Mostovi s novčanica Eura

Još dok nije bilo priče o monetarnoj krizi, nizozemski umjetnik i dizajner Robin Stam započeo je projekt koji je na duhovit način trebao oprostoriti mostove s novčanica Eura. Danas, kada budućnost Eura nikada nije bila neizvjesnija, njegov projekt Mostovi Europe u centru je medijske pažnje.

Krenimo od nastanka Eura. Ime valute je službeno usvojeno 1995. godine, a 1996. austrijski dizajner Robert Kalina pobjeđuje na natječaju za dizajn novih novčanica. Svaka od sedam novčanica Eura karakteristične je boje te na prednjoj strani nosi nacrte prozora i vrata, a na stražnjoj mostove. U prvotnoj verziji novčanice su noslile prikaze stvarnih mostova Europe poput Ponte Rialta ili Pont de Neuillyja. Kako ne bi došlo do nesuglasica u državama Eurozone čija će arhitektura biti na novčanicama, a čija ne, usvojena je ideja o mostovima kao pojednostavljenim prikazima razdoblja i stilova Europe. Tako je, osim simboličkom idejom koja se krije iza pojma mosta, Europa ujedinjena i ujednačenim prikazom stilskih razdoblja na novčanicama. Takve novčanice ušle su u promet 1. siječnja 2002. godine te se danas koriste u 17 zemalja članica Evropske unije.

Dizajnera Robina Stama je zasmetala činjenica da se most koji simbolizira “blisku suradnju i komunikaciju među državama” Eurozone temelji na izmišljenim, a ne stvarnim mostovima. Zbog toga je odlučio izgraditi izmišljene mostove koji su danas poznati milijunima ljudi. U rotterdamskom predgrađu Spijkenisse već su izgrađena dva od sedam mostova, onaj romanički s crvenih novčanica od 10€ i renesansni s narančastih novčanica od 50€. Ostalih pet, klasični, gotički, barokni, devetnaestostoljetni čelično stakleni i suvremeni viseći most trebali bi u istom naselju biti završeni do kraja iduće godine. Mostovi vjerno prenose nacrt s novčanice u trodimenzionalan objekt, te su čak izvedeni u odgovarajućoj boji. Tu se umjetnik poigrao s tradicionalnom grafičkom vještinom, gdje su umjetnici u boji tinte stoljećima iscrtavali postojeću arhitekturu, on je tu istu boju s novčanica prenio u novo izgrađene mostove.

Kalina, stvarni dizajner ovih mostova, ideju o njihovoj izgradnji smatra zabavnom, ali nema razumijevanja za dopadljivu umjetničku dosjetku. On bi volio da su mostovi izgrađeni “u pravom starom stilu mostova, a ne kao kičaste fasade”.

U svojoj kratkoj povijesti, Euro se danas pak nalazi u najtežim trenucima. Europsko savezništvo trenutačno Grčku i Italiju spašava od bankrota, propitujući time granice njihovog stvarnog zajedništva. U kontekstu ovih događanja i projekt Mostovi Europe dobiva na težini. Hoće li izgrađeni mostovi s novčanica učvrstiti veze među članicama Unije i simbolički doprijeti održavanju jedinstvene Europe, ili će se pak monetarna kriza tako razriješiti da će mostovi ostati samo spomenici jedne velike ideje koja se nije uspjela održati na monetarnom tržištu. Odgovor još nitko ne zna.