New York prije i poslije Bloomberga

Sa starom godinom New York se oprostio i od starog gradonačelnika. Michael Bloomberg je na toj poziciji bio dvanaest godina te je za sobom ostavio vidljive promjene. Jedna od ekonomsko – razvojnih strategija koje je gradonačelnik provodio s ciljem da grad postane privlačniji kako investitorima tako i stanovnicima je poboljšanje prometnih uvjeta na ulicama grada. Promjene koje su se događale na ulicama i trgovima New Yorka, još od devedesetih godina, kamerom redovito bilježi Clarence Eckerson za Streetfilms. Iz svog bogatog arhiva Eckerson je ovom prilikom izvukao nekoliko poznatih njujorških lokacija i složio kratak film u kojem po principu “prije i poslije” možemo pratiti značajne promjene koje su se dogodile za vrijeme Bloomberga.

1

Za promjene koje vidite na filmu konkretno je zaslužna Janette Sadik-Khan, povjerenica za prijevoz u gradu. Polazeći od činjenice da je svaki od preko osam milijuna stanovnika grada u neko doba dana pješak, njena vizija idealnog prometa u gradu polazi od pješačkog prometa. Odmah iza pješaka, kao efikasan i ekološki prijevoz prepoznat je biciklistički prijevoz. Tako je New York dobio niz novih pješačkih i biciklističkih staza, signalizaciju prilagođenu pješacima i biciklistima, te na kraju sistem javnih bicikla i nove javne površine na kojima ne fali niti mjesta za odmor niti zelenila. Za sve to trebalo je smanjiti udio automobilskog prijevoza u gradu, oduzeti mu kolnike i parkirna mjesta. Sadik-Khan je nailazila na dosta otpora za takve promjene, ali uz nove navigacijske sisteme i rasterećenje automobilskog prometa koji su smanjili gužve na cestama na kraju su svi zadovoljni promjenama. Tj. ne baš svi. Revitalizacija dijelova grada, između ostalog i novim prometnim rješenjima, dovela je do neizbježne gentrifikacije. Stopa kriminala se smanjila, vrijednosti nekretnina porasle, a s tim se promijenila i etnička slika nekih četvrti.

3

2
Novoj njujorškoj upravi, s Billom de Blasiom na čelu teško će biti nadmašiti ove promjene, a i nemaju konkretan odgovor na negativne posljedice gentrifikacije. Ipak, zalažući se za javni prijevoz, prvenstveno onaj autobusni s naglaskom na dostupnost istoga svima te s ciljem boljeg povezivanja izoliranih dijelova grada čini se da imaju sluha za socijalne politike. Nova uprava uvodi i plan Vision Zero koji bi broj prometnih nesreća do 2024. trebao svesti na nulu.