Imamo izbornicu!

Na natječaju Ministarstva kulture RH za odabir izbornika/ce i koncepcije hrvatskog nastupa na 14. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, koja će se održati 2014. godine pod ravnanjem umjetničkog direktora Rema Koolhaasa s temom Fundamentals / Absorbing Modernity: 1914-2014,  Ocjenjivački sud u sastavu Dubravko Bačić, Vanja Ilić, Tomislav Pavelić (predsjednik), Sanja Šaban i Berislav Šipuš, za hrvatsku izbornicu nastupa na 14. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji 2014. godine. izabrana je

Karin Šerman,
tj. predložena koncepcija naslovljena:
Kultura apstrakcije: hrvatski arhitektonski modernizam 1914. – 2014.

untitled-1-01

U roku propisanom propozicijama natječaja stigle su tri aplikacije:

– Autentičnost i postojanost ideje moderniteta, hrvatska arhitektura 1914. – 2014., izbornika Vinka Penezića i Krešimira Rogine i autorskog tima u sastavu prof.dr. Marijan Hržić (voditelj), prof.dr. Tomislav Premerl i prof.dr. Nenad Fabijanić te grupe koautora

– Kultura apstrakcije: hrvatski arhitektonski modernizam 1914. – 2014., izbornice Karin Šerman i autorskog tima u sastavu Andrej Uchytil (voditelj), Zrinka Barišić Marenić, Melita Čavlović, Igor Ekštajn, Nataša Jakšić, Mojca Smode Cvitanović, Marina Smokvina i Karin Šerman

– Javni novac – Socijalni prostor, izbornika Maroja Mrduljaša i autorskog tima u sastavu Maroje Mrduljaš, Mia Roth-Čerina, Antun Sevšek i Pero Vuković

Obrazloženje ocjenjivačkog suda:

Svjestan važnosti i općenitog utjecaja venecijanske međunarodne izložbe arhitekture na formiranje globalnih trendova i širenje znanja o lokalnim (nacionalnim) arhitektonskim scenama, Ocjenjivački sud je donio zaključak da historiografski zadana tema 14. izložbe pruža mogućnost za sustavno međunarodno predstavljanje i promociju hrvatske modernističke arhitekture, povijesne i suvremene.

Za venecijansko bijenale, Rem Koolhaas je postavio specifičan istraživački i kolaborativni format izložbe, u kojem su pojedinačni nastupi (individualni i nacionalni) rezultat jednogodišnjeg skupnog istraživačkog rada nacionalnih izbornika/kustosa/predstavnika i Koolhaasovog radnog tima. Cilj je “svođenje računa”, tj. dijagnosticiranje načina i oblika širenja modernističke paradigme u globalnim razmjerima, no također i određenje stanja suvremene arhitekture sagledane u takvom kontekstu.

Kao jednu od programskih smjernica Koolhaas postavlja tezu da su nacionalni identitet i globalizam modernizma nespojivi.

Karin Šerman s ostalim članovima autorskog tima kojeg vodi Andrej Uchytil postavlja protutezu, koju istodobno nude na raspravu Koolhaasu i bijenalskom istraživačkom nad-timu.

untitled-1-01

Iz programskog teksta Karin Šerman:

“Naoko, modernizam u arhitekturi ne posjeduje retoričku snagu i jasni simbolički naboj. Namjernim udaljavanjem od tradicije, on otvoreno negira ideju povijesnog kontinuiteta, prihvaća funkciju, konstrukciju i tehnologiju kao svoje isključive determinirajuće čimbenike, a kao svoje glavne formalne mehanizme koristi operacije apstrakcije, racionalizacije i formalizacije. To sve naizgled umanjuje reprezentacijski potencijal modernizma, njegovu čitkost, figurativnost i retoričnost te ga lišava sposobnosti da jasno i smisleno prenosi poruku i pridonosi etabliranju specifičnog nacionalnog (arhitektonskog) identiteta. Ovakva temeljna postavka ravnatelja 14. Međunarodne izložbe arhitekture u Veneciji, La Biennale di Venezia, o internacionalnom modernizmu kao eliminatoru nacionalnih specifikuma u arhitekturi 20. stoljeća poziva na osvrt, preispitivanje i argumentiranu polemiku.

Naš pristup – poznavajući Koolhaasov diskurs i habitus – uzima njegovu postavku prvenstveno kao teorijski izazov i provokaciju te upućuje protutezu da korpus hrvatske arhitekture 20. stoljeća dokazuje upravo suprotno, ili barem komplicira takvu jednostavnu postavku. Naš odgovor nastoji pokazati da arhitektonski modernizam, bez obzira na svoju eklatantnu autonomnost i transcendenciju, zapravo može biti duboko retoričan, uvjerljivo figuralan te da kao takav ujedno može biti i istinski nositelj kulturne memorije i konstruktivni stvaratelj nacionalnog i kulturnog identiteta.

Osnovna ideja našeg postava stoga je da kroz prezentaciju ključnih djela hrvatske arhitekture iz zacrtanog perioda, od 1914 do 2014. – dakle, arhitekture koja se, na različite načine, kroz cijelo to razdoblje uglavnom oslanja na diskurs modernosti – iznese, elaborira i dokaže tu tezu.”

Svi članovi pobjedničkog autorskog tima ujedno su i članovi Katedre za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, škole koja je izgrađena upravo na modernističkoj ideji, te godinama rade na istraživačkom projektu Atlas arhitekture, jednoj od osnovnih baza podataka za izučavanje nacionalne arhitekture prošlog stoljeća. Atlas arhitekture je pokrenuo još pokojni profesor Neven Šegvić, autor jednog od najreferentnijih presjeka hrvatske arhitekture od 1945. do 1985. godine.

Zbog svega navedenog, mišljenja smo da je pobjednički tim kompetentan napraviti sustavan i objektivan presjek kroz fundus hrvatske modernističke arhitekture, s kojim će se Hrvatska uključiti u radnu, istraživačku diskusiju o temi međuodnosa nacionalnog (arhitektonskog) identiteta i modernističke paradigme.

Tomislav Pavelić, predsjednik Ocjenjivačkog suda

Izvor: Ministarstvo kulture