Zagrebački GUP iz trećeg pokušaja dobio prolaz, strukovna udruženja reagiraju

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja iz trećeg je puta izdalo pozitivno mišljenje na zagrebački GUP, doznaje Hina u četvrtak u Ministarstvu, što znači da je Grad Zagreb uvažio sve primjedbe Ministarstva te da GUP ide pred zagrebačku Gradsku skupštinu.

Zagrebački GUP je danas konačno dobio zeleno svjetlo nakon što je prvi puta odbijen u srpnju, a zatim 15. studenoga, i to zbog neusklađenosti s prostornim planom višeg reda, konkretno zbog Hipodroma gdje nije precizno definirana pretežitost rekreacijske zone. 

Štromar je tada istaknuo da njegovo Ministarstvo nije zaustavilo GUP, već ga je dalo na doradu, a Grad Zagreb “ima rok koliko treba vremena da se isprave te greške”.

Nakon što je prošli tjedan Ministarstvo graditeljstva GUP poslao na doradu, Grad Zagreb je uvažio sve primjedbe Ministarstva, pa je Ministarstvo izdalo pozitivno mišljenje na zagrebački GUP. Time se Zagreb obvezao da će ispoštovati Zakon o prostornom uređenju, doznaje se u Ministarstvu.

Tako će, primjerice, na prostoru Hipodroma sportsko-rekreacijska namjena morati biti minimalno 51 posto, kao što je predviđeno u Prostornom planu, što je jedna od odredbi na koje su upozorile stručne službe Ministarstva.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar potvrdio je da je Ministarstvo osiguralo da Grad Zagreb u potpunosti poštuje Zakon te da je odluku donijela struka.

“Osigurali smo da se u potpunosti ispoštuje Zakon, ali o razvoju grada i sadržaju GUP-a odlučuje politika u gradu, a ne nacionalna vlast.
Na javnoj raspravi stiglo je na tisuće primjedbi, a na zastupnicima u Skupštini je odluka hoće li ih uvažiti.
Osobno, ne bih nikad glasao za dokument na čiji sadržaj je stiglo toliko primjedbi struke i javnosti”, rekao je Štromar. 

Što se tiče postignutih izmjena, Grad se obvezao da u buduće projekte uključi struku i javnost.
Kao što je Ministarstvo prilikom traženja dopune navelo, na područjima na kojima GUP-om nisu detaljno određeni uvjeti provedbe zahvata u prostoru, urbanim pravilima, a za koje je Zakonom propisana obvezna izrada urbanističkih planova uređenja (UPU), nije moguća nova gradnja prije donošenja UPU-a.

Ovom dopunom osigurava se međusobna usklađenost odredbi i grafičkih prikaza GUP-a, odnosno nedvojbenost GUP-a, obvezna izrada UPU-ova za područja urbane preobrazbe (što je Zakonska obveza),  a samim time i uključivanje javnosti u postupak izrade i donošenja tih UPU-ova, odnosno u konačno definiranje tih prostora.

To su sva područja iz članka 82. GUP-a. Radi se o 37 područja i UPU-ova među kojima je i Hipodrom i Velesajam.
Dakle, ako se GUP-om za ta područja detaljno ne odrede uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću UPU-a, a što je ovdje slučaj, ne može se izdati akt za gradnju nove, već samo “zamjenske” građevine i za rekonstrukciju postojeće građevine.

Odluku o potrebnim nadopunama GUP-a donijele su stručne službe ministarstva, a o samom sadržaju i zahtjevima građana odlučit će zagrebačka Gradska skupština.

Izmjenama zagrebačkog GUP-a, kojima bi se omogućila izgradnja tzv. Zagrebačkog Manhattana, protive se brojne udruge, urbanisti i arhitekti, oporbeni gradski zastupnici, većina vijeća gradskih četvrti, piše Poslovni.hr.

Danas je stigla i reakcija stručnih udruženja i ustanova – Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatske komore arhitekata, Društva arhitekata Zagreba, Arhitekotonskog fakulteta u Zagrebu, Udruge hrvatskih urbanista, Hrvatskog društva krajobraznoh arhitekata i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske koju donosimo u cijelosti:

“Poštovani kolege, sugrađani i novinari,

povodom odluke kojom je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdalo pozitivno mišljenje na izmjene zagrebačkog generalnog urbanističkog plana, Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba, Arhitektonski fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske najavljuju javni istup koji će se održati u petak, 22.11.2019., u 12:30 sati, u Društvu arhitekata Zagreba, Trg bana J. Jelačića 3/1.

Smatramo da je argumentacija Ministarstva o GUP-u utemeljena na dvosmislenim analizama učinka takvih odluka na prostor.

1. Zadovoljiti 51% neke odredbe plana višeg reda nije dovoljno.

Postaje moguće pravilo da u svakom zaštićenom zelenilu može biti i 49% gradnje.

2. Prostorni planovi imaju snagu podzakonskih akata i moraju jasno, nedvosmisleno i detaljno definirati postupanje u prostoru.

Dodavanjem formulacije “a u skladu sa Zakonom” nije riješeno pitanje nužno potrebnog određivanja detaljnih uvjeta provedbe za pojedini zahvat u prostoru se nepotrebno objašnjava ono što je pravnim ustrojem RH već definirano.

3. U Zakonu jasno piše da ministarstvo mora dati suglasnost na plan, te daje li je ili ne.

Zakon ne poznaje dopune niti mišljenja uz suglasnost na plan. Smatramo da Ministarstvo ni u srpnju, a ni sada prilikom izdavanja suglasnosti nije postupilo po slovu Zakona.

4. Ministarstvo tumači da je rok od 90 dana instruktivan, a ne obvezujući.

Takvih rokova u zakonima ima mnogo, koji su sada uopće obvezujući?
Da li je u postupku izdavanja Građevinske dozvole rok od 15 dana za posebne uvjete također samo instruktivan, i zapravo nema granice u kojoj se Dozvola može dobiti?


5. Primjedbe struke na proceduralne greške i na urbanističke odluke koje su odbijene od strane Grada nisu argumentirano obrazložene.

Proceduralne greške Ministarstvo nije razmotrilo, a stručne greške izrađivač Grada nije ispravljao.
Svi odgovori pisani su isključivo pravnim jezikom bez bitnog sadržaja, i na nikoji način ne izražavaju pravo stanje stvari u pogledu utemeljene urbanističke vizije ili zakonodavnog okvira koji ima za cilj kvalitetno planiranje razvoja prostora.

6. Zakonski okvir u urbanističko-arhitektonsko-graditeljskom području je neprovediv i nedovoljno dobar.

Procjenjuje se da je danas količina mišljenja i uputa Ministarstva koji pokušavaju objasniti zakonski okvir dosegla brojku od 1000 stranica.
Na primjeru GUP-a vidimo kako zakoni nisu formulirani za svrhu za koju bi trebali biti jednoznačno provedivi.
Prostorno uređenje i gradnja, kao znanstvenotehničke discipline koje imaju jasne i logične odredbe, moraju biti i jasno i logično pravno formulirane, bez mogućnosti pravnog višesmislenog tumačenja.

Stručna udruženja i ustanove, neovisno o izdanoj suglasnosti Ministarstva na GUP grada Zagreba, predlažu:

I. Završetak izmjene i dopune GUP-a na način da se iz konačnog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a izbace odredbe za koje je predano najviše primjedbi u javnoj raspravi te koje su sa stručnog stajališta neutemeljene i štetne za Grad Zagreb i građane.

II. Potrebno je krenuti u izradu Novog GUP-a Grada Zagreba kojim će se, na ažuriranim i novim podlogama, planirati prostorno uređenje i razvoj Grada Zagreba u 21. stoljeću.

III. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja treba žurno krenuti u proces izrade novog zakonodavnog okvira prostornog uređenja i gradnje, koji će biti jasan i jednoznačan za provedbu, te potpuno razumljiv svima koji ga koriste, a na korist učinkovite zaštite neizgrađenog prostora te urbane preobrazbe i sanacije izgrađenog prostora, a sve temeljeno na strukovnim politikama donesenim demokratski između svih strukovnih institucija, udruženja i pojedinaca.”