Blagdani na otpadu
Životni ciklus jedne jelke započinje i završava u šumi. Zbog dugog života te karakteristike zimzelenih stabala da su zelena tokom cijele godine jelke se često uzimaju kao simboli života. Kao takve ušle su i u domove kao dekoracija za vrijeme božićnih blagdana. Međutim, životni ciklus jedne božićne jelke nešto manje je uzvišen od onog one iz prirode. Božićna jelka danas najčešće dolazi iz rasadnika, u kojem je nekih desetak godina rasla ne bi li dosegla traženu visinu od dva metra. Takva ide na božićni sajam gdje ju kupujemo te odnosimo u svoje domove. I sama uljepšana kuglicama, trakama i svjećicama krasi naše domove nekoliko tjedana. I onda ju odbacujemo.
Upravo taj dio njenog života, kada iz svečane atmosfere jednog doma jelka završi na ulici pokraj kontejnera za otpad, potaknuo je mađarskog fotografa Gerga Gosztoma na ciklus fotografija Nakon Božića. Odbačene jelke koje susrećemo po ulicama gradova autor je fotografirao kao vlastiti komentar konzumerizmu blagdanskih dana. “Uvijek sam mrzio božićno drvce. Ono je nepotrebno, uvijek ga bacimo na kraju.” veli autor ovih fotografija koje su posebne i zanimljive jer dio posebne blagdanske atmosfere nose sa sobom i kad su odbačene. Još uvijek zelene i žive, na fotografijama Gosztoma, odbačene jelke i dalje su svečano osvijetljene lampicama.
Blagdanska atmosfera na otpadu rezultat je koji nas tjera na razmišljanje. Ako ste i vi ovih blagdana imali pravu jelku kod kuće i planirate je se riješiti ovih dana, pazite kako to radite, mogla bi i ona završiti na fotografijama Gosztoma. Ako ste pak od onih koji misle da su problem riješili umjetnom jelkom, podsjećamo vas da znanstvena istraživanja pokazuju da bi jednu te istu umjetnu jelku trebalo koristiti najmanje dvadeset godina kako bi negativan trag koji njena proizvodnja ostavlja na okoliš bio jednak onome prirodne jelke. Dakle, kako bilo da bilo, potrošački blagdani nikako nisu u skladu s prirodom.
