Prebukirani grad
U Dubrovniku se od 20. do 26. kolovoza 2017. održava radionica “Overbooking the City”, u organizaciji udruge Urban Transcripts (London) u partnerstvu s udrugom PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru (Dubrovnik) i uz potporu Društva arhitekata Dubrovnik, Grada Dubrovnika, Zavoda za prostorno uređenje dubrovačko-neretvanske županije i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (Sveučilište u Splitu).
U nastavku donosimo tekst arhitektice Ide Polzer, članice udruge PLACA, a naše tekstove o utjecaju turizma na gradsku jezgru Dubrovnika čitajte ovdje, ovdje i ovdje.
Razvoj turizma, posebno unatrag zadnja dva desetljeća, ima vrlo malo dodirnih točaka s održivim urbanim razvojem.
Specifični oblici turizma razvijaju se brzo, stihijski i nekontrolirano te u tom kontekstu ne postoji sustavno planiranje i upravljanje prostorom bilo na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj-mikro razini.
Turizam je evoluirao u nametljivu monokulturu čije se posljedice mogu pratiti kroz nagle urbane i društvene transformacije, a čiji je negativan utjecaj posebno naglašen u manjim urbanim sredinama poput Dubrovnika – u zajednicama u kojima su odnos broja posjetitelja i veličine područja interesa u izrazitoj disproporciji.
Tako dubrovačku povijesnu jezgru veličine svega 0,18 km2 godišnje posjeti više od milijun turista, čemu treba pridodati brojne posjetitelje s više od 500 kruzera godišnje kojima je Dubrovnik na odredišnoj ruti (više ovdje).
Graf – izvori: Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika (05, 07, 14); Ministarstvo turizma republike Hrvatske (statistički podaci za broj posjetitelja za 2014. godinu); Lučka uprava Dubrovnik (statistički podaci za broj posjetitelja s kružnih putovanja za 2014. godinu);
International Business Times (pristupljeno u listopadu 2015.); Google Earth; Annuario del turismo 2014, Assessorato al Turismo, Citta di Venezia;
Wikipedia – Ciuta Vella (pristupljeno u listopadu 2015.); Tourism Statistics in Barcelona and Regions – Barcelona Turisme (2014)
Takvi trendovi za vrijeme vrhunca turističke sezone dovedu do prostorne i infrastrukturne preopterećenosti kad simultani broj posjetitelja unutar povijesne jezgre onemogućava slobodno kretanje i ispunjavanje osnovnih sigurnosnih i higijenskih uvjeta.
Turizam, kome su rast i kratkoročan profit osnovne kategorije za mjerenje uspješnosti, upravo egzistira na eksploataciji baštine, autohtonih kulturnih krajolika i povijesnih identiteta koje, paradoksalno, zatomljuje i uništava: on na njima parazitira, reproducira ih, krivotvori i komodificira, stvarajući kolažne i generične narative dokolice, konzumacije, kiča i spektakla.
Takav neodrživ pristup donosi akutne i trajne probleme gradu i zajednici: preopterećenu infrastrukturu, depopulaciju povijesnog centra, gentrifikaciju, komodifikaciju javnog prostora i baštine, rad u nehumanim uvjetima, nedostupnost stambenih prostora, apartmanizaciju te degradaciju prirodnog okoliša.
Specifični problemi urbanog i društvenog prostora Dubrovnika gotovo su identični i u drugim manjim obalnim gradovima i sredinama u Hrvatskoj i van nje. Negativne transformacije su usporedive i sadržajem i intenzitetom, što dovodi do zaključka o nužnosti međusobne suradnje i razmjene iskustava.
Performans splitske skupine Kvart u sklopu Art radionice Lazareti “Grad je mrtav. Živio grad!”, 2014., autori :Boris Šitum, Milan Brkić i Rino Efendić, foto: Srđana Cvijetić
Dubrovnik je grad u kojem su pritisci turizma iznimno izraženi što rezultira snažnim promjenama u urbanoj dinamici i odumiranju grada.
U isto vrijeme Dubrovnik baštini specifične urbane i arhitektonske modele i tipološke obrasce koji su univerzalni i prisutni kao povijesni i suvremeni sloj europskog grada. Stoga kontekstualno specifični obrasci Dubrovnika mogu biti uzeti kao predložak za osmišljavanje univerzalnog modela, lako primjenjivog i u drugom urbanom kontekstu opterećenom turizmom.
Međunarodna arhitektonsko-urbanistička radionica Prebukirani Grad – Overbooking the City, čiji je autor projekta dubrovačka udruga Placa – kolektiv za istraživanja o prostoru, a glavni organizator Urban Transcripts iz Londona, namjerava pokrenuti dijalog na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini o suodnosu turizma i prostornog razvoja.
Projekt koristi novi pristup problematici globalnog turizma i njegovog utjecaja na urbani, kulturni i mentalni prostor grada. Polazeći od pretpostavke da je bottom-up reakcija na ovu prevladavajuću ekonomiju, a u cilju njezine mitigacije – nedovoljna, a možda i nemoguća, projektom se žele istražiti nove metodologije kojima će se omogućiti svojevrsni balans između sukobljenih dinamika turizma i grada.
Performans splitske skupine Kvart u sklopu Art radionice Lazareti “Grad je mrtav. Živio grad!”, 2014., autori :Boris Šitum, Milan Brkić i Rino Efendić, foto: Srđana Cvijetić
Polazna točka ovakvog pristupa je analiziranje turizma kao potencijala za urbanu regeneraciju i razvoj. Cilj radionice je, koristeći arhitektonske i urbanističke alate instrumentalizirati tipološke obrasce turizma tako da ih se iskoristi kao generativne čimbenike razvoja gradskosti te uspostaviti nove arhitektonske i urbanističke modele koji se mogu primijeniti u Dubrovniku i drugim gradovima unutar sličnog konteksta.
Kroz pronalaske novih prostornih modela fokusirat će se na sljedeća pitanja: kojim urbanističkim i arhitektonskim alatima možemo amortizirati sezonske oscilacije; kako iznaći nove (hibridne) modele primarnog i sekundarnog stanovanja koji ne podrazumijevaju gentrifikaciju; kako procese razgradnje i atomiziranja grada kanalizirati u nove alate urbanog planiranja; koji prostorni uvjeti omogućuju stanovništvo (stalno, privremeno, sezonsko); trebamo li osmisliti nove modele javnog prostora; kako arhitektonsku baštinu učiniti inkluzivnim društvenim dobrom; kako novi oblici turizma utječu na transformaciju postojećih smještajnih modela i razvoj novih tipologija?
Radionica navedenu problematiku obrađuje kroz šest tipološki uspostavljenih jedinica koje se dalje razrađuju pod vodstvom lokalnog i stranog mentora koji zajedno sa sudionicima radionice određuju metodologiju rada i konceptualni pristup pojedinoj temi.
1. Jedinica Unutar zidina bavi se povijesnom jezgrom Dubrovnika i njenom društvenom i urbanom metamorfozom.
Ova konsolidirana baštinska sredina od izrazitog je značaja zbog dosljednog planiranja i antropološki jasno strukturiranog javnog prostora, a istovremeno je glavna atrakcija turizma pri čemu najintenzivnije snosi posljedice njegovog djelovanja.
Tematska jedinica se fokusira na uvjete koji su taj fizički i socijalni prostor, originalno prvenstveno rezidencijalnog karaktera, transformirale u unosni proizvod. Cilj jedinice je testirati inovativne modele (primarno trajnog i privremenog stanovanja) koji će pomiriti imperative turizma s mogućnostima očuvanja urbanog okoliša koji omogućuje kvalitetan život lokalnoj zajednici i njihovu održivu interakciju s posjetiteljima.
2. Tema Vrtno predgrađe sagledava specifičnu dubrovačku rezidencijalnu tipologiju u kontaktnoj zoni povijesne jezgre.
Ovaj jedinstveni urbanistički sustav stambenih vila/kuća u povijesnim vrtovima, gdje je cijela parcela prostor stanovanja, djeluje kao kontrapunkt gusto izgrađenoj povijesnoj jezgri.
Unutar matrice suburbanog stanovanja točkasto su postavljena mjesta urbanog predznaka, kvalitete i značaja – javni parkovi.
Tema proučava rastakanje ovog kvalitetnog urbanog modela, njegovo progušćivanje i transformiranje u iznimno prometno čvorište na ulazu u povijesni centar. Tražit će se novi arhitektonsko urbanistički modeli u svrhu reparacije postojećeg sustava kao neovisne mikro cjeline te komunikacijske spone između povijesnog i suvremenog grada.
3. Sljedeća tematska jedinica bavi se ljetnikovcima kao specifičnoj povijesnoj rezidencijalnoj tipologiji s karakterističnim odnosom građevine i njenog posrednog i neposrednog okoliša. Tipologija se dosljedno potvrđuje u nizu iteracija izgrađenih sklopova te ju je moguće uzeti kao predložak za ispitivanje razvoja novih hibridnih modela turističke/rezidencijalne/društvene/javne namjene.
Cilj je pronalaženje mogućih scenarija korištenja i paleta inkluzivnih sadržaja u kontekstu zajednice i turizma te osmišljavanje strategija fleksibilnog programiranja.
4. Grad i teritorij proučava inverziju odnosa između grada i njegove okolice: povijesnu povezanost gdje je (ruralni) teritorij imao ulogu opskrbljivača grada te mu na taj način omogućavao egzistenciju, nasuprot suvremene dinamike u kojoj je teritorij ekonomski ovisan o gradu i njegovoj baštinskoj vrijednosti. Unutar tematske jedinice testirat će se urbane strategije u svrhu organskog i održivog povezivanja Dubrovnika i njegove okolice te balansiranja njihovog međusobnog odnosa.
5. Tema pod nazivom Resort City analizira urbanizam turističke infrastrukture kroz modernističke i suvremene (izgrađene i planirane) primjere.
Odnos grada i turističke tipologije potpuno se promijenio kroz zadnjih nekoliko desetljeća: dok je u 20. stoljeću bila dostupna u vidu zajedničkog resursa neodvojivog od lokalne dinamike, danas funkcionira kao ekskluzivna i nedostupna ekonomska cjelina koja crpi javna dobra. Imperativ jedinice je ponovno povezivanje grada i turističkih cjelina kroz njihovo reprogramiranje, promjene hijerarhija javnog i privatnog te omogućavanja njihovog prožimanja s prostorom grada.
6. Tematska jedinica Srđ – novi Dubrovnik referira se na povijesne i prostorne karakteristike platoa Srđ i njegovog značajnog položaja u odnosu na grad i širu regiju, imajući u vidu planiranu turističku namjenu koja te karakteristike u potpunosti negira.
Fokus teme je sagledavanje Srđa kao teritorijalnog, infrastrukturnog, prostornog i programatskog potencijala, preispitivanje prostornih strategija te stvaranje novih urbanističkih koncepata koji su u relaciji s gradom i njegovim stanovništvom.
7. Za razliku od povijesne jezgre, čija je urbana matrica stoljećima dosljedno planirana, urbanizam Dubrovnika van zidina ne poznaje kontinuiranu i kvalitetno osmišljenu plansku regulaciju. Nadalje, zbog skučenog gradskog prostora provodi se progušćivanje nauštrb zelenih, javnih i ostalih otvorenih gradskih prostora.
Tema Urbani otoci bavi se spontano nastalom nereguliranom izgradnjom koja je implementirana u ostatke neizgrađenih zona grada te transformacijama gradskog tkiva koje mijenjaju fizionomiju gradskih četvrti, životni stil i mentalnu sliku grada. Fokus teme je analizirati samo-organizacijsku logiku neplanirano izgrađenih zona, stvoriti sintezu postojećih modela te kreirati metode urbanističke i arhitektonske sanacije koja se oslanja na logiku spontanog urbanizma.
Prijave na radionicu “Overbooking the City” su otvorene sve do počeka radionice (20. kolovoza 2017.) na mail: overbookingthecity@urbantranscripts.org .
Ida Polzer
Placa – kolektiv za istraživanje o prostoru
Placa – kolektiv za istraživanja o prostoru je interdisciplinarna organizacija iz Dubrovnika koja se bavi istraživanjem i problematiziranjem kulture prostora u njegovoj fizičkoj, društvenoj i mentalnoj dimenziji.
Udruga Placa je inicirana temeljem višegodišnje suradnje njenih osnivača i članova, arhitekata Davora Bušnje, Ide Polzer i Lukše Suhora.
