Nekoć simbol otpora, danas tek hipsterska moda

Kroz povijest bradi su se pripisivala različita simbolička značenja. S jedne strane to su muževnost, mudrost i visoki društveni status, s druge barbarstvo, ekscentričnost pa i satanizam. Voljeli ih ili ne, brade su danas opet sveprisutne na licima muškaraca Zapadnog svijeta. Kako su se brade toliko popularizirale i koje im je danas značenje?

milanović badurina

Montaža Željka Badurine: Milanović kao hipster

O dlakama na ženskom tijelu, tj. o njihovom uklanjanju, često se piše kao o režimu kojim patrijarhat kontrolira žensko tijelo. Brijanje brade ili pak njeno puštanje također se može promatrati iz perspektive režima. Odnos prema bradi se mijenjao, ali uvijek je postojala norma koja je jedne uključivala, a druge isključivala.

110

24

Tome u prilog idu povijesni podaci kao oni da je u Normandiji u 11. stoljeću bio zabranjen ulaz u crkvu muškarcima s bradom ili da su duge brade stoljeće kasnije bile zabranjene u Veneciji. Takvih odredbi je bilo sve do prve polovice dvadesetog stoljeća kada su se brkovi smatrali izrazito muževnim jer je britanska vojska imala odredbu da vojnici moraju imati brkove. Biti muškarac u naponu snage, a nemati brkove u to je doba značilo biti u sukobu s ideologijom britanskog kraljevstva.

67

1113

Međutim da bismo shvatili suvremene brade, moramo se vratiti u noviju povijest. Tu više zakona o bradama nema, ali posredstvom medija i društvenih normi, posebno nakon Drugog svjetskog rata, brade nestaju, barem iz mainstreama. Nakon kaosa rata trebalo je obnoviti kapitalistički sistem utemeljen na protestantskoj radnoj etici, a muškarac je trebao biti nositelj te obnove.

5

U tom svijetu discipline i privilegija nije bilo mjesta za dlake koje su kroz povijest postale označitelj za avanturističke i „iskonske, prirodne“ pobude. Muškarac „obnovitelj“ kulturna je tvorevina pa je tako njegovo lice trebalo biti uredno obrijano, a kosa začešljana. Muškarci kakve smo prije koju godinu gledali u TV seriji Mad Man postali su norma dvadesetog stoljeća. Da je taj model bezbradog muškarca još uvijek dominantan, pokazuje i podatak da je 98% muškaraca s Forbesove liste najbogatijih bez brade.

1415

1617

Kao otpor diktatima takvog društva, s vremenom se formiraju različite supkulture, koje između ostalog imaju i različit odnos prema dlakama na tijelu. Hipi pokret s kraja šezdesetih godina jedna je od kontrakultura koja kao jedan vidova oslobođenja čovjeka od normi donosi i masovan povratak brada. Duga kosa, brada, golo tijelo tada su postali politički akt, subverzija korumpiranog sistema i njegovih pravila. U tim bradama možemo naći korijen današnjih brada, ali prije toga trebamo se prisjetiti kako je tekao razvoj „dominantnog muškarca“. Poslijeratni golobradi muškarac vrhunac svog razvoja dosegao je za neoliberalnih politika vlada Margaret Tacher i Ronalda Reagana kada su konzumerizam i poduzetništvo postali temelji društvenih odnosa.

8

S novim milenijem, s krizom neoliberalnog sistema i konzumerističkog društva, s javljanjem masovnih društvenih pokreta, pojavili su se i hipsteri te njihove brade koje danas gledamo na ulicama. Oni dolaze u pravilu iz građanskih obitelji, a brade koje nose su samo jedan od znakova otpora sistemu u kojem su odrasli. Međutim te brade nisu invencija samih hipstera, kao i sve drugo što su prisvojili, već su brade dio povijesnog repozitorija supkultura iz kojih hipsteri prisvajaju setove karakteristika.

12

Premda je i povijesne supkulture, pretežno kroz modu, na kraju asimilirala dominantna kultura, neoliberalne tržišne ekonomije su hipsterski otpor komodificirale od početka. Hipsteri su tako istovremeno odmetnici i dio dominantnog sistema. Oni se kritički odnose prema slobodnom tržištu, ali istovremeno sudjeluju u stvaranju novih niša na istom tom tržištu. Svjesni te pozicije, prihvaćaju ironiju kao alat kojim rješavaju vlastitu nedosljednost.

karmarko badurina

Montaža Željka Badurine: Karamarko kao hipster

Tako je i s bradama. Njihova subverzivnost, kao i muževnost, samo su značenja koja se izvlače iz povijesti i s kojima se hipsteri poigravaju. Brade su dio njihove potrage za specifičnim i autentičnim, potrage koja na kraju nema nikakav zajednički cilj, osim uspostavljanja mehanizama razlikovanja određene skupine (mlađih) građana izgubljenih u moru informacija i opterećenih otvorenim mogućnostima formiranja vlastitog identiteta.

Foto: Jonathan Daniel Pryce