Zabrinjavajuće posljedice klimatskih promjena
Klimatske promjene sve više utječu na demografsku sliku svijeta, a dnevno raste broj izbjeglica koje su potpale pod sverazarajuću moć prirode. Australija i Novi Zeland, iako ekonomski veoma razvijene uslijed klimatskih katastrofa, mogle bi se naći uz Afriku ili Indiju.
Prema zaključcima panela kojeg je prije par tjedana organizirao UN i AAAS (American Association for the Advancement of Sciences), globalno zatopljenje će pospješiti ionako oskudne zalihe hrane u dijelovima sjeverne Afrike i Indije, što će uzrokovati nužno iseljavanje oko 50 milijuna stanovnika sa tog područja do 2020. godine. Ipak, statistika ne ide u korist velikom djelu izbjeglica za koje se predviđa da će do 2050. narasti do 1milijarde!
Pretpostavlja se kako će klimatske izbjeglice pronaći svoje novo obitavalište na „globalnom sjeveru“, dakle u razvijenim zapadnim zemljama, gdje i danas najčešće emigriraju. Većinom je riječ o siromašnim migrantima iz Libije, Tunisa i Alžira, koje su, osim klimatskih promjena, zadesila i politička previranja. Njihovi novi domovi, predviđa UN, naći će se u Italiji, Španjolskoj i diljem Europe. Nemogućnost adekvatnog uzgajanja usjeva, učestale poplave, širenje pustinja i tople zime, najčešći su uzročnici dobivanja statusa „klimatske izbjeglice“.
Glad je svakako najjači pokretač, ne samo za migracije, već i za revolucije. Postoji jasna povezanost između pobuna na Bliskom Istoku i nedostatka hrane, a tuniski prosvjedi su većinom bili generirani „poniženjem uslijed gladi“.
Možda je vrijeme da se pozabavimo klimom više nego sada, jer ako 50 milijuna izbjeglica ne sluti na uzbunu, pitanje je što može biti hitnije?
