Hibridni prostor zahtjeva hibridno upravljanje

Od Doma socijalističke omladine do danas

Od kako je u svibnju ove godine aktualna ministrica kulture Andrea Zlatar izjavila kako će ministarstvo osigurati 10 milijuna eura za završetak i kompletno opremanje Doma mladih u Splitu, suživot korisnika Doma dobio je novu dinamiku. No prije nego se osvrnemo na to, prisjetimo se kako je Dom nastao.

Kao Dom socijalističke omladine projektirao ga je 1977. godine Frane Grgurević. Međutim, nakon završetka osnovnih radova, 1984. godine, zbog financijskih i političkih razloga radovi su obustavljeni. Prostor Doma počeo se koristiti tek 1994. godine kada je tamo održan Art Squat.

Neki od prvih korisnika prostora su Style-force, Hram, Kino klub Split, Baletni studio i KUM koji je nakon velike medijske kampanje pod nazivom Dom mladih – mladima 2001. godine u podrumu osnovao kultni splitski klub Kocku. Od 1997. do 2005. godine prostorom je upravljalo Kulturno središte mladih, a 2005. godine naslijedio ga je Multimedijalni kulturni centar (MKC) s kojim od onda do danas korisnici potpisuju ugovor o korištenju prostora.

Hibridni prostor traži hibridno upravljanje

Premda prvotno namijenjen velikim scenskim izvedbama, kroz dvadeset godina upotrebe Dom mladih se pokazao prikladan za najrazličitije aktivnosti. Klupski i filmski program, izložbe, radionice suvremenog plesa i cirkusa, baletna škola, slobodno penjanje i skate park neki su od sadržaja koji Dom mladih danas ima. Uvažavajući potrebe aktualnih korisnika te respektirajući originalni plan, 2007. godine mladi splitski arhitekti Dinko Peračić i Miranda Veljačić napravili su projekt prenamjene prostora. O nagrađivanom projektu već smo pisali, a po njemu su, koliko su dozvoljavale skromne financije, već napravljene neke preinake te su djelomično osposobljeni izložbeni i izvedbeni prostori. Projekt je u Splitu predstavljen više puta, posljednji put u rujnu ove godine. Tom prilikom Miranda Veljačić naglasila je da hibridni prostor projekta zapravo povlači i hibridno upravljanje.

Premda napravljen uvažavajući potrebe korisnika, hibridni koncept pokazao se stran jednom dijelu korisnika koji su svoje strepnje izrazili već na tribini koja je održana par mjeseci ranije, neposredno nakon obećanja ministrice o završetku Doma mladih.

Javno-civilno partnerstvo kao model upravljanja Domom mladih

Što sve muči udruge koje koriste prostor Doma za održavanje svog programa moglo se čuti na tribinama koje je organizirala Info zona tokom ove godine. Pitanja koja su izišla na vidjelo tokom prve tribine održane u svibnju pod nazivom Dom mladih – održivost nezavisnih kulturnih prostora bila su usmjerena na način upravljanja prostorom te kriterije vrednovanja programa. Nedostatak kulturne strategije grada s jedne strane te nedostatak zajedničke vizije, komunikacije i kontinuiteta pritiska na gradske urede od strane nezavisne scene pokazali su se razlogom svih nesporazuma i nedoumica oko budućnosti Doma mladih. Mogući sukob na relaciji javnog sektora i korisnika Doma kao predstavnika splitske nezavisne scene svoje rješenje vidi u ideji o hibridnom upravljanju koja se rodila negdje nakon ove tribine. O takvom načinu upravljanja bilo je više riječi na idućem okupljanju u Info Zoni. Krajem rujna splitskoj nezavisnoj sceni Emina Višnjić predstavila je način upravljanja i rada zagrebačkog POGONA.

Primjer javno civilnog partnerstva na kojem funkcionira zagrebačka ustanova koja djeluje kao servis za programe raznih udruga s područja kulture nameće se kao modelod kojeg bi koristi mogao imati splitski sektor nezavisne kulture. U ovom primjeru upravljanja, prostor i sredstva za njegovo održavanje dolaze iz gradskog proračuna, a udruge i inicijative u prostoru realiziraju svoj program. Za razliku od omražene institucije privatno-javnog, gdje javno doprinosi privatnom interesu, u ovoj kombinaciji grad podupire razvoj zajednice kroz segment civilnog društva. Pitanje koje se tu nameće u splitskom primjeru je kako bi se splitske udruge mogle uključiti u upravljanje prostorom i sredstvima koje grad osigurava za upravljanje Domom. MKC je voljan surađivati s udrugama u zajedničkoj zagovaračkoj platformi kojoj je glavni zadatak formiranje nove hibridne institucije Doma Mladih u kojoj bi nezavisna kultura bila partner ustanovi u kulturi.

Zajednička zagovaračka platforma udruga

U svrhu definiranja zajedničke vizije i stava prema problemu korištenja i upravljanja, problemu koji je eskalirao nakon što je 10 milijuna eura obećanih od ministarstava nagovijestilo da bi Dom mladih zapravo mogao biti završen u nekoj bližoj budućnosti, udruge koje koriste prostor za svoje aktivnosti počele su sastajati. Kako će se realizirati upravljanje te kako će biti definirano korištenje Doma osnovna su pitanja na koja moraju naći zajednički odgovor. Većina ih je prepoznala prednosti hibridnog modela, a i, druga strana u pregovorima, MKC vidi koristi ovog modela u smislu stvaranja snažnog kulturnog žarišta u Splitu. Po riječima Darka Čopa, jednog od zagovarača zajedništva među korisnicima Doma mladih, osnivanje zajedničke zagovaračke platforme te prijava iste na natječaj zaklade Kultura nova jedan im je od prioriteta. Pozitivan ishod natječaja omogućio bi održavanje niza otvorenih rasprava na kojima bi se definirao način hibridnog upravljanja, rada i korištenja Doma mladih. Uz to, kroz zajednički nastup prema gradu i javnosti, Dom mladih bi se „brendirao“ kao prepoznatljivo mjesto splitske nezavisne kulturne scene.