Zagrebački High Line

NASLOVNA 1

01

Od ideje do otvorenja prve dionice njujorškog High Linea prošlo je deset godina. Pretvaranje do tada napuštene i zapuštene željezničke infrastrukture u atraktivni javni prostor ideja je koju su predložili stanovnici kvarta Joshua David i Robert Hammond 1999. godine. Prvi dio parka službeno je otvoren 2009. i od onda je postao izuzetno popularan javni prostor, primjer dobre gradogradnje, ali i nezaobilazna njujorška atrakcija.

02
Od ideje do otvorenja prve dionice njujorške atrakcije High Linea prošlo je deset godina,foto: skyscrapercity.com

Manje je poznato da je inspiracija za High Line bio sličan pariški projekt, Promenade plantée ili Zelena šetnica otvorena 1993. godine, također park na dijelu uzdignute željezničke infrastrukture u dijelu grada u blizini Bastilje. Danas je u Parizu u planu još jedan sličan projekt, ovaj put u puno većem mjerilu, a i sada je riječ o redefiniciji postojeće željezničke infrastrukture – 32 kilometra dugog Le Petite Ceinture ili Malog pojasa – pruzi koja je u najvećem dijelu već desetljećima napuštena, a s novom namjenom također bi postala javni prostor.
I Zagreb, kao i svaki drugi grad, ima svoje potencijale i neke osobitosti koje je kreativnim i kvalitetnim pristupom moguće pretvoriti u prednosti i po kojima bi grad, istovremeno nudeći sadržajnu nadogradnju, mogao čak postati i prepoznatljiv. Kad je riječ o reciklaži i novom sadržaju za postojeću napuštenu željezničku infrastrukturu tu su svakako Gredelj ili ostaci pruge između Planinske i Ulice grada Vukovara, u potonjem slučaju s osobitim potencijalom longitudinalnog javnog parka u dijelu grada gdje parkova nedostaje. U oba slučaja, osobito kod Gredelja, radi se o velikim, kompleksnim, a time i skupim pa i vremenski zahtjevnim zahvatima. No, jedna gradska lokacija ima nevjerojatni potencijal koji je i prilično jednostavno ostvariv, i to u relativnom kratkom vremenu, a uz to i nije financijski osobito zahtjevan. Nekadašnja pokretna traka za transport sirovine s prostora Grmoščice do ciglane kod okretišta tramvaja na Črnomercu, idealna je kao trasa potencijalne buduće šetnice, koja bi uključivala i nekadašnji vijadukt iznad Kustošijanske ulice, u blizini Ilice, s novom funkcijom pješačkog mosta.

03

4

Naime, trasa nekadašnje transportne trake spaja ulicu Grmoščica s vijaduktom i nastavlja se sve do bivše ciglane. U perspektivi, taj uski koridor, koji je zapravo neiskoristiv za bilo kakve druge sadržaje, upravo je idealan za javno šetalište koje bi spajalo jednom reurbanizirani prostor oko okretišta na Črnomercu s najvećim tamošnjim parkom. Bio bi to najkraći put od okretišta do parka i obratno, te u tome smislu i vrlo korisni pješački komunikacijski pravac.

50. naslovna i br.6

Ideju šetnice s pješačkim mostom osmislio je autor ovoga teksta 2012. godine. Formalna inicijativa za realizaciju javne šetnice sada je pokrenuta u okviru aktivnosti platforme 1POSTOZAGRAD, volonterske platforme koja se bavi poboljšanjima grada, a koja pred gradskim vlastima zagovara ideju novog javnog prostora u Zagrebu. Osnovni argument je da bi s uređenjem sada zapuštenog i neiskorištenog prostora i postojeće infrastrukture s novom funkcijom uređene šetnice taj prostor oživio te bi ujedno bili iskorišteni i sačuvani elementi poput atraktivnog vijadukta kao dijela industrijskog nasljeđa i općenito jedne gradske osobitosti.

07

S novom funkcijom uređenog javnog šetališta, iskorišten i sačuvan bio bi i sada zapušteni most iznad Kustošijanske ulice

007

U idealnom slučaju, realizaciji šetnice prethodila bi kvalitetna razrada natječajnog programa kao temelj uspjeha svakog natječaja te sam javni natječaj za njezino uređenje. U manje idealnom slučaju, prostor se i bez natječaja može privesti svrsi šetnice i to minimalnim zahvatima. Naime, dok je u programskoj i projektnoj fazi prostoru nužno pristupiti cjelovito, kod same realizacije šetnice na terenu svakako je moguć etapni pristup pa i privremena rješenja. Stoga je i predloženo da u prvoj fazi naglasak bude na uređenju šetnice u njenom zapadnom dijelu, tj. od ulice Grmoščica desna do vijadukta.
U drugoj fazi uslijedila bi sanacija, prilagođavanje i uređenje vijadukta kao pješačkog mosta uz formiranje novih izlaza, tj. stuba ili lifta na Kustošijansku ulicu čime bi se šetalište nužno vezalo i umrežilo na postojeće ulice. U posljednjoj fazi mogla bi biti realizirana dionica šetališta od tog novog pješačkog mosta do okretišta na Črnomercu budući da taj dio dionice treba sačekati reurbanizaciju Mullerovog brijega za što je već proveden arhitektonsko-urbanistički natječaj.

08

Kustošijanska pokretna traka ili podjednako zanimljiva podsusedska teretna žičara, koja je opskrbljivala bivšu cementaru, neki su od onih elemenata grada, ostataka nekadašnje industrije, koji su izgubili svoju funkciju, a upravo novim sadržajem mogu ponovo oživjeti kako bi poboljšali grad kroz kreativnu aktivaciju baštine. Za sad ostaje vidjeti koliko će vremena proći prije nego se – i ako – ideja kustošijanske šetnice s pješačkim mostom uopće pokrene u gradskim službama da bi se jednoga dana, nadamo se, i ostvarila.

Fotografije: Vanja Radovanović