Po buri se grad poznaje!
Kada se prije nekoliko tjedana u medijima pojavila vijest da se u Senju (gradu na Sjevernom primorju- ne na Kvarneru niti u Dalmaciji, op.a.) pokreće projekt interaktivnog muzeja bure, to me oduševilo više nego li ijedna dobra vijest tih dana. Teme se hvatam na opasnoj granici da tekst upadne u laganu patetiku i lokalpatrioptizam, jer jasno, u Senju sam provela svoje djetinjstvo i objektivna baš i ne mogu biti.
Živjeti u burovitom gradu nikada nije bila neka „fora“: zimi je to značilo da ćete vjerojatno u jednom trenutku ostati bez pola krova, bez struje najmanje tjedan dana, da Monthypytonovci trebaju patentirati još jednu vrstu smiješnog hoda (pod nagibom od 90 stupnjeva) inspiriranu burom, i da ne postoji toliko topla odjeća koja bi vas od bure zaštitila. Ljeti je bura u Senju značila da dok na TV-u pokazuju pitoreskne snimke prepunih dalmatinskih plaža s bonacom u pozadini, tu se šačica pehista turista bori da im ne odleti šator, kada je luftmadrac već davno otišao za Bašku…
No, na stranu i bura, nije ona bila glavni senjski problem. Grad bogate antičke, renesansno-uskočke, austro-ugarske prošlosti i povijesti, grad koji je porodio pola imena novije hrvatske književnosti davno je upao u letargiju. Sinonim za dosadu, zapuštenost svojih ulica, degradacije bilo kakvog iole alternativnijeg kulturnog programa, Senj je prije svega postao grad jednakog broja kafića po broju stanovnika. Kao da je dao sve što se moglo dati nekada u prošlosti, pa je odlučio umoran zaspati. Grad bez vizije, usputna stanica na Jadranskoj magistrali nekog putnika-namjernika. Naravno, grad uvijek čine ljudi, i sigurno je da je među njima bio jedan broj koji su nešto htjeli promijeniti, no imali su krivo vrijeme.
Ipak, promjene su se, možda još uvijek na površini, počele događati. Prije dvije godine raspisan je natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenja uređenja Trga Cilnica, Pavlinskog trga i Ulice Potok, gdje prvonagrađeni projekt potpisuje arhitektonski duo NFO. Suptilna intervencija izvedena je zamjenom elemenata, tj. gustim ozelenjivanjem strogog središta grada. No, projekt zasad još nije započeo.
Stoga projekt Bura doživljaja- interaktivna kula bure bilježi posebno mjesto i značaj u promatranju ne samo lokalne novije povijesti grada, nego i suvremenih strategija turističkog brendiranja. Riječ je o projektu koji otvara promatranje na dvije razine. Prije svega marketinškoj, odnosno kako vlastite nedostatke pretvoriti u prednost, te onoj konceptualno-izlagačkoj na koji način pristupiti izlaganju isključivo osjetilnog fenomena.
Možda je zaista stiglo neko novo vrijeme za Senj i čini se da Razvojna agencija Senj i Udruga za bolju kvalitetu življenja „Senj 21“, još ne odustaju od grada. Inicijativa za brendiranje bure i projekt „Bura doživljaja“, kako nam je objasnila predsjednica Razvojne agencije Dorotea Prpić, prijavljena je na natječaj „Inovativni turizam“ koje je u kolovozu ove godine raspisalo Ministarstvo turizma. „Rezultati natječaja objavljeni su početkom ovog mjeseca, a među brojnim projektima pristiglim na natječaj upravo je senjski projekt BURA DOŽIVLJAJA-INTERAKTIVNA KULA BURE prepoznat kao novi inovativan turistički proizvod i odobreno mu je 100 tisuća kuna bespovratnih sredstava“, nastavlja Prpić.
„U okviru aktivnosti turističkog brendiranja senjske bure lani smo izradili atraktivnu publikaciju pod nazivom „Fenomen senjske bure“ čije je tiskanje bespovratnim sredstvima također pomoglo Ministarstvo turizma. Uz to, u tijeku je i izrada glavnog projekta za skulpturu „ODA BURI“ s tim da se je Ministarstvo turizma bespovratnim sredstvima uključilo i u taj projekt i to u vidu sufinanciranja projektne dokumentacije. Skulptura će biti postavljena u blizini kupališta Škver, a mijenjat će boje ovisno o jačini bure. U planu je slične svjetlosne efekte uvesti i na sve stupove javne rasvjete u senjskoj luci što će bez sumnje biti izniman vizualni doživljaj, a osmislit ćemo i STAZU BURE. Bit će to na mjestima u Senju gdje bura najjače puše, a turiste ćemo voditi da se s njom bore“, objašnjava Prpić ideje koje stoje iza projekta.
Preokrećući vlastita ograničenja u kolektivno iskustvo, i to po mogućnosti dobro isplativo, ono je što razlikuje od ostatka i stvara nove kriterije, u ovom slučaju, hrvatske turističke promocije.
Ipak, realizaciji ideje treba predstojati pažljivo osmišljen prostor, koji bi burom trebao baratati isključivo kao osjetilno iskustvo. Danas smo svjedoci izuzetnih projekata poput Muzeja krapinskog pračovjeka, Muzeja prekinutih veza, Hotela Lone, Muzeja Lauba koji, osim brendiranja ideje, koncepta, privlače i svojim izuzetnim arhitektonskim ostvarenjima. Arhitektura je sada postala važna činjenica u brendiranju neke ideje, a korak dalje je muzej shvaćen kao scenografija, krajnje osjetilno iskustvo. Voditeljicu projekta smo upitali hoće li i ovaj projekt slijediti arhitektonski potpis, odnosno hoće li za njega raspisivati arhitektonsko-dizajnerske natječaje:
„BURA DOŽIVLJAJA-INTERAKTIVNA KULA BURE“ realizirat će se u Kuli Lipica, u senjskim srednjovjekovnim zidinama, koju je Grad Senj nedavno kompletno obnovio.
Kako i iz samog naslova projekta proizlazi kula će nuditi buru doživljaja. Posjetiteljima će se uz upomoć suvremenih tehnologija dočaravati puhanje bure, ponuditi razni podaci o jačini puhanja i osjet hladnoće koji bura daje, predočiti će se mjesta gdje bura u Senju najjače puše, legende o buri, pomorske nesreće uzrokovane pobješnjelim morem… a podaci bi se konstantno nadopunjavali s tim da će to moći činiti i sami posjetitelji svojim „prilozima“ poslanih internetom u vidu fotografija, zvučnih zapisa bure, ali i podataka o vjetrovima koji pušu u njihovom kraju. Spremnost da se svojim stručnim savjetima i materijalima uključi u projekt iskazao je i Državni hidrometeorološki zavod. Ovih dana očekujemo ugovor s Ministarstvom turizma o dodjeli sredstava, a što se tiče natječaja moram reći da skicu osnovnog uređenja kule imamo. O svim daljnjim koracima predstoji nam dogovor sa Gradom kao nositeljem projekta.“
Ostaje nada da će projekt uz odlične ideje iz Grada i još bolju realizaciju koja će biti prepuštena onima koji to najbolje znaju (hint, arhitektima i dizajnerima), svoje obrise dobiti što prije. Zasad mu samo možemo poželjeti dobru buru u leđa.
Fotografije: lika-online, novilist
