Misaoni prostor Vjenceslava Richtera

 

Povodom obilježavanja 100. godišnjice rođenja arhitekta i umjetnika Vjenceslava Richtera, zagrebački Muzej suvremene umjetnosti organizira izložbu u petak, 7. travnja 2017., od 12 do 18 sati, u Zbirci Richter, Vrhovec 38, u Zagrebu.

“Uoči dana kada se prije stotinu godina se prije stotinu godina rodio Vjenceslav Richter (8. travnja 1917. – 2. prosinca 2002. ), MSU poziva na besplatno razgledavanje izložbe ‘Iz arhiva arhitekta: Moj misaoni prostor’ koja se temelji na neobjavljenoj knjizi Vjenceslava Richtera ‘Moj misaoni prostor – nacrt programa sistemske knjige’ iz 1998. godine.

Vjenceslav Richter, foto: Arhiv Tošo Dabac

 

U tom rukopisu autor prikazuje ključna područja svoga stvaralaštva opisujući istraživačke procese, metode rada i okolnosti u kojima su pojedini umjetnički radovi i arhitektonski projekti realizirani. Unutar širokog područja Richterovih istraživanja, izložba ističe stvaralački proces u kojem sistem i program čine osnovu njegova promišljanja, obrazlažući ga u glavnom poglavlju knjige pod nazivom ‘Likovni sistemi’, u kojem objedinjuje umjetničke cikluse te arhitektonske i urbanističke projekte.

Ujedno: razgledajte arhitektov stan! Uz stručno vodstvo, otvorit ćemo vrata privatnog stana Vjenceslava Richtera tako da će posjetitelji od 12-18 sati razgledati jedinstven stambeni prostor koji odražava kulturu življenja šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st”, kaže se u pozivu MSU-a.

 

 

SIS 1 Sistemsko slikarstvo, 1974.

 

Vjenceslav Richter bio je arhitekt, urbanist, slikar, crtač, grafičar, skulptor, scenograf, teoretičar dizajna i istraživač. Jedan je od osnivača grupe EXAT 51, a cjelokupnim stvaralaštvom nastojao je uspostaviti ravnotežu znanstvenoga i duhovnoga i time omogućiti stvaranje novih znanstvenih i filozofskih paradigmi. Pedesetih i šezdesetih godina ostvaruje niz uspješnih projekata izložbenih paviljona – u Bruxellesu, Torinu i Milanu kojima postiže međunarodni uspjeh, a zatim radi na projektima za muzeje u Aleppu (više ovdje), Sarajevu, Beogradu, Skopju i Krapini. Sredinom šezdesetih godina započinje jedan od najoriginalnijih projekata, Sinturbanizam, kojeg dalje razvija u teorijskom projektu Heliopolisa, četverodimenzionalnog milijunskoga grada.

Zbirka Richter, donacija je Gradu Zagrebu koju su učinili Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš Richter. Mnogi smatraju da je riječ o jednoj od najljepših gradskih donacija, kojom upravlja Muzej suvremene umjetnosti, a otvorena je za javnost od 2000. godine.