Čime se Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka bore za titulu EPK?

Tko će ponijeti laskavu titulu Europske prijestolnice kulture 2020 – Dubrovnik, Osijek, Pula ili Rijeka – doznat ćemo ovog četvrtka u Muzeju Mimara.

Voditelji projekata četiriju gradova za tportal izložili su svoje adute: za Dubrovnik Nina Obuljen, za Osijek Vladimir Ham, za Pulu Vlatka Kolarović i za Rijeku Ivan Šarar.

 

 

 

Od četiriju hrvatskih gradova koji su ušli u završnicu izbora za naslov EPK 2020, Dubrovnik je najmanji i, u općoj percepciji, najtradicionalniji. Štoviše, okovan u prebogatom zavodljivom nasljeđu koje impresionira cijeli svijet, od turista s kruzera do visokobudžetnih filmskih produkcija, Dubrovnik se pretvorio u prelijepu sliku s turističkih razglednica, potpuno otuđenu od ljudi kojima pripada.

Upravo iz tih razloga, dubrovačka je kandidatura koncipirana izuzetno hrabro na način da, unutar oštrih rascjepa koji definiraju suvremeni Dubrovnik, nalazi perspektivu promjene stvarajući grad u nastajanju. Dubrovnik se stvara iznova i opet, a činjenica da je malen grad svjetske prepoznatljivosti jedna je od rijetkih olakšavajućih okolnosti ovog ambicioznog procesa.

U prvoj smo fazi kandidature Nastajanje ilustrirali kroz grad koji postaje perpetualno umjetničko igralište (playground) u kojem se istražuje, testira i eksperimentira.

U međuvremenu, održali smo stotinjak radionica i beskompromisno se razotkrili umjetničkim programom Public Exposure u kojem se Dubrovnikom i njegovom okolicom bavio impresivan niz hrvatskih umjetnika: Dalibor Martinis, Numen, Tina Gverović & Siniša Ilić, Sandro Đukić, Ivana Pegan, Miron Milić, Siniša Labrović, Vladimir Frelih i Igor Kuduz. Nakon predaje druge kandidacijske knjige nastavili istraživati ‘Granice percepcije’ s Ivanom Franke i Raqs Media Collectiveom iz New Delhija.

Dalibor Martinis, Vječna vatra gnjeva

U drugoj kandidacijskoj knjizi svojom umjetničkom vizijom izazivamo grad na preobrazbu kroz tri razrađena dinamična programska toka: Predbudućnost, Zajednički smisao i Naše povijesti. Osnovni su ciljevi Dubrovnika 2020 afirmacija transformacijskih potencijala umjetničkih praksi i izričaja, promjena paradigme upravljanja u kulturi, potpuna interakcija i integracija s europskim kulturnim prostorom, povećanje dostupnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja, uključenost građana u kulturnu i umjetničku proizvodnju.

Budžet i ljudi

Uži tim čini 113 ljudi, širi tim 383. Planirani budžet projekta Dubrovnik 2020 je 34.500.000 Eura za razdoblje do 2021, u čemu Grad Dubrovnik participira s udjelom od 46 posto, a ostali izvori financiranja su Ministarstvo kulture RH, EU nagrada Melina Mercouri i sponzori. Treba spomenuti da Grad Dubrovnik ne samo da uredno ispunjava preuzete obaveze prema kulturi, nego uz ionako zavidan udio kulture u proračunu neće imati ni najmanjih problema izdvojiti sredstva za Dubrovnik2020, tim prije jer su ona potrebna za početnu fazu realizacije (ako Dubrovnik osvoji naslov) već osigurana – čekaju odluku žirija.

 

OSIJEK

Osijek se na kandidaturu za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine odlučio svjestan potrebe svoje temeljne društvene i strukturne preobrazbe, a već sam rad na tome da mu se ta titula dodijeli na ostvarivanje za grad znači razvojni zamah bez presedana.

Kandidaturi smo pristupili kroz početnu inventuru vlastitih potencijala, ali i nedostataka, nakon čega je započela i izrada koncepta programa koji je naznačen u predselekcijskoj fazi i nijansiran u izradi završne prijavne knjige. Osim samog grada u kandidaturi je obuhvaćena i regija, kako uža tako i šira, uključujući prekogranična partnerstva s gradovima u susjednim zemljama. Prvenstveno su to Pečuh, EPK za 2010. i grad prijatelj Osijeka, Novi Sad, kandidat za EPK 2021. i Tuzla, dugogodišnji grad prijatelj Osijeka i kulturno središte sjeverne Bosne i Hercegovine.

Strategija Osijeka 2020. realizira se kroz četiri programska stupa – Hacking the Future, The Culture Park, Living Fields i Bridges over Waters. Krovni motiv svih programa je Oxygen, odnosno kisik (izveden iz Osijek 2020 – O2). U kandidaturi Osijeka 2020. kultura je kisik koji prožima grad i regiju, udahnjujući im novi život.

Hacking the Future – programski stup Hakiranje budućnosti naslanja se na arheološko i industrijsko naslijeđe Osijeka i regije i oživljuje ih sadržajima utemeljenim na digitalnim platformama. Koncentrira se na razvoj kulturnih i kreativnih industrija i industrije softvera, uz revalorizaciju vlastite materijalne baštine.

The Culture Park – programski stup Park kulture referira se na materijalno i nematerijalno naslijeđe Osijeka. Svi materijalni i nematerijalni resursi grada, uključujući hortikulturne, angažiraju se i aktiviraju novim sadržajima kroz kandidaturu.

Living Fields – programski stup Živa polja ishodište ima u ruralnom okruženju Osijeka, prirodnim bogatstvima i poljoprivrednim površinama. Uključuje projekte uzgoja zdrave hrane, očuvanja prirode, aktiviranja šumskih prostranstava, močvara i agrikulturnih resursa kao kulturne pozornice. Bridges over Waters – programski stup Mostovi preko voda referira se na multikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost Osijeka i regije te njihovu jedinstvenu mirovnu misiju, reintegraciju, kao jedinstveni svjetski pothvat. Uspostavljaju se novi (kulturni) mostovi s cijelom Europom.

Budžet i ljudi

Više od 220 kulturnih i drugih dionika grada i regije intervjuirano je tijekom dvije godine projekta Oskultura (oskultura.com), digitalnoj javnoj raspravi o Osijeku 2020, što je bila baza za kreiranje kandidature. Lista sudionika projekta još je i veća, dok je sam uži tim činilo desetak osoba. Budžet Osijeka 2020. kroz više godina doseže 39,6 milijuna eura, a u infrastrukturnim investicijama to znači 36,7 milijuna eura.

PULA

Kada smo u prvom krugu natječaja demilitarizaciju lansirali kao centralnu temu pulske kandidature, Europa je izgledala drukčije. Teroristički napadi u Parizu, ali i dramatična migrantska kriza pretvorili su demilitarizaciju u temu bez koje niti jedan europski grad ne može promišljati vlastitu budućnost.

Za nas demilitarizacija znači dijalog i prihvaćanje, ukidanje prostornih, ali i kulturoloških i ekonomskih barijera koje sprečavaju razvijanje punog potencijala ljudi, gradova, država. Pula je grad koji je u uvelike formirala vojska. Tako da je i danas, 15 godina nakon odlaska posljednjeg vojnika i dalje 30 posto gradskog područja militarizirano, odvojeno od gradskog života, opasano žicom. To je prostor koji želimo trajno vratiti u tkivo grada.

Nije teško primijetiti kako su današnja europska društva getoizirana, prepuna nacionalnih, vjerskih, ekonomskih i raznih drugih grupa koje ne sudjeluju u kreiranju javnog života, već uronjeni u depresiju nemogućnosti postaju izvor radikalizma i straha. Našim programom želimo inspirirati građane Pule, Hrvatske i Europe da se suoče s barijerama i posljedicama koje one ostavljaju na svakodnevni život, da kritički promatraju događaje oko sebe te da se aktivno uključe u stvaranje boljeg društva.

Igrom kao našom umjetničkom strategijom želimo građane inspirirati u uključivanje u razne oblike umjetničkog stvaranja. Zbog toga želimo djelovati na tri ključna društvena područja, u kulturi, ekonomiji i politici te su u tom smislu koncipirane tri programske linije:

Border Games – Našom prvom programskom linijom želimo brisati postojeće prostorne i psihološke granice te prevladati društvenu pasivnost i apatiju koju u Puli zovemo tapija.

Playing It Fair – Drugom programskom linijom razvijamo inovativnu, društveno odgovornu ekonomiju. Osnažujemo kreativne industrije i potenciramo inovativnost dok istodobno otvaramo ekonomiju građanima aktiviranjem njihovih kreativnih potencijala.

Your Turn – Trećom programskom linijom potičemo društvenu uključenost i participiranje. Kroz razne oblike igre uključujemo građane u vježbe demokratskog odlučivanja te ih na jednostavan način pripremamo za aktivnije uključivanje u lokalnu politiku.

Budžet i ljudi

U kreiranju programa aktivirali smo veliki broj građana, kulturnih djelatnika i umjetnika koji su kroz razne oblike radionica, okruglih stolova te formalnih i neformalnih razgovora zajedno pripremili 27 kulturno umjetničkih projekata. Umjetničku izvrsnost i europski doseg prijestolnice postigli smo u suradnji s preko 300 internacionalnih institucija, mreža i umjetnika. Planirani budžet projekta prelazi 34 milijuna eura, od koji 30 milijuna dolazi iz javnog sektora, Grada Pule, Ministarstva Kulture RH, Istarske Županije, EU fondova i ostalih izvora. U slučaju dobivanja titule, 2020. godine grad Pula će od bivšeg vojnog i industrijskog grada postati grad kulture.

RIJEKA

 

Programski koncept riječke kandidature za EPK2020 nastajao je u od listopada 2013. do lipnja 2014., nakon što je u travnju 2013. Grad Rijeka službeno obznanio kulturnu strategiju i istaknuo kandidaturu za EPK2020. Programski koncept krije se iza naziva/slogana: Rijeka – Luka različitosti (Port of diversity), sa svojim glavnim programskim temama: Voda, Rad i Migracije. Koncept tematizira pitanja rada i prava na rad, prava na različitost, pitanje ekološke održivosti kao goruće teme i ugrožene fundamente Hrvatske i Europe.

Ove tri glavne teme razrađuju se u sedam glavnih programskih linija: 27 susjedstva, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja, Slatko i Slano.

Koncept tematizira ključne termine i teme koji definiraju povijesni identitet Rijeke. Rijeka je grad najčešće identificiran i percipiran kao grad luka, mjesto identitetskih i etničkih raznovrsnosti, izuzetno kompleksne političke i društvene prošlosti, obilježen razvojem uz more i vodu kao glavne resurse razvoja. Navedene konceptualne teme, osim što opisuju autentičnost Rijeke, korespondiraju istovremeno s europskim i globalnim vrijednostima i problemima. Upravo je to bio glavni zadatak tima za razvoj koncepta: kako povezati i transformirati riječki povijesni identitet u kontekstu globalnih aktualnosti. Koncept programa razvio je tim u sastavu: Mani Gotovac, Ingeborg Fuellep, Slaven Tolj, Marin Blažević, Oliver Frljić, Idis Turato i Kristijan Benić.

Nakon javne rasprave tijekom koje je dopunjen i usvojen koncept programa, u studenom 2014. raspisan je javni međunarodni poziv za programske prijedloge. Ukupno je pristigao 221 projekt, a najkvalitetniji prijedlozi, njih pedesetak, uvršteni su u riječku kandidacijsku knjigu koja je javno dostupna od 24.2. ove godine na web-stranici riječke kandidature www.rijeka2020.eu.

U razvoju programa ostvareno je i dogovoreno partnerstvo sa gotovo 150 europskih ustanova, udruga, umjetnika, sveučilišta i gradova. Osim inozemnih partnera, glavni partneri na projektu su Primorsko Goranska županija, Grad Opatija i Sveučilište u Rijeci. U četiri godine razvoja, projekt je oblikovalo oko 400 ljudi, od užeg upravljačkog tima, preko timova za razvoj koncepta i evaluaciju programa, zaposlenika gradskog odjela za kulturu te zaposlenika gradskih i županijskih ustanova, pa do svih onih umjetnika, udruga i organizacija koji su predlagali programe putem otvorenog javnog natječaja.

Osim kulturne i umjetničke scene, projekt je oblikovan i kroz veliki broj javnih rasprava, online konzultacija, okruglih stolova i radionica, tako da je uključio velik broj zainteresiranih građana. Upravo taj sistematičan, višegodišnji razvoj projekta i velika participacija njegova su najveća snaga.

Budžet i ljudi

Ukupni predviđeni operativni (programski) proračun projekta Rijeka2020 – Port of diversity iznosi 30,3 milijuna eura u razdoblju od 2016. do 2021. godine. Upravljački tim koji je vodio kandidaturu i oblikovao završnu kandidacijsku knjigu i program radio je u sastavu: Ivan Šarar, voditelj kandidature; Slaven Tolj, umjetnički direktor; Chris Torch, programski direktor; Vuk Ćosić, komunikacijski direktor; Irena Kregar Šegota, izvršni koordinator; Tanja Kalčić, koordinator projekata nezavisne scene; Emina Višnić, voditeljica programa jačanja kapaciteta; Valerij Jurešić, županijski koordinator.

Fotografije: arhiva, dubrovnik2020, osijek2020, pula2020, rijeka2020

 

Mija Pavliša (tekst je uz dopuštenje autorice prenesen s tportala)