Zaustaviti donošenje Zakona o koncesijama!

Pokret otoka – inicijativa otočana i prijatelja otoka za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka, uputio je priopćenje za javnost kojim se reagira na jučerašnju sjednicu Sabora kada je odobren konačni prijedlog Zakona o koncesijama, što vodi njegovom izglašavanju sljedeći tjedan.
Pokret otoka traži obustavu procedure donošenja Zakona o koncesijama i poziva na široku javnu raspravu.
U nastavku donosimo priopćenje za javnost u cijelosti.

“Jutros je Saborski Odbor za financije i državni proračun na drugom čitanju Zakona o koncesijama odobrio njegov konačan prijedlog sa samo jednom rukom protiv. Bila je to ruka Ivane Ninčević – Lesandrić iz MOST-a.

Ovim odobrenjem Zakona isti se sutra stavlja na raspravu Sabora, nakon čega ide u finalno izglašavanje sljedeći tjedan.
Osim što su brojne stavke ovog Zakona sporne, činjenica je da se nekome izuzetno žuri donijeti Zakon bez da su njegove izmjene stavljene na javnu raspravu i šira javnost uključena i upućena što se ovim Zakonom regulira i na koji način.

Uzimajući u obzir Pomorsko dobro kao područje od iznimno strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, misleći pritom na SVE njezine građane, a osobito one koji na tim područjima žive – INZISTIRAMO da se Zakon vrati na javnu raspravu i da se Pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama – jednako kao što su iz njega izuzete i šume!

RECIMO GLASNO I JASNO što mislimo o ovakvom načinu donošenja Zakona koji se direktno i suštinski tiče naše obale, otoka, luka, plaža i mora bez da nas se uključi u izradu zakona, a u samom zakonu predvidi javnost kao faktor u planiranju, odobravanju, dodjeli i nadzoru nad koncesijama.

ŠTO ŽELIMO?

Tražimo obustavu procedure donošenja Zakona o koncesijama i poziv na široku javnu raspravu.
Pomorsko dobro je od posebne važnosti za RH i njegovo se upravljanje mora izuzeti iz Zakona o koncesijama. Upravljanje pomorskim dobrom mora se urediti u sklopu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

ŠTO PREDLAŽEMO?

Vratite Zakon u javnu proceduru i otvorite ga široj javnosti!
Definirajmo održivo i odgovorno upravljanje resursima s posebnom pažnjom na interese lokalnih zajednica koje žive na područjima na kojima se dodjeljuju koncesije te njihovu uključenost u procesu dodjela i nadzora.
Potrebno je dugoročno strateško promišljanje upravljanja Pomorskim dobrom i koncesijama.

KAKO ARGUMENTIRAMO?

Svjedočimo sumnjivim dodjelama koncesija i ubrzanim procesima donošenja zakona!
Utvrđujemo nepostojanje jasno utvrđenih i strogih pravila o gospodarenju najvažnijim resursima – plažama, obalom, lukama i morem.
Činjenicom o nepostojanju višeslojnog učinkovitog sustava nadzora nad upravljanjem Pomorskim dobrom, što dovodi do kaotične situacije na terenu, te zloupotrebi i devastaciji pomorskog dobra.

Prema Aarhuškoj konvenciji, ugrađenoj u Ustav povezuje se pravo okoliša i ljudska prava te utvrđuje da održivi razvoj može postići samo uključivanjem svih dionika, i usredotočuje na uzajamno djelovanje javnosti i tijela vlasti u demokratskom kontekstu tj. donošenju zakona, kao jednom od važnih dijelova demokratskog konteksta.
Javnost i zainteresirana javnost moraju biti uključeni u donošenje zakona o koncesijama i kasnije odlučivanje o koncesioniranju.

TKO SMO MI?

Pokret otoka – inicijativa otočana i prijatelja otoka; predstavnika, organizacija, tvrtki, lokalnih samouprava, javnih ustanova, gradova, općina, mjesnih odbora

OTOCI: Brač, Hvar, Šolta, Vis, Korčula, Lastovo, Murter, Prvić, Cres, Olib, Rava, Mljet, Silba, Pag, Dugi otok, Ugljan, Sestrunj, Rab, Krk, Mali Drvenik, Veli Drvenik , Krapanj, Ilovik, Zlarin, Pašman, Molat, Lopud, Lošinj, Biševo, Čiovo

DETALJNIJE OBRAZLOŽENJE

Drugo čitanje Zakona predviđeno je uslijed cijelog ovog kaosa u Saboru oko sastavljanje nove Vlade i na rasporedu je u utorak ujutro, 13. lipnja 2017! Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njihovu golu egzistenciju na otoku, ali i duž cijele obale.

Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme bivše Vlade je bio na savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću sa savjetovanja i trebao je ići na savjetovanje, što se nije dogodilo.

Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stajalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim zakonima i propisima, dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.

Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.

Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.

Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.

Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika.

Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrjednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalne zajednice mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.

Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih i priobalnih inicijativa i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

POTPISNICI ZAHTJEVA

Pokret Otoka / Island Movement
Za Zlatni rat, Brač
Centar za mirovne studije, Zagreb
Udruga Buđenje, Šolta
Društvo Marjan, Split
Građanska inicijativa Split
Udruga “Za naš Supetar”, Brač
Nezavisna lista Ostanak – Rab
Riki Novak, gradonačelnik grada Hvara
Ivana Marković, gradonačelnica grada Supetra
Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol
Kuzman Novak, zamjenik gradonačelnika Hvar
Antonio Škarpa, kandidat za gradonačelnika, Stari Grad, Hvar
Goran Franić, MO Prvić Šepurine
Marijana Puljak, Pametno
Udruga dragovoljaca domovinskog rata RH – Brač
Čuvajmo rapske plaže, Rab
Udruga Goli otok
Udruga Otok, Prvić
Udruga Volim Vlašići, Pag
ANTROPOP, Rab
Inicijativa Čovjek po mjeri Otoka, Lošinj
Centar za kulturu Bol, Brač
Održivi otok / Sustainable Island, Jelsa, Hvar
CS Management j.d.o.o., Split
Synergia savjetovanje d.o.o., Šolta
Udruga Dobre Dobričevića, Lastovo
Nenad Starc, Ekonomski Institut, Zagreb
Centar za Zdravo odrastanje, Mali Lošinj
Nezavisna lista Krk
Udruga za Bolji Bol, Brač
Sportsko društvo Bol, Brač
MNK Bol, Brač
Vivo Somnia d.o.o., Zagreb
Primogenito j.d.o.o., Zagreb
Brača Plančić j.d.o.o., Hvar
Amaterska kulturna udruga Žirje
Graffiti na gradele, Zagreb
Multimedijalna udruga Krčka beseda
Mali Grad Faros, Hvar
Fabrika ideja, Korčula
Udruga Lanterna Magica, Postira, Brač
Kazalište BESA, Vis
Udruga TRIM, Hvar
M Travel Tourist Service, Šolta
OPG Trojković, Lastovo
OPG Tvrdić, Šolta
PlatFORma Hvar
Klub Mladih Split
Udruga Brač
Udruga Ževrnj, Žrnovnica
Teserakt, Split
Dragan Markovina, Nova ljevica
Tonći Blažević, HSLS
Paško Bonja, Nezavisna lista mladih Dugog otoka
Branimir Tauzer, Nezavisna lista Kolan, Pag
Srđ je naš, Dubrovnik
Roberta Rošker Grikula, Nezavisna lista Pučišća, Brač
Općina Malinska
Općina Vrbnik
GONG, Zagreb”