Tijek obnove bivše tvornice Jedinstvo

U zanimljivoj diskusiji naziva “Sadržaj novih kulturno-društvenih centara” održanoj prije nešto manje od dva mjeseca u splitskom Domu mladih, a koju su moderirali Emina Višnić iz zagrebačkog Pogona i Dinko Peračić iz Platforme 9.81, naglasak je bio na sadržajnom razlikovanju institucionalne i nezavisne kulture te na načinu na koji na idejno-vrijednosnoj razini takva kultura i takva umjetnost utječu na širi društveni kontekst. Godine vrijednih pokušaja dizanja ljestvice u koncipiranju i provedbi kulturnih programa koje su dolazile s nezavisne scene malo su utjecale na institucionalne prakse, a Višnić je kao jedan od zaključaka iznijela i mišljenje da je u hrvatskom javnom prostoru nestao dijalog koji može generirati produktivan konflikt i provokaciju. S druge strane, neki su nezavisni akteri, poput Slavena Tolja iz Art radionice Lazareti koji je sada ravnatelj riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, počeli djelovati u institucionalnim okvirima.

01

Pogon Jedinstvo, današnje stanje

Hoće li doći do konvergencije praksi ili do promjene paradigme, ovisit će o integritetu i kapacitetima upravo nezavisnih aktera pa su u tom smislu intrigantni svi postupci vezani uz projekt Prostori (su)djelovanja koji se provode u Zagrebu, Puli, Rijeci i Splitu. Srž projekta u koji je s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva ušao niz gradova jest stvaranje društveno-kulturnih centara i organizacijskih modela upravljanja njima, a pitanje transparentnosti odlučivanja o javnim prostorima ne tiče se onda samo tih četiriju konkretnih lokacija nezavisne kulture, već i svih ostalih. Upravo je praksa monopoliziranja određenih znanja ili resursa (pa onda i pozicija) dokinula dijalog u javnim institucijama pa je prijetnju da se slično dogodi i u krugu nezavisnih dobro otkloniti na vrijeme.

S obzirom da je ostalo nejasno zašto je za takav atraktivni zadatak bez (očekivanog) raspisa natječaja izabrano rješenje studija ARP, objašnjene procesa kreiranja i odabira programskog i arhitektonskog idejnog rješenja zagrebačkog centra u bivšoj tvornici Jedinstvo na Savi potražili smo od Emine Višnić iz Pogona.

04

Koncipiranje programa Pogona, a sada i prostora bivše tvornice Jedinstvo, odvijalo se kroz široku javnu raspravu. Kako su izgledale dosadašnje faze projekta?

Ustanova PogonZagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade preuzela je na korištenje dio prostora bivše tvornice Jedinstvo u kolovozu 2009. godine. S vlasnikom prostora, Gradom Zagrebom, odnosno nadležnim Uredom za obrazovanje, kulturu i sport dogovoreno je privremeno korištenje prostora u postojećim uvjetima te uređivanje i adekvatno opremanje u skoroj budućnosti. Kako po tom pitanju nije došlo do pomaka, Pogon je nastavio raditi u postojećim uvjetima, paralelno pripremajući projekt nužnih zahvata da bi se omogućilo kvalitetno provođenje programa nezavisne kulture i mladih.

U nekoliko smo navrata razgovarali s postojećim i potencijalnim korisnicima Jedinstva – različitim organizacijama nezavisne kulture i mladih. Tako je na primjer u 2012. godini organizirana rasprava u cilju ispitivanja potreba na temelju kojih smo definirali program i projektni zadatak. Neki od zaključaka su bili da se trebaju zadržati gabariti velike dvorane, da se treba omogućiti simultano korištenje različitih prostora, da svi prostori trebaju biti takvi da se mogu koristiti za različite svrhe, odnosno da ne budu fiksno vezani samo za jednu funkciju ili oblik korištenja. Zatim da se omogući korištenje prostora kako za radno-produkcijske potrebe tako i za različita javna događanja te za obrazovne programe.

Nakon što je izrađen prvi prijedlog idejnog rješenja, početkom 2013. godine provedene su još jedne konzultacije u kojima su također sudjelovali predstavnici organizacija, umjetnici i tehničari koji su dali svoje mišljenje i prijedloge. Pored toga, pozvali smo i druge zainteresirane strane (stanare gradske četvrti, predstavnike Grada) da daju svoje mišljenje i svoje prijedloge. Tako smo 2013. godine organizirali dvodnevnu radionicu, na kojoj je zaključeno kako projekt uređenja Jedinstva može donijeti različite koristi za lokalnu zajednicu te kako treba, na različite načine, omogućiti što bolji pristup i ostvarivati što kvalitetniju komunikaciju sa zajednicom. Istakla bih i to da je 2013. godine projekt prezentiran i na javnoj raspravi koju je organiziralo Društvo arhitekata Zagreba u sklopu projekta “Akupunktura grada”. Na temelju tog procesa, kao i na temelju priloga Pogonovih stručnih suradnika, izrađen je i dopunjavan idejni projekt te je napravljen prvi prijedlog plana budućih programskih aktivnosti u centru.

05

Položaj korištenja dijela parcele nužnog za funkcioniranje građevine

 

Hoće li se u nekoj fazi provesti arhitektonski natječaj za rekonstrukciju Jedinstva?

Što se tiče samog projekta rekonstrukcije bivše tvornice Jedinstvo, autori arhitektonskog projekta su Dinko Peračić i Miranda Veljačić. Njih smo odabrali kao suradnike zbog njihovih specifičnih znanja, stručnih referenci i iskustava, odnosno njihovog izvrsnog poznavanja scene nezavisne kulture i mladih, programa i načina funkcioniranja te posebnih organizacijskih i programski potreba koje se trebaju reflektirati i u arhitekturi prostora. Budući da se radi o vrlo specifičnom projektu, bilo nam je važno surađivati sa stručnjacima koji imaju ta vrlo specifična znanja.

Što se tiče faza projekta, najprije smo samostalno krenuli pripremati projekt, u smislu definiranja programa i projektnog zadataka. Projektante smo kasnije angažirali da nam pomognu u tehničkom smislu razraditi program. Istovremeno smo ih angažirali da izrade i idejni projekt, koji je završen 2013. godine, a zatim je kasnije izdana i lokacijska dozvola. U međuvremenu je projekt bio privremeno zaustavljen otprilike godinu dana, zbog nedostatka sredstava. Kad su konačno odobrena sredstva, ugovorili smo i izradu glavnog projekta koji bi uskoro trebao biti završen.

013

Podrum

014

Prizemlje

015

Prvi kat

Zašto ste odlučili Centar projektirati bez natječaja?

Arhitektonski natječaj nismo provodili, što je, koliko sam upoznata, uobičajena praksa za ovakve projekte. Budući da se radi o projektu rekonstrukcije, odnosno o nužnim zahvatima da bi se zgrada privela svrsi, a ne o većem projektu uređenja ili izgradnje, ne bi bilo ekonomično ni svrsishodno raditi arhitektonski natječaj. Naime, za takav natječaj iz kojeg se može dobiti tek idejno rješenje potrebno je osigurati posebna i ne tako mala sredstva, što bi bilo neracionalno trošenje sredstava u odnosu na eventualne koristi koje bi za projekt donio arhitektonski natječaj. Pored toga, radi se o zoni za koju, prema važećem GUP-u, Grad Zagreb treba napraviti urbanistički plan uređenja (UPU) za koji treba raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj. Nemam informacije kad će on točno biti raspisan. Do donošenja tog plana moguće je raditi manje rekonstrukcije postojećih objekata, što smo mi i napravili, uz suglasnost nadležnog odjela za urbanizam.

08

Novi prostori i stari gabarit tvornice

010

Stakleni mostovi – veza sa nasipom

011

Integracija kluba Močvara u zajedničko rješenje

Slijedi izrada studije izvodljivosti – očekujete li ona (značajnije) utjecati na sada pretpostavljeni program i tko će biti u timu koji će je izrađivati?

Studija izvodljivosti preduvjet je za svaki projekt koji ima ambiciju financiranja iz EU fondova. Osim toga, i što je još važnije, ona služi za provjeru same projektne ideje, i to prije svega s obzirom na različite društvene koristi koje taj projekt može donijeti široj zajednici. Naravno, analizirat će se i ekonomske koristi, no one su, budući se radi o kulturnom i društvenom projektu, od sekundarne važnosti. Izrada studije izvodljivosti zahtijeva posebna stručna znanja i kapacitete koje mi unutar ustanove nemamo pa ćemo angažirati vanjske stručnjake.
U ovom trenutku sam centar definiran je okvirno, odnosno definirane su različiti mogući načini korištenja. Oni su s jedne strane određeni kroz proces rasprave i konzultacija sa zainteresiranom javnošću, ali su isto tako jednim dijelom inspirirani praksama centara u drugim zemljama Europske unije.
Ključni koncept organizacije prostora počiva na ideji njegove maksimalne iskoristivosti – mogućnosti simultanog rada u različitim prostorima i mogućnosti korištenja istog prostora u različite svrhe. Kao korisnike očekujemo s jedne strane pojedince, prije svega mlade, a s druge strane različite organizacije nezavisne kulture i mladih, ali i mala poduzeća, ona s područja kulturnih i kreativnih industrija.

07

Presjek, prikaz prostornih jedinica

016

Tretman fasada, mogućnost potpunog zatvaranja svih otvora

Koje su iduće predviđene faze i u kojim rokovima?

Izuzetno je teško u ovom trenutku predvidjeti točnu dinamiku rekonstrukcije Jedinstva. Tu će biti presudno to kako će teći dinamika provedbe natječaja strukturnih fondova EU, koje će raspisivati pojedina ministarstva. Ono što je u našoj ingerenciji je dovršetak glavnog projekta u vrlo skorom roku, nakon čega će uslijediti i još jedna javna prezentacija projekta. Očekujemo da će Grad Zagreb do kraja godine dovršiti izvedbenu dokumentaciju te da ćemo zajednički aplicirati na EU fondove. Ukoliko tu neće doći do eventualnih kašnjenja možemo najranije očekivati početak radova u 2016. godini.
U nekom dužem periodu možemo čak razmišljati i o dodatnim sadržajima u eksterijeru, kao i o eventualnom proširenju centra za što postoji potencijal. Međutim, budući da se radi o zoni za koju je potrebno donijeti urbanistički plan uređenja, to ovisi o tome kada će Grad Zagreb raspisati natječaj za njegovo definiranje.

 

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.