Boje, boje svuda oko nas

Što su boje? Odakle dolaze? Do koje mjere je boja funkcija objektivne stvarnosti, a u kojoj je produkt našeg uma?

Isto pitanje još si je davne 1665. godine postavio, tada mladi, Isaac Newton, a kako bi došao do odgovora nije se libio zariti oštricu noža u vlastito oko. Taj pokus, doduše, nije mu pomogao u razumijevanju boja, no upravo isti taj entuzijazam doveo ga je nešto kasnije do izuzetno značajnog pokusa sa staklenim prizmama (ako uperimo snop bijele svjetlosti na staklenu prizmu isti će se se rastaviti u spektar duginih boja, a upotrebom druge prizme moguć je i obrnut proces).

Newtonov pokus nije samo pokazao da je boja energija unutar vidljivog spektra svjetlosti,  već i da je svjetlost fizička veličina, a to saznanje dovelo je do svega što znamo o svjetlosti danas: od otkrića nama „nevidljivog“ dijela spektra tj. ultraljubičastih, infracrvenih , x i gama zraka pa sve do razumijevanja npr. efekta staklenika, strukture zvijezda i do određivanja starosti svemira.

Kako boje vide ostala bića koja nastanjuju naš planet i o čemu to ovisi?

Gonodactylus smithii, sukladno dosadašnjih saznanjima, organizam je koji ima najkompliciraniju fiziologiju očiju što mu omogućuje da vidi najširi mogući spektar svjetlosti, ali i da dubinu prostora percipira na nama potpuno nezamislive načine. Radi usporedbe: psi imaju 2 vrste fotoreceptora , čovjek 3, pojedine ptice, kornjače, ribe i glodavci 4 do 5 vrsta, što im omogućava da vide i unutar UV spektra. Ovaj maleni rak koji živi u plitkim tropskim vodama ima čak 16 različitih vrsta fotoreceptora!

Zašto neki ljudi jasno vide razlike u samim nijansama boja dok ih drugi niti ne primjećuju? Je su li „more boje vina“ i „ružičaste ovce“ samo pjesničke figure koje je Homer koristio ili su stari Grci uistinu imali problema s raspoznavanjem boja?

Zašto je u gotovo svim jezicima riječ za „crveno“ nastala prva, a riječ „plavo“ posljednja u odnosu na riječi kojima se označavaju ostale boje? I, naposljetku, zašto je nebo plavo?

Ako su ova pitanja uspjela probuditi znatiželjno dijete u vama, svakako poslušajte odgovore na ista u edukativnom i inspirirajućem podcastu Colours uvijek izvrsnog Radiolaba ovdje.

Aleksandra Klarić