Umjesto konzumiranja, kućna radinost

Živimo u kulturi stalne potrošnje, jednokratne uporabe stvari koje veliki stroj zvan kapitalizam izbacuje svake milisekunde. On nas potiče da kupujemo jeftine i nekvalitetne supstitute za stvari koje su još skuplje i nekvalitetnije. Ne samo da kupujući i bacajući stvari konstantno ustanovljujemo i ukorjenjujemo vlastitu ovisnost o konzumerizmu, dobrim dijelom sudjelujemo i u stvaranju globalnog smeća.

Ipak, na vrhu potrošačke piramide stoji konstatacija da svi predmeti koje kupujemo trebaju nešto govoriti o nama, našem statusu i pogledu na život. No niti jedna od dotičnih stvari zapravo od nas ne traži ništa drugo osim našeg novca i postupno smanjuje naš kvocijent inteligencije za snalaženjem u novim situacijama.

Ali sigurno ništa više ne govori o nama od predmeta koje sami radimo, izrađujemo. Ovdje ne mislimo o visoko dizajniranim objektima, već o impromtu stvarima koje nastaju s nula kuna budžeta, u vlastitoj radionici od često starih i rabljenih stvari. Bez trunka glamura i izvrsnosti izrade, takve stvari čine nas samo svjesnijima vlastite domišljatosti.

Upravo se tim aspektom bavi nova knjiga o rastućoj DIY kulturi diljem Europe, kao novoj vrsti suvremene narodne umjetnosti. Knjiga naziva Home-Made Europe: Contemporary Folk Artifacts otkriva sve one svakodnevne stvari koje su ljudi oblikovali svojim rukama: radijatore, čekiće, zamke za  štakore, roštilje, tuševe pa čak i dildo (kojeg je izradila jedna zatvorenica od komada silikona).  Knjigu je napisao ruski umjetnik i kolekcionar Vladimir Arkhipov, koji zadnjih 17 godina putuje po ruskim i europskim selima i gradovima fotografirajući poput etnologa testamente današnjice. Kako sam piše, riječ je o predmetima koji pripadaju u jedan poseban razred krajnje funkcionalnih objekata koji ne mogu biti prodani, ali dovode u pitanje temelje konzumerizma.

Kroz niz fotografija i intervjua s inovatorima stvari koje su nastale iz puke nužde, Arkhipov odbija geografski kategorizirati pronađene predmete smatrajući ih jednostavno kreativnom snagom inherentnom ljudima. No neke stvari jasno se nameću: siromašniji ljudi su obično inventivniji i imaju više stvari koje su sami napravili. Seljaci također više rade s rukama, dok ljudi u gradovima više vole kupovati. Kako bilo, činjenica je da će budućnost od nas tražiti što više kreativnosti i oslanjanja na vlastite snage, jer je se ovako organizirana sadašnjost sve više pokazuje neodrživa.

Knjigu možete naručiti preko Amazona, a u nastavku pogledajte neke domišljate  DIY stvari.