Lica Srebrenice

Dvadeset godina nakon najgoreg zločina u europskoj povijesti nakon Drugog svjetskog rata, Dženana Halimović htjela je biti sigurna da će žrtve (ne samo njihova imena) Srebrenice biti zapamćene. Počela je skupljati fotografije poginulih i sada ih ima više od 2 400 (više ovdje).

0

Kad sam počela skupljati fotografije poginulih u Srebrenici, zadatak mi se prvo učinio birokratskim. Gledala bih u imena, datume rođenja i ostalo što bi mi pomoglo sortirati podatke. Na neki način to je bio mikrokozmos rata u Bosni. Svatko je znao imena prvih žrtava kako se Jugoslavija počela raspadati u međuetničkom kaosu 1991. Ali, kako se rat nastavljao sljedećih nekoliko godina, imena su postala brojke. Kao da je ljudskost počela nestajati, kao i sve što upućuje na osobnost.
Ali tada sam počela gledati lica.

02

Mnogi su me podsjetili na ljude koje znam. Primijetila sam da je većina slika grupirana – očevi sa sinovima, braća s nećacima. Sama gomila fotografija je predstavljala zločin. Očevi poginuli dok su pazili na sinove i djeca koja se čvrsto drže za ruku roditelja.

03
Svi znamo da je tijekom nekoliko dana u srpnju 1995. više od 8 000 muškaraca i dječaka pogubljeno u području za koje je UN garantirao da će biti ‘sigurno utočište’ za bosanske muslimane.
Svi znamo da je prije 20 godina Europa iznevjerila obećanje da ‘nikada više’ neće dopustiti da se dogodi genocid na njezinom tlu.
Humanost koja je izgubljena u tih 10 dana ostaje nejasnom.

04

Prikupljajući ove fotografije na neki način radimo unatrag. Pomažemo da se vrati identitet koji je prečesto bio sveden na inventarne popise masovnih grobnica.
Na svakoj od tisuće slika je ljudsko biće sa svojom povijesti. I uskraćenom budućnosti.
S otprilike 2 400 fotografija, ovo je najveća prikupljena zbirka žrtava Srebrenice, iako nedostaje više od 5 000 ljudi koji nisu na ovim slikama.

05
Slike su prikupljene uz pomoć nevladinih organizacija, ali i samih obitelji žrtava.
Odvojeni od svojih očeva, braće i muževa, mnogi koji su preživjeli masakr žive i danas bez ičeg drugoga do fotografije koja ih podsjeća na one koje su izgubili.

Dženana Halimović,

srpanj, 2015″

06

Fotografije i imena sakupila Dženana Halimović
Dizajn: Jan Radl
Kodiranje. Tomas Randus
Produkcija: Glenn Kates
Fotografija naslovnice: Scott McIntyre
Autor pozadinske fotografije: Midhat Poturović

07

Navedimo i da povodom 20. obljetnice stradanja više od 8000 srebreničkih muškaraca i dječaka, Galerija Klovićevi dvori, SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu Pula i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, pozivaju na otvorenje izložbe fotografija britanskog fotografa Tima Lovelessa „Srebrenica“, danas, u petak, 10. srpnja, u 19 sati.
Izložba je dio ciklusa ‘Snapshot/Brzo okidanje’, a trajat će do 26. srpnja.

Neposredno nakon otvorenja organiziran je razgovor o izložbi na kojem će uvodno govoriti Mirko Klarin iz Novinske agencija SENSE, Vesna Teršelič iz Documente i fotograf Tim Loveless.

Zločini koji su u srpnju 1995. godine počinjeni u Srebrenici bili su predmetom brojnih suđenja pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Izvješćujući iz dana u dan o tome što je rečeno i viđeno u sudnicama, novinska agencija SENSE je prikupila obimnu dokumentaciju; tisuće sati snimaka, svjedočenja preživjelih, očevidaca i počinitelja zločina, dokumentirane snimke iz srpnja 1995., fotografije mjesta zločina i zračne snimke, vojne dokumente zaplijenjene u stožerima jedinica koje su u srpnju 1995. sudjelovale u napadu na zaštićenu zonu. U želji da tu živu povijesnu građu vrati tamo kako pripada, SENSE je u suradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica u Potočarima osnovala Dokumentacijski centar Srebrenica.