Dani arhitekture u Istri 2018: Dijalektičke bajke

Ovogodišnja tradicionalna manifestacija Dani arhitekture u Istri DAI-SAI-a posvećena je temi DIJALEKTIČKE BAJKE koju će istražiti kroz seriju izložbi i predavanja.

Dani se otvaraju u petak, 23. studenog 2018., u 19 sati u pulskom MMC Luka Godišnjom izložbom članova Društva arhitekata Istre i izložbama Sekcije Djeca i Arhitektura DAI-SAI, Otvoreni grad – Zeleni plan Brede Bizjak, Putovanje kroz neopustošenu budućnost Ane Džokić, Jere Kuzmanića, Emila Jurcana i Marca Neelena te Iteracije + Krešimira Damjanovića.

Slijedi stručni skup posvećen temi Dana na kojem sudjeluju Nika Bralić, Ivan Bulian, Krešimir Damjanović, Jere Kuzmanić, Jakov Matas te Mirna Udovčić, a novo izdanje biblioteke Dobrolet predstavit će urednik Luka Skansi.

PROGRAM

Petak, 23. studenog 2018. MMC Luka Pula

19:00 – Otvaranje Dana arhitekture u Istri serija izložbi
* Godišnja izložba članova DAI-SAI
* Sekcija DiA – Djeca i arhitektura

* Otvoreni grad (Breda Bizjak)
* Iteracije + (Krešimir Damjanović)
* Putovanje kroz neopustošenu budućnost (Ana Džokić, Emil Jurcan, Jere Kuzmanić, Marc Neelen)

 

Subota, 24. studenog 2018. MMC Luka Pula

17:00 – 19:00 – Skup DIJALEKTIČKE BAJKE
Mirna Udovčić / Jakov Matas / Nika Bralić i Ivan Bulian

19:00 – Predstavljanje knjige Moisej Ginzburga Ritam u arhitekturi / Stil i epoha
Luka Skansi (urednik)

 

Detaljnije o programu
———————————

Dijalektičke bajke

Dvodnevni skup, Pula, 23. – 24. 11. 2018.

Svoj nikad dovršeni opis Pariza 19. stoljeća “Passagen-Werk”, Walter Benjamin prvo je namjeravao nasloviti “Dijalektička bajka”.

U tom opisu usnulo društvo čeka događaj koji bi probudio i rasplamsao njegovu snagu, nužnu za razbijanje mistične moći povijesti koja od narcisoidnih objekata masovne potrošnje čini simbole utopijske budućnosti.

Takve dijalektičke bajke nisu sastavljene od jasnih programa, čistih simbola i pragmatičnih akcija, nego od proizvoljnih fragmenata prošlosti i budućnosti, prirode i povijesti, realnosti i fikcije.

Dok se s padom pulskog Uljanika urušavaju i posljednji produktivni temelji zajednice, a poduzetnici se mole bogovima, u gradu čije se tkivo čita kao alegorična naslaga ruševina, ovogodišnji Dani arhitekture u Istri donose pet fragmenata budućnosti.
Riječ je o autorima mlađe generacije koji od rasutih elemenata realnosti stvaraju nove konstelacije, dijalektičke bajke pune proturječnosti čiji je zajednički cilj osloboditi stvarnost od mitskih strahova i usmjeriti je k nepredviđenom, pripremiti podlogu za neko sljedeće buđenje.

 

Petak, 23. 11.

MMC Luka, Pula, 19 – 21 h

 

Jere Kuzmanić
“Krah je iza nas, ali stvari više nisu iste”

Ovogodišnji 53. zagrebački salon bavio se odnosom krize, napretka i arhitekture. Članovi društava arhitekata Splita, Šibenika, Varaždina, Zadra i Karlovca ispitali su situacije u svojim gradovima, čitajući ih u obliku karata koje u sebi nose potencijal djelovanja, vremena koje je pred nama.

U dvama tekstovima izdanima u sklopu priručnika odnos prošlosti i (ne)opustošene budućnosti obrađen je najprije kroz teoretsko povijesni pregled, a zatim i kroz pet fiktivnih narativa koji zamišljaju kolektivno putovanje društva s ruba katastrofe prema novim horizontima društvene i strukovne realnosti.

 

Krešimir Damjanović
“Kuća Kolaž”

Kuća kolaž je kuća na granici. Granica je sraz. Sraz ljudi, prostora i kulture. Granica je metafora tranzicije.
Prijelaz je trenutak napuštanja i afirmacije. Jedna kultura se pretače u drugu. Svakom elementu pripada arhitektonsko kulturološko obilježje.

Povijesne reference nisu slučajne, već duboko ukorijenjene u kulturu projekta. Poput nove arheologije, fragmenti dominiraju i definiraju projekt. Gustoća (program/ elementi arhitekture) u jednoj ravnini postaje osnova i temeljno obilježje.
Promjena dimenzije elemenata odgovara potrebama ljudi iz drukčijih kultura.

Različitost elemenata, te titranje kako mjerila, tako i forme, naglašena je i upravo potencira i afirmira kako ambivalentnost arhitektonskog prostora tako i kulturološko/društveni karakter samog rada. Koegzistencija arhitektonskih elemenata naslućuje toleranciju u društvenom smislu. Granica nestaje. (Nagrada Shinkenchiku natječaja 2017. godine na temu “house of dimensions”, o čemu smo pisali ovdje.)

 

Nika Bralić, Ivan Bulian
“Putujuće kupalište Rijeka” (više ovdje)

Putujuće kupalište je prostorna struktura koja nadopunjuje i mijenja zapuštene gradske prostore, afirmirajući tri ključna aspekta suvremenog društva; privremenost, prilagodljivost i mobilnost.
Tema privremenosti je ugrađena u početnoj ideji projektiranja korištenjem montažne konstrukcije za objekt kupališta te neizbježnost razgradnje i propadanja upotrebljenih materijala.

Na tragu utopijskih vizija 1960-ih koje mobilnost smatraju nužnim preduvjetom razvoja grada budućnosti, mobilnost se koristi kao strategija aktiviranja obale i urbane integracije. Autori Putujućeg kupališta su Robert Barbir, Nika Bralić, Ivana Brzović, Ivan Bulian.

 

 

 

Subota, 24. 11.
MMC Luka, Pula, 17 – 19h

 

Mirna Udovčić
“Revitalizacija kulturnog centra u Dubravi, Zagreb” (više ovdje)

Tema rada je revitalizacija nedovršene građevine kulturnog centra u Dubravi. Građevina je veličanstveni neuspjeh iz davnina – pokušaj građenja koji je propao uzrokovan nedostatkom sredstava i naposljetku raspadom Jugoslavije. Pri kraju druge dekade dvijetisućitih godina, nalazimo se u Hrvatskoj nemoćni pred količinom izgrađenog okoliša koji se oteo kontroli i “zaspao”.

Rađa se nova senzibilnost prema naslijeđenom izgrađenom okolišu. Svaka građevina želi biti nastanjena i kondicionirana i to će nedovršena zgrada kulturnog centra u Dubravi postati jednog dana u budućnosti, a do tad je međustanje – staklenik – u kojem je dostupna svima i služi kao društveni katalizator, a ono je ostvareno low-tech tehnologijom.
Materijalno i duhovno zasićenje (te razočarenje) potrošačkim svijetom mi je dalo za pravo zamisliti zgradu neopterećenu konkretnom namjenom i striktnim funkcionalnim zahtjevima.

 

 

 

Jakov Matas
“Inkluzivno stanovanje za osobe s mentalnim poteškoćama”

Osnovna ideja rada jest promišljanje arhitekture koja, iako nastaje u određenom odsječku prostora i vremena, ne predstavlja samo odgovor na trenutni kontekst, već slijedeći pouke iz prošlosti pokušava stvoriti prostorni okvir za budućnost.

Polazeći od toga projekt se bavi promišljanjem socijalno osjetljive teme unutar kaotičnog urbano-ruralnog kontinuuma Kaštela kraj Splita u kojem je već sredinom sedamdesetih godina postojalo 1170 ilegalnih objekata, a ta brojka se do 2013. godine popela na čak 8620, što za grad od svega 38 tisuća stanovnika predstavlja frapantnu brojku.

Kroz projekt se pokušava doći do odgovora na pitanje na koji način projektant pristupa prostoru koji se posljednjih gotovo sedamdeset godina razvija na potpuno ilegalnim “temeljima” i bez bilo kakve vizije, te postoje li čak i unutar takve “arhitekture bez arhitekta” i “urbanizma bez urbanista” određene zajedničke karakteristike koje mogu poslužiti kao polazna točka u promišljanju novog?

 

 

 

——————————————————–

 

Subota, 24. 11.
MMC Luka, Pula, 19 h

 

Biblioteka Dobrolet
Predstavljanje knjige Moiseja J. Ginzburga “Ritam u arhitekturi / Stil i epoha”

Ritm v arhitekture (Ritam u arhitekturi) i Stil’ i epoha (Stil i epoha), objavljeni 1923. i 1924. godine, prva su djela Moiseja Jakovleviča Ginzburga (1892. –1946.) prevedena na hrvatski jezik.
Ta prva teorijska djela mladog Ginzburga smatraju se za temeljne radove arhitektonske teorije 20. stoljeća.
Njihov autor, do danas praktično nepoznat na našim prostorima, jedan je od osnivača, ako ne i glavni teoretičar pojma konstruktivizma u arhitekturi.

Njegova važnost za kasniji razvoj arhitektonske misli ne ograničava se samo na sovjetski kontekst: Ginzburgov će teoretski i arhitektonski rad od sredine 20-ih godina pobuditi interes mnogih zapadnih arhitekata, prije svega Le Corbusiera.
Knjigu će predstaviti povjesničar arhitekture dr. Luka Skansi, urednik izdanja kojeg donosi Biblioteka Dobrolet – prostor arhitektonske kritike, pokrenuta lani u suradnji Društva arhitekata Istre, Filozofskog fakulteta u Rijeci i zagrebačke izdavačke kuće Sandorf.

——————————————————–

Opis izložbi:

 

Godišnja izložba članova DAI-SAI

Izlažu: Breda Bizjak, Lidija Dragišić, Katja Florjanc, Emir Jelkić i Ajda Vogelnik Saje / Lina Stepančić, Iris Roce De Gan, Marko Hajdarović, Dean Peteh (Indigo arhitektonski studio d.o.o.) / Berislav Iskra / Valentina Kaić i Franko Kaić (Studio Kaić d.o.o.) / Marin Mišan / Danijela Perčić Tičić, Ivana Debeljuh i Marko Perčić (Triptih d.o.o.) / Leonid Zuban i Dino Krizmanić (Urbis d.o.o. za projektiranje) / Goran Vareško / Emil Jurcan i Helena Sterpin (zadruga Praksa)

 

Sekcija Djeca i Arhitektura DAI-SAI

Sekcija Djeca i arhitektura će prezentirati radionice održane krajem 2017. i u 2018. godini.

1 – DV Monte Zaro: U sklopu projekta Uređenja dvorišta dječjeg vrtića Monte Zaro, zajedničkim promišljanjem s djelatnicima, roditeljima i djecom vrtića, a kroz nekoliko prethodno isplaniranih radionica planira se ostvariti prostor u čijem će nastajanju sudjelovati svi korisnici.
2 – Gradska Knjižnica Pula: DiA je u sklopu Mjeseca hrvatske knjige održala dvije radionice, pod nazivom Pričogradilica i s djecom izrađivala pop-up slikovnice.
3 – Meda Mediterranea Festival: Ovogodišnja tema festivala istraživala je odnos tehnologije i prirode: program DiA koncipiran je oko gradnje bivaka prirode, radionica je zamišljena tako da svaka od izgrađenih konstrukcija nosi evokaciju jednog prostora iz prirode.

 

 

 

Otvoreni grad (Breda Bizjak, DAI-SAI)
Zeleni plan (više ovdje i ovdje)

Na Danima arhitekture u Istri 2018 premijerno će se prikazati kratki film Zeleni plan u organizaciji Društva arhitekata Istre (DAI-SAI).

Kao zaključni segment projekta OTVORENI GRAD 2018 – Zeleni plan, film prati dvije ovogodišnje akcije realizirane u Mornaričkom parku u Puli s ciljem njihove dokumentacije.
Imajući u vidu prolazan karakter jednodnevne likovne i glazbene intervencije, bilježenje gibljivom slikom predstavlja važan dokument pri komunikaciji projekta s javnošću u namjeri očuvanja i revitalizacije parka.
Dio glazbene podloge čini autorsko djelo glazbene umjetnice Isabel nastalo na licu mjesta u sklopu akcije “Oživljeni park/ Un parc revit”.

Režija, montaža i kamera: Matej Đuzel i Renata Šimić, snimke dronom: Nikola Pajić.
Na dan otvaranja posjetiteljima će se dijeliti Karta Mornaričkog parka s popisom biljnih vrsta. Dizajn: NJI3: Tessa Bachrach-Krištofić, Dina Milovčić, Franka Tretinjak.
Fotografija za najavu: Tanja Draškić

 

Krešimir Damjanović
Iteracije +

Iteracija (lat. iteratio: opetovanje), ponavljanje radnje; obnavljanje, opetovanje Transponiranjem lika (kvadrat / krug / križ / sv. sebastijan) kao plošno prostornu formu, potom procesom iteracije, postupkom ponavljanja te promjenom mjerila, ostvaren je sustav, konceptualni okvir koji prihvaća nepravilno, atipično i slučajno.

Ukidanjem početne hijerarhije i sveprisutne narativnosti distorzijom forme, izviru apstraktne i nematerijalne osobine lika/ forme. Asocijacije vezane za samu formu uvjetuju vokabular i tehniku. Transparentnost, translucentnost i neprozirnost; pregib tijela kao pregib ličnosti (sv. sebastijan); primat psihološkog spram konkretnog prostora. Mjestimična fragmentacija to potvrđuje.

Granica postaje žarište i suštinski smisao; fragmenti se razaraju, ali cjelina opstaje. Tekstura lika stalno oscilira; premješta se, pomiče, puca, lomi, presavija, izvire, skraćuje, produžava, spaja, razdvaja, razrjeđuje, progušćava, deformira, sječe, omotava, briše, prolijeva, nastaje i nestaje.
Ovim postupkom odnos forme i praznine kao centra – periferije, rad je stavljen u novostvoreni ambivalentni prostor/vrijeme.

 

Ana Džokić, Emil Jurcan, Jere Kuzmanić, Marc Neelen i suradnici
Putovanje kroz neopustošenu budućnost

Početkom 2018. godine pet skupina arhitekata stasalih u vrijeme krize započelo je dijalog sa stanjem u kojem se nalaze njihovi gradovi – Split, Šibenik, Varaždin, Zadar i Karlovac – kako bi sagledali proteklo desetljeće kao kontekst vlastitog arhitektonskog djelovanja.

Sredinom 2018. godine fragmenti ovih istraživanja prikupljeni su za stolom urednika 53. zagrebačkog salona koji su se upitali gdje bi stigli rekombinirajući ove fragmente u sastojke za budućnost neovisnu o ekonomskom rastu, rizičnim investicijama i ponavljanjima grešaka prethodnog desetljeća?
Što se može dogoditi ako se arhitekti angažiraju u stvaranju vitalnih zajednica, reprodukciji prirodnog okoliša i novih ekonomskih modela zasnovanih na ovim principima?
Mogu li budućnosti koje ćemo otkriti ako se uputimo u ovom pravcu izbjeći daljnje “pustošenje”?

Koncept: Ana Džokić, Emil Jurcan, Jere Kuzmanić, Marc Neelen

Tekst: Jere Kuzmanić

 

 

Istraživački tim i izrada karata:

SPLIT: Jure Bešlić, Ana Burić, Luka Cvitan, Jere Kuzmanić, Luka Mužinić, Mirjana Radoš, Antonia Vuletić

ŠIBENIK: Marko Chiabov, Dario Crnogaća, Ivona Ivčević Berlengi, Iva Petković, Marija Rupa, Ana Selak, Roberta Škugor, Petra Zaninović

VARAŽDIN: Janko Jelić, Filip Kobzinek, Kristina Škrokov ZADAR: Krešimir Damjanović

KARLOVAC: Nikolina Barić, Luka Lipšinić, Luka Krmpotić, Erika Petrić, Iva Žaja Grafičko oblikovanje karata: Emil Jurcan, Antun Sevšek, Kristina Škrokov