Hoće li Hrvatska dobiti biciklističku magistralu?

Tijekom protekla dva desetljeća Hrvatska je dobila zavidnu mrežu autoputova kakvu nema mnogo drugih zemalja i na razini su standarda zapadnoevropskoga svijeta. U ovom tekstu neću raspredati o tome na koji su način ti autoputovi financirani niti jesu li isplativi, već mi je najvažnija činjenica da su gotovo svi vozači automobila njima zadovoljni jer omogućuju sigurnu i udobnu vožnju.

Što mislite, ako je Hrvatska već mogla sagraditi takve automobilske prometnice, je li voljna i sposobna izgraditi i mrežu biciklističkih prometnica koje bi bile na razini standarda zapadnoevropskih zemalja? Pri tome ne mislim toliko u doslovnom smislu na fizičku gradnju staza, već više u smislu oblikovanja mreže za bicikl pogodnih puteva, bilo postojećih (cestovnih prometnica sa malo prometa), bilo novoizgrađenih specijalno za bicikliste.

1

Biciklistička staza uz Muru kod Kalsdorfa

Posljednjih godina je u Hrvatskoj zapažen snažan porast broja biciklista kojeg postojeća (manjkava) infrastruktura jedva podnosi. Najbolja ilustracija takvog stanja je u Zagrebu koji doživljava biciklistički boom, usprkos tome što se “mreža” biciklističkih staza sastoji od gomilice nepovezanih većih i manjih “ficleka” pomoću kojih je vrlo teško provesti bilo koju vožnju uzduž grada bez izlaganja života riziku odnosno novčanika opasnosti plaćanja kazne zbog npr. vožnje preko pješačkog prijelaza na kojem nije iscrtana i biciklistička staza koja doseže s obje strane do zebre, ali ne ide i po njoj.

3

Biciklističko-pješačka staza uz Muru kod Leibnitza

No, za razliku od gradskih biciklističkih staza, kojih ipak donekle i ima, prave prigradske i međugradske biciklističke staze su u Hrvatskoj još posve nepostojeće i vjerujem da sama ideja mogućnosti postojanja takvih staza u nas, autocentričnoj zemlji kakva već jesmo, kod većine biciklista nailazi na skeptičan smiješak: “Zamislite, zar bi ikome palo na pamet (g)raditi takvo što?”.

2

Biciklistički putokazi u Austriji kod Leibnitza

No, činjenica je da se ovih dana razgovara upravo o jednom projektu takve vrste, izgradnji biciklističke staze uzduž rijeke Save između slovenske granice (kod mjesta Bregana) pa do Dubravčaka Lijevog, sela južno od Zagreba. Dužina tog pravca iznosi impozantnih 121 kilometar od kojih bi veliku većinu predstavljala novosagrađena prometnica namijenjena isključivo za biciklistički i pješački promet. Zvuči nevjerojatno, zar ne? Za usporedbu, cijeli tok Save ima otprilike 990 km, a neki su ga već odbiciklirali od izvora do ušća (ovdje).

6

Dravska biciklistička staza pored Maribora

Pogledajmo kakvo je sadašnje stanje biciklističkog prometa između naseljenih mjesta u Hrvatskoj. Turističke zajednice općina, gradova i županija su većinom već prepoznale interes za biciklističkim turizmom i mnoge od njih su već označile biciklističke obilaznice raznih dužina, težinskog faktora i, naravno, kvalitete.

Sam projekt zapravo i ne košta puno – netko s malo boljom kondicijom i razumijevanjem želja i potreba biciklista sjedne na bicikl, pronađe koliko-toliko smislenu trasu, to se ucrta na kartu koja se objavi na webu i to je to. Minimalni trošak, a eto, cijeli projekt je na stolu i sigurno se na kraju godine odnekud izvuku i brojke koliko je biciklista prošlo tom stazom i za koliko je postotaka to doprinijelo povećanju turističkog prometa te i te općine, grada ili županije. I, što je najbolje, ako je trasiranje staze zaista dobro izvedeno, a ucrtana karta kvalitetna, tada se zaista može raditi o vrlo lijepoj mogućnosti provođenja aktivnog slobodnog vremena.

5

Dravska biciklistička staza na ulazu u Maribor

Na žalost, to često nije slučaj. Čest je problem da se takve obilaznice trasiraju i po vrlo prometnim cestama što ih čini ne samo neugodnim, već i opasnim. Zatim, i uz najbolju kartu ipak je tu i tamo potrebna i pokoja oznaka na terenu – njih nekad ima, ali češće nema. A i kad ih ima, nisu nužno postavljene na najbolji način. A da ne govorimo o nekvalitetnim kartama (bilo zbog prevelikog mjerila, bilo zbog krivog ucrtavanja trase staze) i površnim opisima koji dovode u zabludu.

Nedavno sam imao mogućnost usporediti naše staze s onima u susjednim zemljama, Sloveniji i Austriji, obzirom da sam se provezao Dravskim biciklističkim putem između Ruša i Maribora u Sloveniji te Murskim biciklističkim putem između Graza i Leibnitza u Austriji. Evo mojih utisaka.

Trasiranje:

SLO: Uglavnom dobro, no na nekim je kraćim dionicama staza provedena glavnom regionalnom cestom s jakim prometom. Koliko sam uspio uočiti, postojale su mogućnosti i boljeg vođenja staze lokalnim putevima, kao u npr. Austriji, gdje bi se na tih nekoliko dionica ukupne dužine cca 600-700 m jednostavno izgradila posebna biciklistička staza.

A: Idealno. Staze ni na kojem mjestu ne prolaze prometnijim ulicama/cestama već su provedene isključivo lokalnim prometnicama. Neka križanja s glavnim prometnicama su izvedena u dva nivoa (recimo, usporedo s potocima, kod mostova prometnih cesta). Sve češće je slučaj da se duže dionice sastoje isključivo od biciklističko-pješačkih staza.

4

Biciklističko-pješački most kod Graza

 

Putokazi:

SLO: Postoje, no često su postavljeni prerijetko, dapače povremeno i pokazuju krive smjerove (da li zbog intervencija vandala ili nemara nadležnih), dakle nije baš zadovoljavajuće.

9

Oznaka za biciklističku magistralu u Mariboru

10

Oznaka za Dravsku biciklističku stazu pored Maribora

A: Označavanje je u pravilu provedeno vrlo kvalitetno, s dovoljno putokaza i signalizacije (i vertikalne i horizontalne) na pravim mjestima. Putokazi često sadrže i podatke o udaljenosti do ključnih mjesta, a ne samo smjer vožnje.

11

Oznaka za Mursku biciklističku stazu pored Graza

 

Popratni materijali:

SLO: Obično postoje, no često u premalom mjerilu.

A: Postoje, obično u dobrom mjerilu, a ima ih najčešće i na webu, posve besplatno.

12

Putokazi za dodatne sadržaje u Austriji

Ostali sadržaji:

SLO: Svode se uglavnom na poneku klupu i koš za smeće, ovisno o ljubaznosti lokalne samouprave kroz koju staza prolazi.

8

Odmorište s klupom u blizini Maribora

A: Također ovisi o lokalnoj samoupravi, no vrlo su česta odmorišta s pitkom vodom (vrlo važno!) koja se mogu naći u razmacima od 4-5 km, zatim putokazi do ugostiteljskih i smještajnih objekata, usputnih zanimljivosti. Povremeno se mogu naći i dječja igrališta, informativne ploče…

7

Odmorište s klupama i pumpom za vodu uz Muru u Austriji

Zaključak i nije iznenađujuć – Austrija, koja ima poduže iskustvo biciklističkog turizma (biciklistička staza uzduž Dunava je na austrijskom tlu uređena već 1983.) ima i najbolje uređene staze, dok u Sloveniji, koja ima puno kraći staž u toj grani turizma, situacija još uvijek nije posve dorađena.

13

Odmorište s klupama i pumpom za vodu uz Muru u Austriji

A mi Hrvati?

U trenutku kada se osmišljavaju novi veliki projekti poput ovoga, u situaciji smo da možemo učiti od najboljih i preuzeti sve ono što se već pokazalo dobrim, korisnim i sigurnim pri projektiranju biciklističkih obilaznica. Nadamo se da će naše biciklističke magistrale biti još bolje i ugodnije za vožnju od onih automobilističkih!