Nećete silovati naš grad!

Za vrijeme javne, dijelom istovremene rasprave o Izmjenama i dopunama splitskog Prostornog plana i vezanoj Strateškoj studiji utjecaja na okoliš te Generalnog urbanističkog plana (o čemu smo pisali ovdje) pristiglo je višestruko više mišljenja, prijedloga i primjedbi nego što je predloženo izmjena.

Od ukupno 1099, njih 866 odnosi se na Izmjene i dopune GUP-a. Rok za sastavljanje izvješća o javnim raspravama i odgovorima na sve pisane i na predstavljanjima upućene prijedloge i primjedbe jest najviše 15 dana od roka dostave, što znači da ćemo za otprilike tjedan dana znati koliko legalne akcije i zahtjevi građana Splita vrijede u odnosu na poduzetničke apetite.

1

Autori: Ivan Milas i Goran Radošević

 

Bude li vaš pisani doprinos onakav kakve su bile rasprave na javnim predstavljanjima planova i na seriji sastanaka, prezentacija i prosvjeda grupa građana, garnitura urbanista (sada u tvrtkama Gisplan, Urbos i Geoprojekt) koja već desetljećima uz potporu javnih službenika u Banovini, a bez gotovo ikakvog građanskog nadzora u planove upisuje vlastiti i karakter i interes poduzetnika, možda ovaj grad ipak ne postane križanac turističke destinacije i favele. Možda, jer ulozi su veliki, a politička neodgovornost još veća.

Izmjene prostornih planova proteklih su se mjesec dana prigodice nazivale strateškima, dok je u uvodu javnog predstavljanja Generalnog urbanističkog plana u Lori, savjetnik gradonačelnika za urbanizam i voditelj Stručnog savjeta Udruženja hrvatskih arhitekata Dražen Pejković, lakonski objasnio da u ovim izmjenama ne postoji nikakav sustav temeljen na stručnosti, već su se, eto, točkasti zahtjevi građana i poduzetnika nakon deset godina od donošenja GUP-a, a u skladu s aktualnim okolnostima, stručno obradili.

 

9

 

Autor: Ivan Milas

 

Time je pokušao otkloniti kritiku kolega iz Društva arhitekata Split (ovdje), a u nedostatku argumenata, Ivana Bojić, jedna od predstavnica izrađivača i bivša splitska pročelnica za urbanizam (vidi: Žnjan), nije se libila bijednog ad hominema u pokušaju diskreditacije njihova predsjednika Dragana Žuvele. Sličan rugalački ton u odgovorima na argumentirana pitanja građana iz publike obilježila su i predstavljanje Izmjena i dopuna Prostornog plana, a Srđanu Mariniću je na sasvim legitimno pitanje o građevnim zonama na Marjanu zaprijećeno i tužbom.

Na gotovo svako pitanje na javnim predstavljanjima odgovoreno ili taktičkim tupilom koje se pitanja marginalno ticalo (što je, očekivano, i otjeralo dio ljudi s rasprave) ili odgovorom “uputite primjedbu” i Splićani su napokon taj alat i iskoristili.

 

2

Foto: Helije Vuco

Ova je javna rasprava kroz mjesec dana postala nacionalni presedan upravo zbog građana. Čak i onda kada su u pitanju sitni vlasnički interesi, ljudi koji redom nisu urbanisti, a za razliku od urbanista-izrađivača, postavljaju ih u kontekst grada.

Dobar se pak dio pitanja i primjedbi odnosi isključivo na točke od javnog interesa i njihova je artikulacija, bilo da se radi o primjeru Turske kule, rekreacijske površine na Trsteniku ili igralištu na Splitu 3, pokazala začudnu informiranost i razumijevanje zajedničkog dobra.

 

6

 

 

“Sportski grad”, ilustracija: Saša Vermuža

 

Začudnu upravo stoga što struka uporno već godinama odgaja javnost za nered. Posebno je stoga cinična bila Pejkovićeva primjedba s kraja rasprave o GUP-u u kojoj je pokroviteljski otklonio jedan vlasnički zahtjev uz napomenu da je aktualna klima takva da ljudi samo na sebe i svoju parcelu misle.

S obzirom koliko se stanovnicima odozgo signalizira da je silovanje prostora prema poduzetničkim zahtjevima “nužno za razvoj grada”, da bez tog nasilja od kojeg se uberu neke komunalne naknade nema škola, igrališta, cesta ni parkirališta, takvih je građanskih zahtjeva zapravo iznimno malo.

Najčišća, ali ne i jedina potvrda pogreške u ocjeni društvene klime kojoj bi ovaj prijedlog izmjena bio primjeren jest sjajno pripremljen idejni projekt Turske kule arhitektice Vande Trifunović izrađen za kotar Lovret u kojem je prioritet društveni interes, i to cijelog grada Splita.

7

 

 

Vanda Trifunović: Turska kula

 

Proljetos je na simpoziju “Strategija urbane regeneracije” u organizaciji Zavoda za prostorni razvoj jedna urbanistica kritizirala “naše ljude” sklone izvrdavanju zakona i ilegalnoj gradnji; o neadekvatnosti te primjedbe i krivog adresiranja krivaca za nered u prostoru puno govori ovaj splitski pokušaj “planiranja”. Građani ni da žele ne mogu nadmašiti štetu koja se unosi nekritičkim ucrtavanjem izmjena u planove od strane struke.

Čak ni komični kriteriji kojima su se vodili pri odobravanju poduzetničkih zahtjeva (10 novozaposlenih, 30 milijuna kuna vrijednosti investicije i poboljšanje prometa u mirovanju) nisu ispunjeni, niti su podržani ikakvom suvislom analizom, a uvjeti koje su odredili, potpuno zanemarene razvojne zone i manjak studija na kojima bi trebali temeljiti prijedloge izmjena, jasno nam govore da ova igra moći urbanizam ne poznaje niti priznaje.

3

Foto: Boris Šitum

 

U predstavljenim dokumentima na više se mjesta izrađivači pozivaju na podloge i studije (konzervatorske i krajobrazne studije, prometna studija i sl.) kojih – nema. Tako će Gordana Radman iz Urbosa inzistirati da uvođenje kolnog prometa u pješačku zonu kod Bedema Contarini i obuhvat koji kao svjetsku baštinu štiti UNESCO, nije vrijedno prometne studije.

 

8

Foto: Helije Vuco

 

Izrađivači će pokušati luksuzni hotel utrpati u zonu društvene namjene (D) iako je čisti T1, poslovno-stambenu namjenu na Trsteniku (K u grafičkom, ali K5 u tekstualnom dijelu prijedloga) nazivati “dopunom” sportsko-rekreacijske namjene (R1), na Plokitama će se zelena zona također “dopuniti” hotelom od 9 katova itd.

Što će se još upakirati u izmjene, koliko će primjedbi građana izrađivači unijeti, konačno nije bitno. Ovakav prijedlog izmjena ne bi smio pred Gradsko vijeće jer nije razvojan, cementira neke negativne pojave u prostoru, ugrožava status splitske baštine, a potpuno zanemaruje promjene koje su se dogodile u 10 godina od kad je plan donesen. Ispunjavanje zahtjeva za izmjenama – nije planiranje.

S obzirom da smo u zadnjih pola godine mandata vijeća i gradonačelnika Baldasara u gradu koji ne može provoditi ni komunalni red, a sposobnost upravljanja pokazuju pokušajem krpanja proračunskih rupa prodajom gradske imovine, donošenje prijedloga izmjena na Vijeće ne može biti ništa drugo do političko-poduzetničke razmjene.  Interesa za grad tu nema. Ogroman interes za grad bili bi suvisli novi PPUGS i GUP, ali sada ih nema.

5

Split 3, izvor: Facebook

 

Vijećnici iz svih stranaka u dosadašnjim su komentarima pokazali zabrinjavajuću kombinaciju nepoznavanja materije i otvorenosti za pregovore oko pojedinačnih zahtjeva, a vijećnik-poduzetnik Marušić otvoreno lobira za svoj projekt. Jedan od pretendenata na gradonačelničko mjesto, Andro Krstulović Opara, kritiku investicije vijećnika iz svoje stranke kvalificirao je političkom, iako prijepori oko lokacije traju najmanje 7 godina i nemaju veze s predstojećim izborima, no ne bi se trebalo čuditi političkim posljedicama.

Gradonačelnik na odlasku upustio se u etiketiranja i paušalno zagovaranje izmjena pod egidom “razvoja”, iako taj “razvoj” u prijedlogu nije opisan ni brojkama, kad već nema koncepta i strategije.
Pred mnogima u aktualnoj političkoj strukturi je zadnjih pola godine u kojoj mogu kapitalizirati moć proizašlu iz pozicija – moraju li grad i građani biti taoci?

 

 

 

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.