Iz povijesti gerilskog vrtlarenja

O gradskim vrtovima, permakulturi i kreativnom gerilskom vrtlarenju često smo pisali. Ovom prilikom pozabavit ćemo se pojmovima seed bombing – bombardiranje sjemenjem i guerilla gardening – gerilsko vrtlarenje koji su već duže vrijeme pojmovi koji se koriste kad se govori o urbanom prostoru.

GG_Bom_2

seed-bombs

Dok bombardiranje sjemenjem kao tehnika kojom se može uvesti različito raslinje na određeno područje, bacajući iz zraka ili zemlje kuglice zemlje koje sadrže sjemenje a često i gnojivo potrebno za rast biljke, nije nužno urbana, ilegalana ili aktivistička, sam pojam gerilskog vrtlarenja uključuje značenje da radimo nešto na što zakonsko pravo i nemamo. Izlazeći iz okvira zakona, gerilsko vrtlarenje uvijek nosi poruku, bilo da entuzijastični vrtlari žele zeleniji i ljepši svijet oko sebe ili pak da je kroz direktnu akciju vrtlarenje nabijeno političkom porukom.

full_1364920016greensleeves

full_1364920056posterchildgardening

Svoj suvremeni oblik ovakve akcije zadobile su u New Yorku 1970-ih kada je Liz Christy formriala i danas aktivnu grupu Green Guerillas. Kao posljedica ondašnje krize, mnoge gradske zgrade ostale su napuštene, parcele prazne i zapuštene. Da bi ozelenili grad, grupa je počela preko ograda bacati prve bombe sa sjemenjem, koje su zapravo bili kondomi napunjeni sjemenjem lokalnog divljeg bilja, vode i gnojiva te postavljati tegle sa zelenilom na prozore napuštenih zgrada. Iz ove inicijative nastao je i prvi gradski vrt, na raskrižju Huston Street i Bowery-a, 1974. registriran kao Bowery Houston Farm and Garden. Ideja se brzo proširila, ljudi su prisvajali napuštena zemljišta te danas samo u New Yorku ima više od 600 gradskih vrtova.

06.18.lizchristy
9594

Ipak, kao politički aktivizam, gerilsko vrtlarenje ima puno dužu povijest. Još davne 1649. radikalna politička grupa Diggers vođena mišlju Gerrarda Winstanleya da se “prava sloboda nalazi tamo gdje se čovjek hrani i održava, a to je u korištenju zemlje” krenula u reformu društva kroz preuzimanje zajedničke/očinske zemlje s ciljem stvaranja održivih agrarnih zajednica.

Liz_1975_lg

Upravo ta veza čovjeka i prirode, te veza čovjeka sa čovjekom, u pozadini je gotovo svih akcija gerilskog vrtlarenja danas. Bez obzira radi li se o slikovitim intervencijama u urbanom tkivu velikih gradova ili o pokretanju gradskih vrtova, gerilski vrtlari svojim akcijama zagovaraju nove održive veze između grada, prirode i čovjeka.