Vitićev motel “Sljeme” na Preluku konačno zaštićen!

Motel “Sljeme” Ive Vitića na Preluku u okolici Rijeke napokon je dobio zaštitu – status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zahvaljujući kampanji i na poticaj projekta Motel Trogir.

“Baš kao i motel ‘Sljeme’ u Trogiru, registriran je kao nepokretno pojedinačno kulturno dobro i može se pronaći na web stranici Ministarstva kulture RH. Ujedno, to je prva građevina izgrađena nakon Drugog svjetskog rata koja je na širem riječkom području dobila taj status”, obavijestili su nas iz projekta Motel Trogir.

1

Pisali smo već o Vitićevom motelu prije godinu dana s apelom da se devastacija zaustavi:

“Motel “Sljeme” na Pavlovcu iznad Preluka izgrađen je 1965. godine, a projektirao ga je arhitekt Ivan Vitić koji je za arhitektonsko rješenje ovog zdanja nagrađen »Borbinom« nagradom za najbolje djelo arhitekata Hrvatske iz područja arhitekture i urbanizma 1965. godine, a iste je godine ovaj projekt dobio i nagradu kao najbolje arhitektonsko rješenje u čitavoj Jugoslaviji.

211

0C

Godine 1965. poljoprivredni industrijski kombinat „Sljeme“ otvorio je istovremeno motele u Trogiru, Biogradu i Rijeci. Od cjelokupnog sljemenskog programa izgradnje motela povjerenih Vitiću (njih pet: u Umagu, Primoštenu, Biogradu, Rijeci i Trogiru) izvedeno je navedenih tri. Uzor pojavi investicije „Sljemena“ u lanac motela je Italija, gdje su uz Autostrade, prehrambeno industrijske kompanije, uobičajeno podizale motele kako bi osigurale prodaju svojih proizvoda (o čemu smo pisali ovdje).

51

42

17

Slijedeći ovaj potrošački i turistički koncept, motel „Sljeme“ lociran je uz jadransku magistralu sa sjeverne strane, dok se svojom južnom stranom otvara prema Kvarnerskom zaljevu. Uz glavni hotelski objekt, u čijem je prizemlju bila smještena recepcija, restoran te 15 soba na katu, nalazi se i manja zgrada u kojoj je nekada bila trgovina. Dodatni paviljon s nizom soba koje gledaju na Opatiju i Kvarner, bio je povezan trijemom s glavnim objektom.

71

91

111

Ovaj je objekt u svojoj povijesti bio i Savezni centar za unapređenje ugostiteljstva te služio za obrazovanje kuhara i konobara. Hrvatska gospodarska komora ga je u svoje vlasništvo dobila 1996. godine i to od tadašnjeg vlasnika Hrvatskog fonda za privatizaciju kao kompenzaciju za dugovanja brodograđevnih tvrtki.

Kada je Komora preuzela objekt i tvrtku Meranija, u hotelu je radilo sedam osoba kojima su i tada isplaćivali plaće. Najveći dio osoblja prirodnim odljevom je otišao u mirovinu, dok je manji dio posao našao u kantini Županijske komore. Kako bi objekt ipak zaštitili, još 2006.g. redovito je bio pod nadzorom zaštitara. Danas to nije slučaj. Zgrade su izložene klimatskim prilikama, zubu vremena, potpuno su nezaštićene i dostupne svakome tko poželi zaviriti, boraviti u njima ili ostaviti bilo kakav trag o svom prisustvu.

121

131

141

Jedino kroz nastojanja inicijative „Motel Trogir“ koju je pokrenula skupina građana u sklopu programa udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze, predvođena Natašom Bodrožić, Lidijom Butković Mićin, Sašom Šimpragom, Dianom Magdić, pokušava se informirati i upozoriti javnost o neupitnoj arhitektonskoj i kulturnoj vrijednosti Vitićevih motela kako u Trogiru, tako i u Rijeci.

161

151

Neupitno je da je arhitekt Ivo Vitić jedan od stvaratelja hrvatske poslijeratne moderne i, dok se stručnjaci slažu da se radi o vrhunskim primjerima visokomodernističke arhitekture u Hrvatskoj koji zaslužuju prikladnu obnovu te trajni status spomenika kulture, moteli u Rijeci i Trogiru već godinama stoje devastirani.”