Knjižnica u Labinu

Labin, smješten na zapadnoj obali Istarskog poluotoka, izrazito je obilježen rudarskom industrijom. Eksploatacija ugljena započinje još sredinom 17. stoljeća što uvjetuje razvitak industrije, infrastrukture, školstva, zdravstva i kulture. Početkom 20. stoljeća, prema Montuorijevom planu, nastaje Podlabin, naselje usklađeno s najvišim svjetskim standardima industrijske arhitekture i predstavlja jedno od dva najvažnija rudarska naselja tadašnje Italije.

2

Fotografija izvorne makete industrijskog naselja Podlabin

Rudarska djelatnost se nastavlja sve do 1988/89. godine kada se rudnik zatvara te se postrojenja rudnika režu i prodaju u staro željezo. Uslijedile su transformacije i devastacije prostora rudarsko-industrijskog kompleksa „Pijacal”(dio Podlabina), koji usprkos tome ipak ostaje čitka urbanistička jedinica, dominirajući labinskim donjim gradom.

12
Položaj Velikih zgrada

Iako je u percepciji stanovništva taj prostor uglavnom industrijskog karaktera, uskoro se javlja ideja o aktivaciji kulturno turističkim sadržajima. Prvi pomak u tom smjeru učinjen je 90-ih godina kada, netom nakon gašenja rudnika, kulturno-umjetnička udruga pod nazivom Labin Art Express (L.A.E.) započinje svoje djelovanje u prostorima Lamparne (1998.), čime se stvara nova alternativna nezavisna scena utemeljena na industriji i rudarstvu kao osnovnom identitetu. Prvi put se pojavljuje ideja o podzemnom futurističkom gradu u napuštenim tunelima i halama labinskog rudnika ugljena, 150 m ispod površine zemlje. Projekt Podzemnog grada, u početku doživljavan isključivo kao kontroverzan i utopijski, s vremenom postaje prihvaćen kao prepoznatljiv brand Labina prema Hrvatskoj i Europi.

3

13

Kako je riječ o industrijskom kompleksu koji ima ne samo vrijedan arhitektonski i urbanistički, već i presudan povijesni te memorijalni i simbolični značaj za grad Labin i za cijelo šire područje Labinštine, upisuje se na Listu zaštićenih kulturnih dobara 2006. godine.
Ideja se dalje razvija u sklopu MATRA programa kojim se podupiru društvene promjene u državama Srednje i Istočne Europe u vidu projekta Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, koji je predstavljao Hrvatsku na međunarodnom bijenalu arhitekture u Rotterdamu 2005. i 2007. godine. Lada Hršak i Platforma 9,81 za Labin predlažu zamjenu proizvodne i industrijske funkcije pretežito kulturnom i uslužnom te je prvi put upotrijebljena sintagma rudnici kulture koja će postati svojevrstan koncepcijski okvir za novu funkciju rudnika. U okviru tog koncepta, 2006. Grad Labin je u suradnji s Platformom 9,81 organizirao javnu diskusiju i radionicu na tu temu, na kojoj se definirao program natječaja za prenamjenu Velikih zgrada na Pijacalu (Uprava, Kupatilo, Lamparna).

19
Iz Programske čitanke (Platforma 9,81)

Godinu kasnije proveden je arhitektonsko-urbanistički natječaj za novu Gradsku knjižnicu u Labinu u zgradi bivše uprave rudnika i multimedijalni centar u zgradi Kupatila. Žiri je obuhvaćao predstavnike Platforme 9,81, gradske vlasti, izrađivača konzervatorske podloge, nadležnog kozervatorskog odjela i gradske knjižnice. Natječaj je osvojio interdisciplinaran tim sastavljen od arhitekata i dizajnera što je svakako je utjecalo da se zadatak sagleda iz više kuteva i ostvari cjelovitije riješenje. Nagrađeni rad predlaže formiranje novog glavnog ulaza i ulaznog trga sa šohtom kao ikonografskim elementom, koji bi se slijedom nove namjene trebao prilagoditi novim zahtjevima i namjeni objekata, te aktivaciju krovnih površina Kupatila kao nove platforme za život grada.

0222
Ubrzo nakon provedenog natječaja pristupa se ishođenju dokumentacije, ali traži se ukidanje intervencije na pročelju što bi uvelike utjecalo na bitne postavke nagrađenog rada (ukidanje pješačke rampe na južnom pročelju za pristup krovnim površinama), premda je među predstavnicima žirija bio predstavnik nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli.

0333

Kako bi se ubrzalo ishođenje dozvole, razdvojena je dokumentacija multimedijalnog centra(MMKC) i knjižnice te, nažalost, MMKC još uvijek čeka daljni razvoj događaja.

0444

Fotografija trenutnog stanja Kupatila

Proces gradnje započeo je 2008. godine i tekao je vrlo polako. Intervenirati u arhitektonskom nasljeđu koje je osnova identiteta jednog grada i šireg područja, nije nimalo jednostavan zadatak. Grad Labin kao investitor morao je opravdati velika očekivanja javnosti vezane uz tradiciju rudarstva. S druge strane, knjižničari su teško prepoznavali da će zgrada u koju bi se trebali useliti ikada biti adekvatna za novu namjenu. Konačno bili su tu i konzervatori, koji su pokušavali sačuvati sve segmente postojeće građevine unatoč radikalnoj izmjeni namjene koja je sa sobom nosila nove tehnološke zahtjeve.

2a2b

Zatečeno stanje zgrade

Između tri vrlo oprečna stajališta, u nepreglednim satima projektiranja i aktivnog sudjelovanja na gradilištu i proizvodnim pogonima raznih izvođača, pokušalo se pronaći konceptualno, estetski, funkcionalno i financijski optimalno rješenje za svaki kvadrat kuće te stvoriti fuziju i balans koji bi opravdao sva očekivanja.
Osnovna koncepcija uređenja interijera knjižnice zasnivala se na ideji zadržavanja karaktera i atmosfere zgrade uz momente prezentacije nekadašnjeg uređenja i atmosfere, ali uz poštivanje nove funkcije. U cijeloj zgradi prisutni su dijelovi ogoljene i vidljive stare strukture. U Mramornoj dvorani to je dio poda i mramorom prekriveni zidovi dok su u kontaktnoj zoni to zidne pločice, cijevi kupatila i slično.

9
Nasuprot Mramornoj dvorani, prostor zgrade koji je pripadao nekadašnjem kupatilu karakteriziran je iznimno grubim dizajnom koji je otvorio mogućnost isticanja potpuno drugačije atmosfere tog prostora namijenjenog isključivo rudarima. Ostaci keramike na zidovima su tretirani tako da je od neugledne kupaonske keramike dobiven poliptih na zidovima koji spaja bivše sanitarne prostore i potpuno oprečnu namjenu polivalentne dvorane ili internet cafea. Nove obrade zidova i podova se izvode kao neutralna podloga na kojoj će stare obloge biti prezentirane.

7

Oblikuje se nova hibridna tipografija, koja je osnova rješenja većine signalizacije, spoj industrijske standardiziranosti i art deco detalja koji traže i dodaju vlastiti karakter.
Takav tip tipografije komentar je i povijesne situacije, odnosno svih faza postojanja prostora rudnika – od vladavine Italije, preko socijalističkog razdoblja do danas, gdje svaka faza ostavlja tragove na građevini kao i na novoj labinskoj tipografiji.

555

Sinergija tima dizajnera i arhitekata može se vidjeti na primjeru interpolacije etaže. U prostor kontaktne zone dolazi nova etaža s obzirom na to da je prostor imao veliku visinu. Kako bi se jasno odvojila od starog tkiva, tretirana je kao umetnuta čelična kutija.

8

Čelična je konstrukcija i podgled nove etaže, čelični su podovi, strop te čak i zidovi, koji logično zatvaraju „kutiju“, dok se velika klupa duga 20m „odmotala“ od poda i krenula svojim vijugavim putem.

666

Perforirane čelične stropne ploče s motivom rudarskog čekića preuzimaju funkciju ventilacijske rešetke, a detaljnijim promatranjem uočit će se da je vrlo diskretno na pojedinim pločama ispisana riječ LABIN.

11

Zbog specifičnog karaktera kuće težilo se tome da svaki komad opreme i namještaja bude projektiran i izrađen specifično za nju, pa tako i same police za knjige. Razrađen je kompletan sistem prilagođen standardima suvremene knjižnice, ali u potpunosti usklađen s konceptom oblikovanja cijele knjižnice. Signalizacija je usko pratila cijelu priču i izvedene su oznake iz magneta, čime signalizacija postaje mobilna, a kako bi funkcionirala u punom opsegu, očekuje se uključivanje zaposlenika knjižnice u proizvodnju/postavljanje dizajna za svoje potrebe.

14

17

I ostali dijelovi ove kuće mogli bi se na jednak način elaborirati, kao, na primjer, dječji odjel s igrom memorije na stolcima, čitaonica na tribinama, platforma (košara)…

10
Dječji odjel

777

Čitaonica

6

Platforma

Premda se težilo tome da se u cijeloj kući osjeti nekadašnji ambijent, u jednom dijelu je to naglašenije. To je soba memorije rudara s projekcijama iz života labinskih rudara na vodenoj zavjesi, simbolički postavljena ispred ulaznih vrata u nekadašnje Kupatilo.

1

20

S obzirom da u gradu gotovo nema obitelji u kojoj netko od predaka ili ukućana nije radio u rudniku, današnji korisnici knjižnice – mahom bivši rudari, njihova djeca i unuci – često su iskreno dirnuti novim ambijentom. Gradska knjižnica Labin tek je prvi dio cjeline kojim je započela materijalizacija sintagme rudnik kulture, što bi se uskoro trebalo nastaviti realizacijom Multimedijalnog centra u prostoru nekadašnjeg Kupatila. Infrastruktura rudnika, koja je u tolikoj mjeri utisnuta u kolektivnu svijest stanovništa Labinštine, započinje novi put na kojem bi barem dijelom trebala ostati bliska izvornom rudarsko – industrijskom identitetu.

 5

NAZIV OSTVARENJA: Gradska knjižnica Labin
LOKACIJA: Labin, Hrvatska
TIP PROJEKTA: natječaj, prva nagrada
UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA: 1200 m2
INVESTITOR: Grad Labin i Ministarstvo kulture RH
GODINA PROJEKTA: 2007-2013
AUTORI NATJEČAJNOG RADA: Damir Gamulin dipl. diz., Margita Grubiša dipl. ing. arh., Marin Jelčić dipl. ing. arh., Zvonimir Kralj dipl. ing. arh., Igor Presečan arh., Ivana Žalac dipl. ing. arh.
AUTORI INTERIJERA: Ivana Žalac dipl. ing. arh., Margita Grubiša dipl. ing. arh., Igor Presečan arh., Damir Gamulin dipl. diz.,
VODITELJI PROJEKTA: Ivana Žalac dipl.ing.arh., Margita Grubiša dipl.ing.arh.
FOTOGRAFIJE: Ivan Dorotić dipl. ing. arh, Damir Gamulin dipl. diz., Margita Grubiša dipl. ing. arh.