Marseille 2013. – EPK za turiste

„Refont nos quartiers
Et nous virent
Pendant que la misère s’accroît.
Tranquille se pavanent les touristes
Pendant que mes frères sont au placard.
Partout les caméra nous fixent
Pour mieux aseptiser chaque place
Et l’identité de la ville!“

„Preuredili su naše kvartove,
A nas izbacili,
Dok se siromaštvo povećava,
Mirno se šepure turisti
Dok su moja braća u zatvoru
Svuda nas bilježe kamere,
Da bi se bolje steriliziralo svako mjesto
I identitet grada.“

Navedeni stihovi dio su pjesme Capitale de la rupture (Prijestolnica pukotina) argentinsko – francuske hiphoperice Keny Arkane u kojoj ova angažirana umjetnica dočarava svoje nezadovoljstvo procesima nastalim tijekom 2013. kad je njen rodni grad Marseille bio evropska prijestolnica kulture. U svojoj pjesmi Keny ljuto repa o tome kako je Marseille dospio na naslovnice pretvorivši se u ušminkani grad francuske rivijere istovremeno rješavajući se siromašnog stanovništva iz centra grada iseljavanjem i trpanjem uz zatvore sitnih dilera, kojima je prodaja droge jedini način preživljavanja. Ukratko, stvaranje urbanog aparthajda od grada u kojem su oduvijek živjele različite zajednice i to, ironično, na uštrb tradicije i kulture Marseilla.

marseille luka

S druge strane, očekivano, evaluacijski izvještaji Evropske komisije, nakon provedenog projekta Europske prijestolnice kulture, o Marseillu imaju samo superlative. „Inicijativom EPK-a potaknuto je šire sudjelovanje u kulturi mnogim događajima na otvorenom koji su se održali u javnosti. Bilo je posebnih događaja za mlade i projekata kojima se pokušalo doprijeti do ljudi koji obično ne posjećuju kulturne događaje ili žive u nerazvijenijim dijelovima područja, primjerice projekt Quartiers Créatifs (kreativna susjedstva).“, „Boravak u hotelu i posjeti stranih turista u Marseilleu povećali su se za 9, odnosno 17 posto u odnosu na prethodnu godinu.“, „Postoje i dokazi da se poboljšala negativna slika o Marseilleu, kako kod domaćeg stanovništva, tako i na nacionalnoj razini, te da se Marseille prvi put smatra kulturnom destinacijom“, „U Marseillu – Provencu proveden je opsežan niz aktivnosti i procjenjuje se da je privučeno više od 11 milijuna posjetitelja, čime je to možda najposjećenija europska prijestolnica kulture ikad.“, stoji u Ex post evaluaciji Europskih prijestolnica kulture za 2013. kojeg Europska komisija prilaže Europskom parlamentu.

Tako da odgovor na pitanje je li i na koji način Marseille profitirao, ovisi o tome koga se pita.

Prvo o brojkama

Inače, u Francuskoj je zaprimljeno osam prijava, a četiri grada su u siječnju 2008. ušla u uži izbor, da bi u rujnu iste godine bilo odlučeno da naslov ponese regija Marseille – Provence. Marsejski program smišljen je kao priča u tri poglavlja temeljena na glavnim prednostima te regije – otvorenosti prema svijetu, otvorenosti prema prirodi i bogatstvu njezina identiteta: Marseille-Provence kao domaćin cijelom svijetu (od siječnja do svibnja), Marseille-Provence pod otvorenim nebom (od lipnja do kolovoza) te Tisuću lica regije Marseille-Provence. (od rujna do prosinca). Sredstva uložena za pripremu i odvijanje projekta čini se da su samo donekle ispunila očekivanja.

mucem i villa mediteranee

MUCEM i Villa Méditerranée

U razdoblju od 2009. do 2013. godine za pripremu projekta, Marseille je imao budžet od 98 milijuna eura, kako kaže Ulrich Fuchs, njemački kulturni menadžer, koji je bio zamjenik direktora projekta Evropska prijestolnica kulture, a sad je, usput budi rečeno, i jedan od članova komisije za izbor EPK 2020. u Hrvatskoj. Najveći dio novca, 69 posto ukupnog iznosa (70 milijuna eura) uloženo je u produkciju kulturnih događaja. 20 posto budžeta (18 milijuna eura) potrošeno je na operativne i koordinacijske izdatke kao što su plaće i drugi opći troškovi. Za komunikacijske aktivnosti potrošeno je 11 posto budžeta (10 milijuna eura). U ovaj iznos, kako je napomenuo Fuchs, nisu uključena investicijska ulaganja kao što je izgradnja i renovacija muzeja i drugih kulturnih institucija. Ti troškovi procijenjeni su na 680 milijuna eura.

Financijska konstrukcija za samu 2013. godinu je premašila ciljanih 14 milijuna eura te je naposljetku prikupljeno 16,5 milijuna eura. Zanimljiv podatak za hrvatsku javnost, gdje se prilikom kandidature naših gradova, stalno od strane različitih aktera ističe pozitivna strana mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, jest da je Marseille od naddržavnih evropskih institucija dobio samo zajamčenu nagradu Melina Mercouri u iznosu od 1, 5 milijuna eura. Ostalo su donijela sponzorstva tvrtki. Njih preko 200 uključenih osiguralo je 14,5 milijuna, a preostali iznos su dale lokalne vlasti (13 različitih regionalnih tijela javne vlasti) i 11 ministarstava.

mucem2

mucem 3

Što se tiče izgradnje kulturnih institucija i infrastrukture EPK, grad je renovirao nekoliko postojećih mjesta poput Muzeja lijepih umjetnosti (Musée des Beaux Arts), zgradu muzeja mode, keramike i primijenjene umjetnosti u parku Borély te kompletno uredio Friche de la Belle de Mai, bivšu tvornicu duhana pretvorenu u umjetnički centar na kojem se sad nalazi više od 2 400 m2 izložbenog prostora. Od novih instutucija, uz muzej suvremene umjetnosti FRAC, najviše pažnje privukle su zgrade Villa Méditerranée, zamišljena kao internacionalni centar za dijalog na Mediteranu te Muzej evropskih i mediteranskih civilizacija (MUCEM).

mucem unutrasnjost 2

MUCEM, unutrašnjost

Ovaj muzej vrijedan 200 milijuna eura izgrađen je zajedničkim sredstvima regije, grada, departmana i države. Otvoren u lipnju 2013. MUCEM je jedan od rijetkih nacionalnih muzeja Francuske koji se nalazi van Pariza. Impozantnom arhitekturom, koja se sastoji od stare srednjovjekovne tvrđave Saint – Jean povezane 130 metara dugim mostom s novoizgrađenom zgradom arhitekta Rudya Riccciotija, na ulazu u Staru luku Marseilla, MUCEM je tom dijelu grada dao posve novu vizuru.

mucem4

Posebice noću kad novu zgradu na četiri kata gdje se nalaze četiri stalne izložbe (Nastanak poljoprivrede, rođenje bogova, Jeruzalem, trostruko sveti grad, Građanstvo i ljudska prava, S one strane poznatog svijeta), ali i prostor za povremene, ukrasi svjetlosna instalacija. Uz ove dvije zgrade, dio MUCEM-a je i dislocirani Konzervatorski centar za istraživanje. „Za funkcioniranje muzeja izdvoji se 25 milijuna eura na godinu. Od toga 7 do 8 milijuna eura dolazi od ulaznica, oko sedam su donacije, a ostalo daje država“, objašnjava Denis Chevallier, glavni konzervator i direktor odjela za istraživanje. Od 2,5 milijuna posjetitelja koji obiđu MUCEM godišnje, 20 posto je stranaca, pola ih dolazi iz departmana, a ostali iz drugih dijelova Francuske.

2

Denis Chevallier

Muzej ima poseban odjel koji se bavi marketingom, a za cilj ima privući posjetitelje iz grada, posebice onih manje obrazovanih koji ne idu često u muzeje. „Kroz različite programe pokušavamo proširiti našu publiku jer danas muzeji ne mogu opstati bez financiranja od ulaznica i privatnih donacija. No, također pokušavamo privući i ljude slabijeg imovinskog stana, koji ne posjećuju muzeje. Primjerice, nedavno smo imali izložbu o hrani pa smo organizirali večer pripremanja tradicionalnih jela gdje smo se povezali s organizacijama iz predgrađa kako bi ljudi iz tih dijelova grada došli i pripremali specijalitete iz svojih krajeva“, kaže Chevalier. Tijekom 2013. godine iz Stare luke vozio je brod prema sjevernim četvrtima uz pristupačnu cijenu koji je omogućavao brži i lakši transport do tih izoliranih dijelova grada. Danas ga više nema, a razmišlja se o ponovnom uvođenju linije, no uz puno veće cijene, turističke.
No nije samo riječ o ukidanju linije. Nakon, a i tijekom 2013. godine, Marseille se susreo s financijskim poteškoćama. Pred kraj godine, ponestalo je novca, velik dio osoblja je otpušten, a predviđene manifestacije održane uz velike poteškoće.

Puno zgrada, malo programa

Danas Marseille od EPK ima tek puno zgrada, a malo programa kako mi je ispričao Jean Cristofol, jedan od „zadrugara“ u Hôtel du Nord, nastaloj baš zbog Evropske prijestolnice kulture.

Posebno pogubna bila je 2014. godina jer novca za kulturu više uopće nije bilo i mnoge su organizacije prestale s radom. Prema njegovom mišljenju, EPK je za Marseille imao i pozitivne i negativne učinke. „U prvom redu pozitivno je da je prijestolnica kulture doprinijela promjeni imidža grada, a to je za Marseille puno. Također je pokazala da u Marseillu postoji publika zainteresirana za kulturni razvoj. Prvih dana ulice grada su bile pune, i to ne turista, već građana. Tako je bilo na svim manifestacijama, pogotovo onima koje se tiču suvremene umjetnosti. A govori se da su u Marseillu ljudi ignoranti, nezainteresirani za kulturu. Ta godina je pokazala da to nije tako, da ljude zanimaju događaji u kulturi. To je bilo jako zanimljivo”, priča Jean. No već spomenute organizacijske boljke uzrokovane nedostatkom financija ili usmjeravanjem financija, na po Jeanu nepotrebne investicije, su definitivno negativni aspekt cijele priče. “Uz postojeći muzej suvremene umjetnosti, dobili smo još dva – FRAC i preuređenje Friche de la Belle de Mai. Toliko muzeja suvremene umjetnosti Marseillu nije potrebno. U njima nema dovoljno izložaka i tamo se ništa ne dešava“, priča Jean. Posebno je ljut jer mu se čini da EPK nije proveden radi građana Marseilla. „Tijekom godina pripreme, cijelo vrijeme se govorilo o tome kako se EPK radi zbog građana Marseilla, no na kraju smo shvatili da to nije tako jer mi nismo dobili od toga previše“, kaže Jean.

3

Hôtel du Nord

Iako vrlo kritičan prema cijelom procesu, Jean priča kako je kooperativa Hôtel du Nord nastala baš zbog EPK. Naime, riječ je o zadruzi u kojoj su okupljeni istraživači i iznajmljivači soba iz sjevernih četvrti grada. To je golemo područje Marseilla gdje su smještene socijalne zgrade izgrađene šezdesetih i sedamdesetih godina, mjesta visoke nezaposlenosti u kojima je mladim ljudima jedina mogućnost zarade putem preprodaje droge i prostitucije. No na tom golemom području žive i pripadnici srednje klase, umjetnici i intelektualci, koji su prije dvadesetak godina počeli naseljavati to područje jer su cijene nekretninama bile poprilično povoljne. Uoči EPK, shvatili su kako u tom dijelu grada nije predviđen nikakav projekt ni događanja pa je konzervatorica i povjesničarka Christine Breton, koja se bavila profesionalno ovim područjem, odlučila osnovati zadrugu koja bi istraživala nematerijalne baštine tog kraja i primala umjetnike tijekom cijele godine. Dobili su početna sredstva za osnivanje, a danas zadruga broji šezdeset članova koji se bave prihvatom gostiju u svojim kućama, vođenjem turističkih tura po sjevernim kvartovima te istraživanjem prostora. Tijekom 2013. godine organizirali su boravak gostujućih umjetnika u sjevernim dijelovima grada. Danas se financiraju vlastitim sredstvima.

4

Usprkos činjenici da je Marseille za temu imao moto “Sharing the south”, inzistirajući na kulturnoj raznolikosti regije, Jean naglašava kako upravo dijelovi grada u kojima živi raznoliko stanovništvo nisu uopće bili predviđeni nikakvim programom, osim samoinicijativnim djelovanjem kooperative, zbog čega su za vrijeme EPK i dobili početna sredstva za funkcioniranje. Uređenje centra, orijentiranost na turiste popravljanjem imidža grada čini se da su bile glavne vodilje ovog procesa od kojeg je Marseille dobio nove kulturne zgrade sa problematičnom, osim spomenutog MUCEM-a, održivošću.