Dubrovnik gubi svoje zelenilo

Izvršni odbor Društva arhitekata Dubrovnik uputilo je priopćenje za javnost uslijed, kako ističu, brojnih pitanja građana i udruga o recentnoj gradnji na Gimanu.

“Baš poput većine naših sugrađana, zgroženi smo izgradnjom jedne od posljednjih zelenih glavica Grada. Društvo arhitekata Dubrovnik  ne može ulaziti u kontrolu ispravnosti ishođenja građevinske dozvole, to je posao drugih instanci i službi. Možemo, zato, upozoriti na činjenice, koje su dovele do ovakvih posljedica”, stoji u priopćenju koje je poslala Svjetlana Jelavić Dean, predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika, izvještava portal Dubrovniknet.hr. Prenosimo ga u cijelosti.

1

Preizgrađeni objekt na Gimanu, s legalnim dozvolama i suglasnostima nadležnih, otvorio je brojna pitanja o ponašanju i tretiranju prostora u Dubrovniku.

“Prije početka rada na posljednjim Izmjenama i dopunama Prostornog i Generalnog  urbanističkog  plana grada, na inicijativu gradonačelnika, brojni članovi DAD-a su se uključili u davanje analiza postojećih planova te su iznijeli svoje prijedloge  za predstojeće  Izmjene i dopune. Ništa od tih prijedloga nije uvršteno u prijedloge planova, zbog čega je DAD posljedično, a u proceduri donošenja istih iznio niz primjedbi.
Iznijet ćemo ovdje samo neke od primjedbi, koje su važne za novonastalu situaciju na Gimanu, a vrlo vjerojatno će se aktualizirati  i u gradnjama koje nam predstoje, u kinu Slavici i na još nekim lokacijama:

‘Članci  GUP-a koji definiraju zaštitu prirodne i kulturne baštine (poglavlja 7. i 9.) nisu integrirani sa člancima za izgradnju (poglavlja 3,4,5), a ni sa poglavljem 1  u kojem su dati Uvjeti o  određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena niti u tekstu niti u nacrtima.

Razmatrani GUP bio bi kvalitetniji za primjenu da su dati kompozitni nacrti zaštite prirodne i kulturne baštine, postojeće i predviđene izgradnje. Tako ne bi došlo do kolizije nove izgradnje i jedinog preostalog visokog zelenila na pojedinim područjima. Kompozitne karte se i sada mogu napraviti  i tako dati projektantima i provedbi uredne dokumente. Bez oznake zaštićenih područja na kartama namjene i infrastrukture dovodimo u opasnost da izgubimo i devalviramo vrijedne spomenike prirodne i kulturne baštine – cjelokupni prostor što čini Dubrovnik Dubrovnikom.

6

Pregledom članaka GUP-a smo utvrdili da su I Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika bitno (višestruko) povećani dozvoljeni volumeni izgradnje u svim područjima. Zbog toga su u pojedinim člancima – nakon detaljne analize – predloženi niži koeficijenti  iskoristivosti (koeficijent iskoristivosti je odnos veličine parcele i ukupne izgrađene  površine po svim etažama).
(Prostor je najvrjedniji resurs svake zajednice). Neadekvatnom izgradnjom znatno se  smanjuje vrijednost pojedinih objekata i grada i okolice u cjelini.’

5

Jedna od rijetkih, trenutno neizgrađenih,  zona u Šipčinama parkiralište i šumica pokraj “Karingtonke”, također će biti zgrade i garažni prostor  zone M13, visoke i velike.

Također su tu bile i primjedbe krajobraznog arhitekta gospara Bruna Šišića, koji je naveo:
‘U dvadesetak urbanističkih planova na kojima sam sedamdesetih i osamdesetih godina 20 st. surađivao, kao posebnu prostornooblikovnu kategoriju uveo sam pojedinačno bilježenje i značajnijih povijesnih vrtova. Tako  sam bio postupio i u prvoj fazi suradnje na izradi ovog GUP-a, pa su značajniji povijesni vrtovi izvan granica povijesne vrtne zone bili posebno obilježeni. Međutim, oni su naknadno iz GUP-a izostavljeni, što smatram štetnim. Stojim na stajalištu, da prilikom izmjena i dopuna GUP-a treba ponovno posebno i pojedinačno  ubilježiti povijesne vrtove koji se nalaze  izvan povijesne vrtne zone.

4

Maslinici između Hotela Lapad i Vile Elize na Lapadskoj obali vrijedećim GUP-om predviđeni su za izgradnju mješovite stambeno poslovne zone. 

Javni vrtovi i perivoji trebali bi biti ubilježeni kao posebna kategorija uređenih otvorenih (ne neizgrađenih- kako se navodi  u tekstu GUP-a ) prostora. S obzirom da vrše javnu funkciju i da njima izravno upravlja Grad, možda bi trebali biti posebno označeni i unutar i van povijesne vrtne zone.
Među strateškim zadaćama zaštite i očuvanja krajobraznih obilježja i prirodne raznolikosti gradskog prostora Dubrovnika vrlo istaknuto mjesto pripada zelenim glavicama Graca, Ilijine glavice, Gorice, Hladnice, Montovjerne, Gimana, Babin kuka i Petke Velike i Male.
Također, tu su i zeleni pojasi kao onaj između puta dr. A. Starčevića i Puta od Republike te dalje Vukovarskom.’

2

Druga sada „zelena“, a zapravo, građevinska zona na kojoj još uvijek nisu počeli nikakvi radovi je na drugoj strani Lapada. Nakon što je nelegalna gradnja na glavici Babina kuka legalizirana, sad slijedi legalna izgradnja od Ulice Kardinala Stepinca prema vrhu glavice otprilike u razini Hotela More.

Stoga, na temelju svega prethodno navedenog, Izvršni odbor DAD-a smatra kako je recentna izgradnja stambene zgrade na samome vrhu brežuljka Giman u Lapadu još jedna pojava koja predstavlja evidentno negiranje prostornih vrijednosti i zaštite pojedinih segmenata prostora Grada.
U ovom slučaju riječ je o zelenilu i krajobrazu, odnosno zaštićenoj graditeljskoj baštini u neposrednoj blizini (Sorkočevićev ljetnikovac).

3

Cijela, za sad neizgrađena zona poviše Ploča do magistrale, cijelim potezom do Zlatnog potoka, također je građevinsko područje, kao i cijeli Sv. Jakov.

Postojeći Prostorni plan i GUP Grada Dubrovnika već su prošli kroz silne izmjene i dopune, rađeni su na nekvalitetnim katastarskim i ostalim podlogama, bez široko usvojene strategije razvoja grada, bez kvalitetnih studija (prometna studija, katastar zelenila, sagledavanje i zaštita još malobrojnih preostalih javnih prostora).
Prostor je kroz njih sagledavan isključivo dvodimenzionalno, a ne trodimenzionalno, što bi građanima omogućilo bolje sagledavanje i razumijevanje planova.

Zbog  svega toga  Društvo arhitekata Dubrovnik otvara pitanje potrebe za izradom novoga Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i  novoga Generalnog urbanističkog plana.

Za Izvršni odbor DAD-a
Predsjednica DAD-a
Svjetlana Jelavić Dean”.

Izvor/ Foto: Dubrovniknet.hr