Rat danskih plavaca i demonstranata

Proteklih dana u Kopenhagenu se zaoštrava situacija i među sudionicima Konferencije o klimatskim promjenama UN-a i među uličnim prosvjednicima na koje policija reagira poprilično ”nervozno” uhapsivši do sada stotine demonstranata.

Deseci tisuća aktivista iz cijeloga svijeta demonstriraju u Kopenhagenu kako bi apelirali na delegate Konferencije da postignu što učinkovitiji sporazum o zaštiti okoliša, pozivajući se na socijalnu pravdu i izvikujući parole protiv globalnog kapitalizma. Demonstracije su uglavnom mirne, uz poneko razbijanje prozora u centru grada, no policija je do sada zadržala oko 1500 osoba, iskoristivši novi danski zakon, donesen pred UN-ov summit, prema kojemu imaju pravo zadržati ljude 12 sati bez optužnice. Policija je priopćila da su među demonstrantima pripadnici militantih grupa iz sjeverne Europe, poznati kao “Crni blokovi”, koji su osumnjičeni za izazivanje uličnog nasilja tokom summita NATO-a u Strasbourgu prošlog travnja, no nevladine organizacije najavljuju tužbu zbog nehumanog postupanja danske policije.

No, dok se policija sukobljava s demonstrantima, u Kopenhagenu ”sastanče” dužnosnici dvjestotinjak zemalja svijeta kako bi postigli novi globalni sporazum o klimatskih promjenama, koji bi trebao zamijeniti Protokol iz Kyota kao jedini do sada zakonski obvezujućeg sporazum. Drugi riječima, kroje smjernice za budući ekonomski i socijalni svjetski poredak. Sudionici Konferencije imaju još dva dana kako bi do završetka Konferencije, 18. prosinca, došli do konstruktivnih rješenja koje bi u petak svjetske vođe mogle prihvatiti. Za sada se ne čini izglednim da će se dogovor uspjeti postići. Glavni se spor vodi na relaciji razvijene zemlje i  zemlje u razvoju. Zemlje u razvoju smatraju da bi razvijene zemlje trebale snositi glavnu odgovornost za rješavanje problema s obzirom da su ga i prouzročile te poručuju da ne žele ograničiti svoj razvoj pristajući na ograničenje vlastitih CO2 emisija iako će upravo one biti najteže pogođene klimatskim promjenama. S druge strane, SAD predvodi zemlje koje smatraju da će ograničenje emisija onemogućiti njihov razvoj, dok će zemlje u razvoju i dalje nekontrolirano bazirati svoj rast na fosilnim gorivima, najznačajnijem uzroku porasta CO2 emisija.

Cilj je da se do 2050. godine emisije smanje za 50% u odnosu na 1990. godinu, što bi omogućilo da porast prosječne temperature na svjetskoj razini ne bude iznad 2 °C. Europska unija najavila je 20-postotno smanjenje vlastitih emisija do 2020. godine u odnosu na 1990. i najavila da će to povećati na 30% ukoliko se postigne međunarodni dogovor. SAD je najavio smanjenje od 17% do 2020. godine u odnosu na 2005. Kina je objavila da će do 2020. smanjiti emisiju štetnih plinova najmanje za 40 posto u odnosu na razinu iz 2005. Kina je najveći onečišćivač atmosfere stakleničkim plinovima. Australski parlament nedavno je odbacio vladin plan u korist smanjenja emisije stakleničkih plinova. Australija je među industrijskim zemljama prva po emisiji stakleničkih plinova.

Problem je i to što se dio razvijenih zemalja, predvođenih SAD-om, zalaže za dva paralelna dogovora: jedan koji bi bio obvezujući i drugi koji bi bio dobrovoljan, a u njega bi spadale SAD i zemlje u razvoju. Jučer su tako i Japan i Rusija izjavili kako njihovo smanjenje emisija stakleničkih plinova, najavljeno prije pola godine, zapravo ne smatraju obvezujućim, već dobrovoljnim. To je pokrenulo raspravu među sudionicima, što je rezultiralo demonstrativnim odlaskom afričkih delegacija.

Najavljeno je i osnivanje globalnog fonda za siromašne države najviše pogođene klimatskim promjenama, koji bi godišnje raspolagao s 10 milijardi dolara do 2012. godine. Europska unija je najavila sufinanciranje s 3,6 milijardi dolara godišnje (pri čemu bi Francuska, Njemačka i Velika Britanija pridonijele svaka s 20%). Što se Hrvatske tiče, nevladina organizacija Germanwatch objavila je listu rizika od klimatskih promjena po zemljama. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj od klimatskih promjena od 1990. godine umrlo više od 1300 osoba, što nas čini 49. najrizičnijom zemljom svijeta.

Pravi test ”vježbanja demokracije” odvija se danas u Kopenhagenu, za kada su najavljene nove masovne demonstracije. Nakon što se policija u nedjelju navečer obračunala suzavcima i vodenim topovima s demonstrantima u poznatom kopenhagenskom anarhističkom i autonomnom kvartu Christiania, gdje bio organiziran antiskup povodom Konferencije, poznata kanadska novinarka Naomi Klein usporedila je ponašanje danske policije prema prosvjednicima s ponašanjem Danske i razvijenih zemalja prema zemljama u razvoju.