Oživljeni Mornarički park u Puli

OTVORENI GRAD Društva arhitekata Istre (Dai-Sai) u partnerstvu s Istarskom kulturnom agencijom – Agenzia Culturale Istriana (IKA) predstavlja drugi dio ovogodišnjeg projekta “ZELENI PLAN” vezanog uz revitalizaciju i očuvanje Mornaričkog parka u Puli koji će se realizirati 14. rujna 2018. u 18 sati u Mornaričkom parku.

 

Foto: Matej Đuzel

 

Te će večeri park zaživjeti kao audio ambijent u kojem će glazbena umjetnica Isabel održati live performans pod nazivom Oživljeni park/ Un Parc Revit, a posjetiocima će se dijeliti i karta Mornaričkog parka s popisom biljnih vrsta koje su trenutno posađene u parku.

Zvučni ambijent ne predstavlja koncert u klasičnom smislu. Isabelina je ideja pratiti posjetitelje na putu kroz Mornarički park suitom glazbenih tekstura improviziranih na licu mjesta, uz integraciju zatečenih zvukova okoliša parka (životinja, djece, prometa…).
Radi se, dakle, o ambijentalnoj glazbi koja bi pokušala otvoriti prostor Parka i preusmjeriti ga na stvarnost neke druge prirode ili čak nekog drugog vremena.

Foto: Daniel Bartolić, 1. ožujka 2018.

 

Novu evidenciju biljaka napravila je Helga Goran na osnovu popisa biljnih vrsta mr. sc. Tatjane Mandić Bulić, rukovoditeljice hortikulture u Pula Herculanei d.o.o., a grafičko oblikovanje karte i plakata potpisuju dizajnerice iz kolektiva NJI3 iz Zagreba (Tessa Bachrach-Krištofić, Dina Milovčić, Franka Tretinjak).

Ovim događajem želi se upoznati građane s cjelokupnim fondom biljnih vrsta u parku, njegovom povijesnom i kulturnom vrijednošću te upozoriti na kulturnu, biološku i ekološku vrijednost zelenog sistema općenito kao žive materijalne baštine i integralnog dijela ukupne kulturno povijesne baštine grada.

Ujedno, želi se potaknuti proces stručne revalorizacije i zaštite parka te pridobiti akt o proglašenju parka spomenikom parkovne arhitekture. S tim ciljem obavljeni su prvi razgovori s predstavnicima JU Natura Histrice s kojima se namjeravaju poduzeti prvi koraci u smjeru zaštite.
Radi se o dugotrajnom procesu koji uključuje suradnju više različitih institucija s Gradom Pulom, Istarskom županijom te Ministarstvom zaštite okoliša i energetike RH.

 

 

 

Park je nedjeljiv dio gradskog prostora, njegove fizičke pojavnosti, stanja svijesti, supstancija identiteta i pripadnosti kao i rezultat društvenih procesa.

Tek razumijevanjem tog kompleksnog prepleta spoznaja može se pristupiti kvalitetnoj revalorizaciji spomenika arhitekture uopće, a time i Mornaričkog parka.

Znače li revalorizacija i zaštita parka obavezno i opću rekonstrukciju i vraćanje parka u prvobitno stanje, s povratom imena (Maksimilijanov park) i ponovnim postavljanjem spomenika vojvodi Maksimilijanu?
Ili se park usprkos svojoj bogatoj imperijalističkoj prošlosti ipak može razmatrati kao živa tvorevina, podložna promjenama, a time i unošenjem nekih suvremenijih metoda oblikovanja?

U svakom slučaju, i nama kao stručnjacima koji se bave ukupnim životnim prostorom i onima koji se bave zaštitom spomenika u širem smislu cilj je zajednički, a taj je sprječavanje daljnje devastacije vrijedne prirodne baštine koja bez sumnje postoji u Mornaričkom parku.

Složit ćemo se i oko toga da Mornarički park treba prije svega stručnu revitalizaciju botaničke raznovrsnosti i brojnosti te stručno planiranje i opremanje parka.

Odsustvo stalnog programa i ekstenzivnog uređenja parternih površina ovdje vidimo kao prednost, jer bi intenzivno uređenje ovaj park izjednačilo s većinom urbanih parkova u centru grada i oduzelo mu njegovu bit, a to je u prvom redu naglašena raznovrsnost biljnog fonda.

Stoga ne čudi što je u jednom periodu nosio naziv Botanički park. To ni u kojem slučaju ne znači da dodatna parkovna oprema u obliku klupa, koševa za smeće i ambijentalne podne rasvjete nije dobrodošla, no i ona mora biti dio planiranja i cjelokupne vizije parka”, kaže se u pozivu.

 

Fotografija: iz zbirke Stanka Guština

 

Mornarički park u Puli, prvotno nazvan Maksimilijanov park, podignut je 1863. razvojem pulske četvrti Sv. Polikarpa kao najstariji javni park u Istri i prvi planirani gradski park u Puli.
Nastao je sadnjom sadnica stabala na 12 000 m2 koje su austrijski mornarički časnici donosili iz svih krajeva svijeta.
Ove alohtone biljke zasađene su na 32 parkovne površine međusobno odijeljene većim i manjim stazama, uz dva vodoskoka, plinsku rasvjetu i klupe. Godine 1876. postavljen je spomenik u čast vojvode Maksimilijana koji je bio vrhovni zapovjednik ratne mornarice.

Do 1914. u parku su bile zasađene 63 različite biljne vrste kao arizonski čempres, libanonski cedar, kalifornijski bor, magnolija, obalni mamutovac, itd.
Iste je godine park dobio svoj sadašnji naziv, Mornarički park. Propašću Austro-Ugarske i dolaskom Italije na vlast započinje kontinuirana degradacija parka do današnjih dana uz tek male, neznatne pokušaje revitalizacije parka i povratka u izvorno stanje.
Maksimilijanov spomenik demontiran je 1919. godine i kao ratni trofej odvezen u Veneciju gdje se i danas u nešto izmijenjenom obliku može vidjeti.

Fotografija: iz zbirke Povijesnog i pomorskog muzeja Istre

 

Godine 1956. park je prozvan Botaničkim parkom, a 1970-ih je preko gotovo polovice staza nasipana zemlja pa se broj staza smanjio na 14.
Na jugoistočnom djelu parka je 1983. u okviru projekta Pulskih likovnih uspona postavljena skulptura autora Zmaga Posege “Slobodna forma” napravljena u vinkuranskom kamenu.

Fontane i središnji otok na kojem je bio smješten spomenik prošli su više neuspjelih intervencija, a broj biljnih vrsta je po zadnjem popisu biljaka (2018.) pao na 41.
Unatoč značajnoj degradaciji parka, ostao je najbogatiji od svih pulskih parkova po broju biljnih vrsta.

Foto: Daniel Bartolić, 3. ožujka 2018.

 

Foto: Manuel Angelini, 2. ožujka 2018.

 

Podsjetimo, program OTVORENOG GRADA “Zeleni plan” svoju prvu realizaciju doživio je 26. ožujka 2018. u Mornaričkom parku urbanom akcijom u dva usporedna čina suradnjom kolektiva Otvoreni grad i umjetnika Vlade Marteka.

 

Vlado Martek, foto: Neva Bizjak

 

Kolektiv OG, djelatnici Pula Herculanee te učenici Eko škole iz Gimnazije Pula posadili su stablo vrste tulipanovac (Liriodendron tulipifera), dok je Vlado Martek izveo akciju koja ostavlja rad pod nazivom “Vraćanje; i primanje. (Predpoetski dijalog s neverbalnim)”.
Stablo i rad umjetnik je posvetio dobroj poeziji.

Foto: Neva Bizjak, 2. ožujka 2018.

 

 

O autorici Isabel:
Na putevima raskrižja…
Označena prvenstveno pojmom “transrodnog”, u svojoj se potrazi Isabel oduvijek željela susresti i ukrstiti s raznolikim izričajima i najraznovrsnijim trendovima, postupno razvijajući osobni jezik ukorijenjen u temeljnim strukturama koje se nalaze ispod svega.

Predmet izučavanja i profesionalne prakse: psihologija, astrologija, ples, glazba, modni dizajn i šivanje, simbolika i sveti jezici (egipatski, kineski, tibetanski, hebrejski, arapski, latinski i grčki).

Istraživana umjetnička područja: zapadna klasična glazba, world glazba (indijski instrumenti i idiomi, indonezijski, kineski, sanskrt, iranski, turski, arapski, afrički), jazz, rock, variété (“šansone”), suvremena glazba, improvizacije; glazba za kazalište, ples i film.

Povremene suradnje s renomiranim umjetnicima: Peter Brook, Nina Simone, Barre Phillips, Trilok Gurtu, Catherine Ribeiro, Ingrid Caven i od 2000. godine u kontinuitetu s Darkom Rundekom.

Isabel, foto: Tanja Draškić Savić

 

Projekt: OTVORENI GRAD 2018 – Zeleni plan
Live performans OŽIVLJENI PARK / UN PARC REVIT i distribucija karte Mornaričkog parka s popisom biljnih vrsta
Gostujuća umjetnica: ISABEL
Organizacija: “Otvoreni grad” – Intervencije u javnom prostoru Pule /Društvo arhitekata Istre /Dai Sai/
Suorganizatori: Istarska kulturna agencija – Agenzia Culturale Istriana
Popis biljnih vrsta: Helga Goran na osnovu popisa biljnih vrsta mr. sci. Tatjane Mandić Bulić (rukovoditeljica hortikulture, Pula Herculanea d.o.o.)
Koordinacija: Petra Počanić
Dizajn karte i plakata: NJI3 /Tessa Bachrach-Krištofić, Dina Milovčić, Franka Tretinjak/
Tehnička potpora: Audiolab
Lektura: Ana Fonović