne vizije o tome što bi objekti jednog dana mogli biti i kakve bi koristi od toga svi mogli imati. Participacija građana nije stvar koja se rješava preko noći, već proces koji, da bi dao kvalitetno rješenje, traje.
