Igor Grubić dobitnik HT nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost

 

Danas, 6. travnja 2017., u Muzeju suvremene umjetnosti dodijeljene su tri nagrade desetog natječaja HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost. Na natječaj su pristigla 243 rada, od kojih je stručni žiri odabrao 29 za izložbu i koji su bili u konkurenciji za najprestižnije otkupne nagrade u recentnom vizualnom umjetničkom stvaralaštvu. Laurelati jubilarnog natječaja su:

 

1. nagrada 75.000 kuna – Igor Grubić: “Spomenik”

 

Igor Grubić: “Spomenik”

 

Igor Grubić je u eksperimentalnom filmu “Spomenik” sinergijom slike, atmosfere, zvuka, dramaturgije i spomeničke apstraktne modernističke forme ostvario poetsko djelo vrhunskog umjetničkog dometa ( o čemu smo pisali ovdje).

Predmet autorova interesa je prikaz devet spomenika u različitim fazama propadanja, snimljenih u sporom ritmu koji prati glazbena dramaturgija, čime se stvara kontemplativno-meditativni ugođaj. Svaki je spomenik sniman u pomno biranom dijelu godine, pa je naglašena sinergija s atmosferskim prilikama i rijetko prisutnim tragovima života. Podignuti su u vrijeme socijalističke Jugoslavije kao sjećanje na stradanja i patnje naroda i boraca NOB-a na ovim područjima.

Autori koji se bave umjetničkim aktivizmom posljednjih su godina uvelike problematizirali spomeničku baštinu poslijeratne Jugoslavije uglavnom zato da bi ukazali na estetsku kvalitetu tih radova, ali ujedno i da privuku pozornost političkih centara moći i šire javnosti. Igor Grubić je otišao korak dalje. Uronjeni u krajolik, u osmišljenim kadrovima, spomenici su postali visoko estetizirane slike, uzdignuti do statusa živog organizma.

Snažnim poetičnim ugođajem posredovana je memorija mjesta stradanja, ali i današnje stanje zanemarenosti i devastacije. Tako film postaje “spomenik spomenicima”, metafora o nestajanju društvenih, etičkih i estetskih ideala. Film Igora Grubića lišen je patetike te nadilazi aktivizam. On suptilno otvara općeljudska pitanja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti spomenika kao civilizacijske tekovine jednog vremena.

 

2. nagrada 45.000 kuna – Davor Sanvincenti: “Nedefinirana divljina”

 

Davor Sanvincenti: “Nedefinirana divljina”, foto: Ana Opalić

 

Rad Davora Sanvincentija na prvu se može doimati kao vrlo hermetično i složeno djelo. Moguće je da sam zatočen u klasičnoj estetici kontekstualne umjetničke prakse u kojoj su pozadinsko znanje i dodatna obrazloženja njezina konteksta i imanentne logike na neki način ključna kako bi se pronašao pristup skrivenom blagu intelektualnog užitka, logičke oskudice i genijalne misli.

Ali zapravo, djelo ne koketira s takvom tajnovitošću. Ono je doista osjetilno. Mnogi znakovi, tragovi i nagovještaji, kao u igri skrivača, otkrit će i objelodaniti prilično poetično raspoloženje. Rad se sastoji od 16 mm crno-bijelog filma, found footage materijala, od samo 57 sličica. Tu je i ponovna animacija filma, u kojoj je prikazana osoba koja se probija kroz snažnu oluju s teškim teretom na leđima. Rad čine i zamućene fotografije krajolika i prirode snimljene polaroidom, različiti rukom pisani tekstovi na zidu i projekcija svjetlosnog kruga koji nalikuje suncu nekog solarnog sustava. Rad sam po sebi izgleda kao mali svemir.

Svaki pojedini element može funkcionirati kao prag i pružiti pristup jezikom, kratkim filmom u loopu, fragmentima filmske snimke, trima instant fotografijama, dodatnim filmom koji prikazuje planine ili svjetlosnim krugom.

Taj je rad iznimno djelo formalno iznimne prezentacije – ne poigrava se estetikom svakidašnjice, nego definira jedinstven umjetnički prostor kao vrstu osjetilne komunikacije koja uvelike izmiče jeziku. To je poziv za osjetilnom i otvorenom umjetnošću koja nije ograničena na jezik ili prenošenje u riječi. Djelo ne nastoji postići tautološko savršenstvo istinskih prijedloga, nego stvara osjetilno polje. Ono je situacija koja je otvorena za različita čitanja, različite zamisli, različite emocije i raznolikost općenito. To je izvrsna umjetnost – ona koja otvara um, ruši predrasude i omogućuje iskusiti stvarnost u novom i drugačijem svjetlu.

 

 

3. nagrada 40.000 kuna – Ines Matijević Cakić: “Portret s kosom”

 

Ines Matijević Cakić: “Portret s kosom”, foto: Ana Opalić

 

Kosa je od antike simbol životne snage, ona je snažna gesta individualnosti ali i pripadnosti određenoj društvenoj skupini, iznimno je važna u našim svakodnevnim ritualima, kao što je i predmetom religioznih vjerovanja, mitova i fikcije. Kosa nije samo naš prirodni ukras i zaštita glave, ona je kao rijetko koji dio tijela nositelj mnogobrojnih simboličkih značenja.

Hebrejski sudac Samson izgubio je snagu kada mu je odrezana kosa, a zbog crvene boje kose žene su u srednjem vijeku proglašavali vješticama. Umjetne kose i ekstremno velike perike u 17. stoljeću odražavale su pripadnost visokom staležu u Francuskoj, dok je sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća punk pokret osebujnim frizurama unosio nemir u malograđansku sredinu Europe. Čuvanje uvojka kose u novčaniku ili u medaljonu na ogrlici drage nam osobe i danas je uvriježen običaj u mnogim kulturama, a posebice u razdoblju bidermajera u 19. stoljeću razvila se umjetnost izrade memorabilija od kose.

Nevjerojatnom preciznošću majstori su izrađivali filigranske ogrlice i broševe i minijaturne portrete. Dolaskom fotografije izumrla je ta djelatnost, ali od razdoblja nadrealizma i radova Meret Oppenheim i Mimi Parent do danas vrlo često susrećemo temu kose kao predmet umjetničkih radova.

Ines Matijević Cakić u svom radu “Portret s kosom” na suzdržan i jednostavan, ali dojmljiv način, govori upravo kosom o temi koja je duboko emocionalna i osobna s jedne, a zapravo tako univerzalna i vječna s druge strane, govori o odnosu majke i kćeri rječnikom umjetnice koja se već iskazala kao izvrsna crtačica i ovom prigodom to ne mora ponovno dokazivati. Ines je zabilježila ganutljiv životni trenutak rafiniranim likovnim jezikom te žiri smatra da rad zaslužuje biti dijelom zbirke Muzeja suvremene umjetnosti i dodjeljuje mu treću nagradu.

 

 

Davor Sanvincenti, Ines Matijević Cakić, Igor Grubić, foto: Bojan Mrđenović

 

U ime cijelog stručnog povjerenstva, Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a i predsjednica povjerenstva HT nagrada – MSU Zagreb, rekla je da su ove godine dodijeljena i posebna priznanja Fokus Grupi, Igoru Rufu i Tjaši Kalkan.

Izložba je otvorena do nedjelje, 9. travnja 2017.

 

“Ovo je nagrada u kojoj i publika odlučuje! Još imate mogućnost dati svoj glas radu koji se vama najviše svidio. Umjetnik s najviše glasova publike bit će nagrađen s 10.000 kuna, a najsretniji posjetitelj po završetku izložbe dobit će tablet Samsung Galaxy Tab4 8″ LTE 16GB”, kaže se u objavi.