Prema istraživanjima, samo 44% Hrvata redovito čita knjige. „Redovito“ bi značilo da su u posljednja tri mjeseca pročitali barem jednu knjigu. No, koliko Hrvata redovito čita elektroničke knjige?
Živimo u vremenu u kojem se nepismenost mjeri znanjem služenja računalom, a informacije su nam dostupne na svakom koraku. Svakodnevno pregledavamo naše najdraže portale, čitamo vijesti, razmjenjujemo vlastite životne priče preko društvenih mreža; u potpunosti smo posvećeni virtualnom zbivanju. Tako je i književnost danas kompjutorski dostupna, primjerice preko uređaja poput Kindlea i iPada, a kod nas, posve besplatno, i na odličnom projektu Besplatne elektroničke knjige, koji slavi već deseti rođendan. Podsjetimo, početkom 2001. godine projekt je pokrenulo Društvo za promicanje književnosti u novim medijima (DPKM). Interaktivnim i zanimljivim dizajnom stranice autori projekta su čak i samo iskustvo traženja naslova učinili privlačnim.
Cilj projekta je, kako sami navode, „promicanje suvremene hrvatske književnosti i povećanje dostupnosti književnih djela suvremenih hrvatskih autora“. Bilo da je riječ o piscima mlađe, srednje ili starije generacije, na stranicama je moguće čitati ukupno 121 naslov. Tako možete čitati prozu, primjerice, Ive Brešana, Zorana Ferića, Daše Drndić, Rujane Jeger, Milka Valenta, ali i poeziju koju se nepravedno ignorira, a koja na internetu doživljava novi procvat. Oni koji su više vezani uz publicistiku pronaći će knjigu „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog, ali i opsežnu anarhističku literaturu. U ovoj godini DPKM će nastojati uvesti još desetak novih naslova kako bi zadovoljio apetite svojih 120.000 čitatelja godišnje. A ako se osjećate dovoljno spremnima i sigurnima da svoj literarni uradak „obračunate“ sa svijetom, uvijek im se možete javiti i poslati svoj rad.
Ako pripadate onom tipu čitatelja na kojeg se Calvino referira uputama da se prvo opusti, koncentrira, odagna svaku misao i dopusti da svijet oko njega nestane kako bi započeo avanturu čitanja i ako do sada već niste, to možete učiniti i ugodno se smještajući pred ekran svoga računala. U svakom slučaju, ekran neće zamijeniti podatnu teksturu papira i njegov pomalo trpki miris, ali će vas sigurno dovesti do malo drugačijih kognitivnih spoznaja. Ako vas čitanje književnosti ni najmanje na zanima, na stranicama elektroničkih knjiga možete, recimo, naći savjet što činiti kako bismo zaustavili globalno zatopljenje. Preporučujemo!
Suvremenu hrvatsku književnost čitajte ovdje
