Što je nama Faust Vrančić?

U veljači ove godine održana je svečanost obilježavanja 400 godina od izdavanja ‘’Machinae Novae’’, seminalnog djela šibenskog humanista, polihistora i izumitelja Fausta Vrančića.

Svečanost kojom se željelo javnost upoznati s djelovanjem šibenskog znanstvenika, na kojoj su sudjelovali brojni stručnjaci koji se bave ostavštinom Fausta i njegove obitelji, osim u lokalnom tisku, medijski je popraćena slabo. Tom prigodom predstavnica Ministarstva kulture, pomoćnica ministra Vesna Jurić Bulatović je izjavila kako su hrvatski velikani iz prošlosti temelj brendiranja po kojem bismo se isticali na svjetskim kulturnim i turističkim tržištima, no mali odaziv šibenske javnosti i medija odrazio je činjenicu kako je Faust Vrančić i dalje velika nepoznanica za široku javnost, koja se često voli hvaliti svojim kulturnim i znanstvenim velikanima. Primjerice, centralna ličnost ovogodišnje Noći muzeja bio je Nikola Tesla, Tehnički muzej upravo je u procesu registracije novog naziva Tehnički muzej ‘’Nikola Tesla’’, a glavni znanstveni institut u zemlji nosi ime Ruđera Boškovića, dok Faustovo ime nosi tek Državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić, te jedna mala, ali neizmjerno značajna kulturna institucija na otoku u šibenskom arhipelagu, Memorijalni centar ‘’Faust Vrančić’’.

faust

Prvić se smjestio desetak minuta brodske vožnje od Vodica, na površini nešto manjoj od 2.5 km2, a broj stalno naseljenih zadnjih godina ne prelazi 400 stanovnika, raspoređenih u dva mjesta na otoku, Šepurinama i Prvić Luci, koja je od 2012. godine dom Memorijalnog centra ‘’Faust Vrančić’’. Obitelj Vrančić u Šepurinama je izgradila svoj ljetnikovac, danas registrirano kulturno dobro, dok je Faust pokopan u crkvi Sv. Marije od Milosti u Prvić Luci. Faust je bio jako vezan za svoj rodni kraj, međutim nije boravio u njemu koliko je htio, jer je većinu života proveo u metropolama Habsburškog carstva i Italije.

9

Faust je ostvario zavidnu državničku karijeru pod Rudolfom II. Habsburškim, no napuštajući svoje visoke funkcije u potpunosti se posvetio svom znanstveno-tehničkom radu, koji je utoliko impresivniji kad vidimo da je po tehničkom obrazovanju i radu bio autodidakt, jer nikad nije imao formalno obrazovanje iz tog područja.

Izradio je 56 nacrta inovativnih uređaja koji odražavaju ne samo njegovu tehničku genijalnost, već i duboki humanistički duh, obzirom da je glavni razlog sakupljanja i razvoja nacrta bio omogućavanje lakšeg rada i kvalitetnijeg života puka. Dva najznačajnija djela iz ‘’Machinae Novae’’ danas su uzeta zdravo za gotovo, te većina stanovništa nije ni svjesna da potječu upravo od Fausta.

11

Prvi je nacrt lančanog mosta, vizionarske ideje koja je ostvarena tek stoljećima kasnije kad je razvoj tehnike omogućio gradnju takve konstrukcije, čega su najreprezentativniji primjeri Golden Gate u San Franciscu i Széchenyi lánchíd u Budimpešti. Drugi značajni Faustov nacrt, na kojem Memorijalni centar bazira većinu svog vizualnog identiteta vidljivog na ulaznicama i suvenirima muzeja, je Homo Volans, prvi funkcionalni i testirani padobran. Iako se prvi nacrt padobrana pripisuje Leonardu da Vinciju, s čijim Atlantskim kodeksom se najvjerojatnije Faust upoznao tijekom svog boravka u Rimu, moramo uzeti u obzir činjenicu da Kodeks u svoje vrijeme nije objavljen, te nije nikad dokazana uspješnost Leonardovog padobrana, koji je po legendi svoje sluge tjerao da ga testiraju skakanjem s visina. ‘’Machinae Novae’’ napokon su objavljene uz dozvolu dužda 1615. godine u Veneciji, a Faust tamo umire već dvije godine poslije.

13

Upravo ova obljetnica odvela nas je na Prvić, gdje smo razgovarali s ravnateljicom Memorijalnog centra, Ivanom Skočić, o Faustovom životu i djelu, kao i putu od ideje do realizacije Memorijalnog centra. Ravnateljica nas je provela kroz postav koji se sastoji od dva glavna dijela, prvog koji nam daje informacije o Faustovom životu, izdavačkom djelu i sadrži preslike osobnih i diplomatskih pisama, te drugog dijela gdje se nalaze funkcionalne makete uređaja iz ‘’Machinae Novae’’ koje je izradio jedan od inicijatora ideje Memorijalnog centra, dr. Vladimir Lučev, poznati šibenski dječji kirurg i zaljubljenik u lik i djelo Fausta Vrančića.

Vanjski dio Centra sadrži tri Faustova najznačajnija izuma u prirodnoj veličini: padobran, lančani most i mlin za masline, te terasu gdje se nalazi ugostiteljski objekt i mediteranski vrt, a u sklopu Centra još se nalazi i suvernirnica, koja prodaje autohtone otočke proizvode.

6

Postav počinje vedutom Šibenika i maketom šibenske katedrale. Iako ga se u raznim prepiskama i izvorima iz tog doba klasificiralo kao Talijana, Mađara i dr., uvijek je isticao svoje podrijetlo potpisom Faustus Verantius Sicenus – Faust Vrančić Šibenčanin. Između ostalog, u ‘’Machinae Novae’’ upravo je  šibenska katedrala Sv. Jakova jedina građevina koju je Faust analizirao zbog njenih jedinstvenih i tehnički naprednih građevnih svojstava. Knjigu otvara prikaz fontana u Veneciji, te prijedlog sistema rješavanja naplavnih problema Tibra u Rimu, a kao autor je naglasio da nisu sve prikazane konstrukcije originalno njegove, što nam potvrđuje njegov humanizam, kad ne želi preuzeti zasluge drugih inovatora, već i njihove ideje prenijeti.

15

Preslike prepiski Fausta s obitelji i carskih dozvola Rudolfa II. daju nam uvid u njegov državnički rad i put osobnog razvoja, koji je posebno zanimljivo pratiti uz pomoć karte na kojoj su istaknuti gradovi u kojima je Faust boravio. Prvi dio postava završava prikazima iz njegovih djela, kad dobivamo informaciju od ravnateljice da se danas zna za samo za postojanje  dva pretiska ‘’Machinae Novae’’, jednog u Muzeju grada Šibenika, drugog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Osim ‘’Machinae Novae’’ Faust je izdao još jedno značajno djelo, Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) objavljen 1595. i smatra se početkom hrvatske leksikografije i ujedno je bio, ne samo prvi hrvatski, već i prvi mađarski rječnik. Ako dođete u Centar preporučujemo da pogledate kratki filmić o Faustovom životu, romantiziranu priču o značaju šibenskog dječaka s velikim idejama čiju realizaciju vidimo i danas.

7

Drugi dio postava sačinjavaju prijespomenute makete Faustovih konstrukcija, postavljene u kombinaciji sa prikazima konstrukcija iz knjige koji su postavljeni duž zidova i na svjetlosne panele gdje se makete nalaze.

– Najdraže mi je vidjeti kad nam dođu školarci u posjet, pa ih učiteljice poslože pred ulazom u Centar i upozore ih da ulaze u muzej i ne smiju dirati izloške. Onda im ja ispričam priču o Faustu i izumima i kažem da se makete mogu dirati, kao i interaktivni displeji, pa se djeca oduševe, kaže ravnateljica.

14
Prvi i drugi dio postava povezuju ta četiri interaktivna displeja, na kojima se nalaze igre s Faustovim konstrukcijama, te digitalizirane verzije ‘’Machinae Novae’’ i Rječnika. Ravnateljica nam objašnjava da iako nose naziv Memorijalni centar zapravo po klasifikaciji spadaju pod termin interpretacijskog centra.
-Mi smo javna ustanova neprofitnog karaktera, interpretacijski centar, a naziv memorijalni smo uzeli kako bi odali počast Faustu i njegovom djelu, iako se termin memorijalni često veže za nekakve teške i tragične teme.

Priča o Centru je započela inicijativom grupe lokalnog stanovništva pod poticajem dr. Lučeva i Udruge ”Narodno zdravlje”, te poljoprivredno – turističke zadruge ”Faust Vrančić”, kad se predlagalo da se izgradi Spomen park Fausta Vrančića, te se u cijelu priču kao nositelj projekta uključio i Grad Vodice, obzirom da je otok pod vodičkom nadležnosti. Inicijatori su od Ministarstva turizma dobili milijun kuna za uređenje Spomen parka, što se jako brzo pokazalo kao nedostatan iznos za iole ozbiljniji projekt.

8

U potrazi za dodatnim financijama stiglo se do Javne razvojne agencije koja je napisala projektnu aplikaciju s kojom se prijavilo  na pretpristupne europske fondove, gdje je projekt odobren i sufinanciran od EU s 960.000 eura, dok je sveukupna investicija iznosila 1,3 milijuna eura. Doprinos u konceptu projekta je dao profesor Tomislav Šola, kao stručnjak na polju muzeologije, dok je arhitekt Vinko Peračić projektirao unutarnji dio i likovni postav, a građevinsko-arhitektonski dio projekta je radio FIN d.o.o. iz Vodica u suradnji s Peračićem i njegovi projektnim biroom. San je napokon postao stvarnost u jesen 2012. kad je Memorijalni centar ”Faust Vrančić” otvoren u prisustvu tadašnjeg šefa delegacije EU u Republici Hrvatskoj, Paula Vandorena, te je od otvorenja sakupio impresivnu brojku od 13.000 posjetitelja, što je za jedan tako mali centar na relativno nepoznatoj lokaciji koji se bavi životom nedovoljno valoriziranog genija itekakav uspjeh.

10

Da često ni sami ne znamo dovoljno cijeniti ono što imamo dokazuje i činjenica da se ove godine Centar našao u utrci za EMYA 2015 – European Museum of the Year Award, što je ravnateljicu odvelo u Glasgow na dodjelu nagrada. Osobito je značajno da EMYA ne nagrađuje isključivo velike i poznate muzeje, pa se u okviru brojnih uvjeta primjerice ocjenjuju muzeji koji su osnovani u okviru od tri godine i muzeji koji u svom radu imaju značajan utjecaj na lokalnu zajednicu. Kad se našla u društvu u više od 200 muzejskih stručnjaka iz 21 zemlje, ravnateljica je priznala da joj nije bilo svejedno.

– Imali smo kratke prezentacije muzeja u sesijama, te se desilo da je moderatorica istaknula da se u našoj sesiji nalaze i najveći i najmanji nominirani muzej, što je izazvalo oduševljenje publike, iz čega se vidi da ljudima nije bitno koliki ste muzej nego da kvalitetno radite.

5

Taj najveći muzej je bio Rijksmuseum iz Amsterdama, sa najbogatijim fundusom nizozemskog baroka, koji je deset godina bio zatvoren za javnost zbog ogromnih restauratorsko – konzervatorskih zahvata, za koje je dobio 370 milijuna eura, a ujedno je i bio pobjednik spomenutog natjecanja.

– Kad vi tako mali s Prvića vidite jedan takav poznati muzej s takvim izvorima financiranja, osjećate se zastrašeno, što sam i rekla predstavnici Rijksmuseuma pri našem susretu nakon sesije,  na što je ona rekla da se ona osjeća zastrašeno, kad je vidjela što smo postigli s našim malim Centrom, oduševljeno će ravnateljica.
Dolazak u Glasgow je otvorio i neka nova vrata za najmanji nominirani muzej.
– Zapravo je žiri već odlučio o dobitnicima u svim kategorijama, pa je svrha dodjele i prezentacija muzeja zapravo bila upoznati muzealce iz cijele Europe jedne s drugima, te muzealce s raznolikosti muzeja diljem Europe. Također, temeljem sudjelovanja Centar je dobio poziv talijanske fondacije Luigi Michelleti koja u suradnji s Europskom muzejskom akademijom dodjeljuje već 20 godina nagradu za najbolji muzej tehničkih znanosti, industrijskih dostignuća i suvremene civilizacije, da se kandidira za nagradu 2016. g.

2

Da u datim otočkim uvjetima rada morate imati ljubav i želju za radom, vidimo na primjeru Ivane Skočić. Rođena Vodičanka svaki dan putuje na otok na posao i jedna je od dvoje zaposlenih u Centru dok im se tijekom sezone pridruži i jedna studentica s otoka, te većinu vremena mora obavljati poslove koji ne spadaju pod ravnateljsku dužnost. Njoj to ne pada teško jer shvaća da je život i rad na otoku nezavidan, te većina stanovnika i nije motivirana za velike promjene, iako je otok područje od posebne skrbi i kao cjelina pod zaštitom Konzervatorskog odjela u Šibeniku.

– Glavni problem je edukacija. Niti se u školama uči o Faustu kao o izumitelju, niti kao o velikom državniku, a kamoli da ga se stavi u kontekst vremena kao renesansnog čovjeka koji je to uistinu bio, već se djecu samo uče šturi podaci, godine i bitke. Mi kao mala nacija se volimo često ponositi sa uspješnim pojedincima, no Fausta se tako zaobilazi. Moguće da ga ne cijenimo iz razloga što je većinu života proveo izvan Hrvatske i veći utjecaj ostavio po ostatku Monarhije i Italiji, zato ga mi želimo detaljno prezentirati, pogotovo mladima, kaže ravnateljica, te dodaje da ostvaruju veliki broj školskim posjeta, najviše u proljeće i ljeto.  Dobro bi im došla još jedna lokacija u Prvić Luci, jer Centar u svojim trenutnim gabaritima nema prostora za provođenje dodatnih aktivnosti.

Centar nema prostora i uvjeta za organizaciju i provođenje radionica za djecu, prezentacija, tribina i slično. Bilo bi odlično kad bi se prostor Centra proširio na neke od prostora u vlasništvu lokalne samouprave, pa bi tamo organizirali dodatni sadržaji koji nedostaju, kako Centra tako i drugih kulturnih inicijativa, npr. promocije knjiga, glazbene večeri i slično.

4

Iako nije ostvaren željeni otočki boom, ravnateljica je zadovoljna rezultatima Centra za otok, jer je on ipak otvoren cijele godine, dok je većina drugih objekata zatvorena, te ujedno i ugostiteljski objekt na terasi zapošljava dvoje mladih ljudi čime je i njima osiguran cjelogodišnji rad. Jedan od razloga rada cijele godine je i zahtjevna tehnička oprema i audiovizualni sustav koji zahtijeva svakodnevnu provjeru i rad, a koji posebno impresionira strane posjetitelje, koji se začude da jedan tako mali otok ima tako suvremen likovni postav i muzeološku tehnologiju.

Kao glavni cilj upravljanja Memorijalnim centrom ravnateljica ističe stvaranje imidža destinacije, Prvića kao Faustovog otoka, te njegovo uključivanje u kulturno turističku ponudu cijele Šibensko kninske županije i područja Šibenika, za koju smatra da nije dovoljno razvijena i realizirana. Velikim problemom smatra i nepovezanost, obzirom da otok u sezoni ima samo 4 linije u dva smjera, te smatra kako bi se mogao realizirati projekt povezivanja tri šibenska otoka – Prvića, Zlarina i Krapnja, u jednu kulturno turističku rutu gdje bi se posjetitelji mogli upoznati sa koraljarstvom i spužvarstvom. Čak ni cijeli Prvić nije obilježen Faustovim likom unatoč činjenici da je boravio u obiteljskom ljetnikovcu u Šepurinama, te bi logično bilo da se dva mjesta na jako malom prostoru povežu ličnošću renesansnog čovjeka, no trenutno nije poznato da li postoje ikakve ideje o potencijalnom širenju brenda Fausta i u Šepurine.

Memorijalni centar ”Fausta Vrančića” će po riječima ravnateljice i dalje nastaviti kontinuirano raditi na promociji Faustova lika i djela, povezivati se s drugim institucijama u državi poput Muzeja grada Šibenika, HAZU i Tehničkog muzeja s kojima je dosad ostvario suradnju, pokušavati poticati lokalno stanovništvo na uključivanje u daljnje razvojne procese kulture i turizma, te educirati mlade o velikanu hrvatske i europske kulture i znanosti. Unatoč brojnim preprekama koje im se na svakodnevnoj bazi nalaze na putu, mislimo kako su tri godine uspješnog postojanja Centra, 13.000 posjetitelja i nominacija za najznačajniju europsku muzejsku nagradu i više nego dobar početak.

 

Fotografije: Memorijalni centar “Faust Vrančić”, Dajna Mišurac