Dizajn interakcija iz učeničke perspektive

Nakon dvije Urbanističke početnice održane u Dubrovniku (jedna, druga), ovom prilikom osvrnut ćemo se na onu održanu u Splitu, 8. svibnja s temom Dizajn interakcija u urbanom okruženju. Kako su radionice prvenstveno namijenjene srednjoškolskom uzrastu, na ovoj u Splitu sudjelovala su djeca prvog razreda srednje škole. Za uvod u radionicu, ali i svijet dizajna, voditelju radionice, Ivici Mitroviću, zgodno je poslužila izložba radova studenata Dizajna vizualnih komunikacija u Splitu, koja je povodom Platformata ponovno postavljena, ovoga puta u Domu mladih. Što je grafički dizajn, što vizualna komunikacija, što je ilustracija a što animacija, što je logo a što piktogram, mladi su saznali preko izloženih radova, te se tako ne samo upoznali s terminologijom već i radovima mlađih generacija dizajnera u gradu. Razgovor koji je slijedio načeo je teme javnog i privatnog prostora, virtualnog svijeta i interakcije koje je učenicima predavač približio kroz svakodnevne primjere i svijet filma. Tako otvorena i tema same radionice – hibridni grad i dizajn interakcija u njemu. Za one koji nisu bili na radionici pojasnit ćemo terminologiju: hibridni grad je zapravo tehnološki proširen grad u kojem se digitalni krajolik stapa s našim stvarnim, fizičkim svijetom te nam, neprestano šireći se, nudi sve bogatija digitalna iskustva, a dizajn interakcija u urbanom okruženju (Urban Interaction Design) fokusira se na ljudske aktivnosti, iskustva i ponašanja koja se događaju unutar takvoga grada.

image

Nakon toga uslijedio je praktični dio radionice u kojem su učenici na primjeru javne gradske površine, trga pred Domom mladih promislili kako bi neka zamišljena tehnologija budućnosti utjecala na taj prostor, prije svega iz perspektive ljudi kao korisnika prostora. Provedeno istraživanje i proces rada su naravno bili primijenjeni uzrastu, a rezultati su svakako zanimljivi. Analizom aktivnosti i aktera trga učenici su došli do zajedničkog zaključka da trg nije dovoljno iskorišten, te da bi privukli ljude ponudili su ono što im je samima najpoznatije i najprivlačnije – TV ekran. U jednom slučaju kao 3D ekran na podu trga u kojem šetaju hologrami s kojima ljudi i životinje mogu komunicirati, a u drugom slučaju kao ekran na pokretnim robotima koji zabavljaju ljude nudeći im baš one reklame koje odgovaraju onom što isti žele. Svjesni “korporativnog” karaktera drugog prijedloga, učenici su ga ublažili dajući robotu neke funkcije od općeg dobra, kao što je čišćenje zraka i prostora.

radionica-2

radionica-3

radionica-4

Znakovito je da mladi prepoznaju prvenstveno televiziju kao tehnologiju komunikacije, da čovjeka u javnom prostoru vide kao potrošača, a da interakciju vide kao skeniranje želja i potreba čovjeka u jednom smjeru te propagandnim programom u drugom. Ekonomska isplativost projekta pokazala se kao glavna tema u raspravi koja je među njima uslijedila nakon prezentacije projekata. Sve ovo jasno ukazuje koliko se dominantni oblici kulture brzo i duboko upisuju u razmišljanje mladih. Cilj radionice je senzibilizirati učenike i učenice o suvremenim načinima promišljanja javnih prostora i gradova budućnosti iz pozicije dizajnerske struke. Jedna radionica zasigurno nije dovoljna za razvijanje kritičkog promišljana javnog prostora i dizajna interakcija, ali mladima koji su sudjelovali otvorila je neka područja koja ne susreću u školskom programu.

P1060318

radionica-5

izlozba-4

Više o tim temama, učenici ali i svi zainteresirani, moći će saznati večeras, petak 10. svibnja, u 19:30 u Domu mladih kada će se održati drugi dio Urbanističke početnice, tj. predavanje Ivice Mitrovića s UMAS-a pod istim nazivom, Dizajn interakcija u urbanom okruženju. Tom prilikom saznat ćemo nešto više o tome kako ćemo se mi, kao fizička bića, nositi s rastućim protokom podataka u našim gradovima.