Trenčianske Toplice mali su gradić na zapadu Slovačke koji je još od 14. stoljeća poznat po svojim toplicama. Ipak, zadnjih godina mjesto je mjesto je uspavano, veliki broj objekata napušten, a život kakav se nekad vodio vraća se u Toplice samo jednom godišnje s internacionalnim filmskim festivalom, Art Film Fest.
Iz slavnih dana Trenčianskih Toplica ostalo je i značajne arhitekture iz razdoblja moderne, a njeno propadanje potaklo je Andreu Kalinovu, Martina Zaičeka i Jurja Gabora da pokrenu projekt Abandoned (re)creation koji ima za cilj zainteresirati širu javnost na zaboravljeno kulturno nasljeđe.
Kupalište Zelena žaba i lječilište Machnáč dvije su najvrijednije napuštene i ugrožene zgrade Trenčianskih Toplica. Zelenu žabu projektirao je Bohuslav Fuchs, a realizirana je u tri faze od 1935. do 1937. Funkcionalistička arhitektura Fuchsa u ovom primjeru organski se uklapa u prirodno okruženje, a upotreba boja i materijala naglašava bogatstvo ove kupališnog objekta. Od 2001. kupalište Zelena žaba se ne koristi. Lječilište Machnáč projektirao je Jaromir Krejcar a izgrađeno je između 1930. i 1933. te se danas smatra jednim od najboljih primjera internacionalnog funkcionalizma iz Slovačke. Oba objekta su u takvom stanju da trebaju hitnu sanaciju, ali za to nema novaca niti volje.
Projekt Abandoned (re)cration provodi se od 2011. kada je započeo s manjim umjetničkim akcijama. Jurja Gabora je tom prilikom organizirao sunčanje u kupalištu prilikom kojeg su sudionici kremom za sunčanje napisali ima objekta i arhitekta te ostatak kože pustili da izgore. Koža koja se za koji dan počela ljuštiti upozorila je na propadanje kupališta. Andra Kalinova se pak performansom u kojem je s izvora ljekovite i tople vode u kantama vodu prenosila do bazena osvrnula na konflikt koji postoji oko vode i koji djelomično spriječava obnovu samog kupališta Zelena žaba.
S drugom godinom, 2012., projekt se otvorio suradnji s lokalnim stanovnicima. Kroz radionice te predavanja arhitekata i teoretičara arhitekture stanovništvu se približavaju vrijednosti arhitekture, ali i aktivno ih se uključuje u promišljanje budućnosti cijelog mjesta. Osim kupališnih i lječilišnih objekata na kojima se istraživala originalna boja, u proces revalorizacije ušla je i lokalna željeznička stanica koja je već dvije godine van funkcije. U sklopu vizualnih intervencija u arhitekturu, Kalinova je ove godine jedan od zapuštenih balkona lječilišta Machnáč obojala u izvorne boje. Tako nas je svih još jednom podsjetila da slika koju imamo o modernoj arhitekturi dolazi pretežno s crno bijelih fotografija, pa ju tako, često i pogrešno, kao u ovom slučaju, doživljavamo monokromatskom.
Participacija lokalnog stanovništva tema je kojom će se Abandoned (re)creation baviti i ove godine. Svoj zagovarački cilj ovaj projekt usmjeruje kako na lokalno stanovništvo koje potiče na sudjelovanje, tako i na gradske vlasti koje bi trebale pokazati više odlučnosti da se nađe nova upotreba ove vrijedne arhitekture Trenčianskih Toplica.
S velikim brojem modernističkih, ali i zgrada iz drugih razdoblja koje su i kod nas prepuštene propadanju, ovaj projekt donosi nam neke zanimljive metode rada na procesu revitalizacije. Projekt zapravo ne pokušava donijeti gotovo rješenje za obnovu i prenamjenu objekata. Uz to što građane upućuje u same arhitektonske vrijednosti baštine, uključuje ih u promišljanje te tako omogućava stvaranje kolektivne vizije o tome što bi objekti jednog dana mogli biti i kakve bi koristi od toga svi mogli imati. Participacija građana nije stvar koja se rješava preko noći, već proces koji, da bi dao kvalitetno rješenje, traje.
