Antivodič za one koji Zagreb vole i koje grad boli

U četvrtak, 27.travnja 2017. u 19 h u zagrebačkoj Laubi predstavljanje je knjige “Zagreb – Antivodič” dr. sc. Zrinke Paladino. Na promociji će uz autoricu sudjelovati dr. sc. Željka Čorak, prof. dr. sc. Jasna Galjer i Branko Čegec.

 

Iz recenzija:

“Napisati antivodič po Zagrebu sjajna je ideja na koju može doći samo onaj tko grad voli i koga grad boli. Arhitektica, konzervatorica, povjesničarka i teoretičarka arhitekture dr.sc. Zrinka Paladino u mnogo je navrata dala dokaze i o jednome i o drugome. Ne samo živeći Zagreb i u Zagrebu, nego iz živog središta uvida, a nekad i odlučivanja, o njegovim mijenama i njegovoj sudbini – upozoravala je, pa i po cijenu vlastitog egzistencijalnog i javnog statusa, na kobne pogreške u prostoru zbog kojih baština neće moći biti predana idućim naraštajima kao visoka vrijednost koju smo naslijedili

Davno su prošla vremena od monumentalne ostavke Milana Preloga s mjesta ravnatelja službe zaštite. Etički principi, zajedno s autoritetom službe, pretrpjeli su različite stupnjeve prilagodbe ‘alternativnim istinama’. Stoga glasovi i geste poput ove knjige Zrinke Paladino vraćaju nadu u povezanost svijesti i savjesti, bez čega je filozofija zaista samo sluškinja teologije, a konzervatorska struka servis moći…

Stiže li ova knjiga na vrijeme? Jedva.
Imamo li još što izgubiti? Tješimo se, imamo.
Stoga ova odlična knjiga ima funkciju mementa i udžbenika.
Tko je vidio, neka shvati.”

Željka Čorak

 

“Najnovija knjiga Zrinke Paladino pod naslovom ‘ZAGREB – Antivodič’ hrabri je iskorak u područje kritičkog i argumentiranog zalaganja za Zagreb
U ovom je slučaju ZAGREB sinonim za lice i naličje, gdje zaštita vrijednosti koje podrazumijevamo kolektivnom memorijom urbane kulture postoji (još) samo deklarativno, u navodnim znakovima.

Umjesto arhitektonskih ‘vodiča’ i ‘atlasa’ koji prezentiraju reprezentativne uzorke arhitekture i urbanizma odabranih da bi prikazali specifične kvalitete i autentične vrijednosti, autorica nas suočava s njihovim stvarnim stanjem. Umjesto uljepšane slike kakvu poznajemo iz sličnih publikacija o Zagrebu, zasnovane na arhivskoj građi i sugestibilnosti vizualno atraktivnih fotografija ‘lijepih kuća’, knjiga donosi kritički dijalog. U tom srazu se izvorni izgled sučeljava s današnjim stanjem.

Knjigu čine poglavlja strukturirana u tematske cjeline integrirane u čvrstu urbanu matricu sastavljenu od ‘studija slučaja’ ilustrativnih za janusovsku sliku današnjeg Zagreba…“

Jasna Galjer