Ženskim tragom po Zagrebu

Ako slavite, obilježavate ili samo imate na umu da je danas Dan žena, datum koji velik dio tradiciji, cenzuri i kršenju ljudskih prava sklonih država slavi kao državni praznik, onda je za vjerovati da znate malo o statistikama u hrvatskom društvu.

Hrvatski zavod za zapošljavanje je objavio podatke za kraj siječnja 2012: u ukupnome broju nezaposlenih žene čine 53,3 % (178.220 osoba), a muškarci 46,7 % (156.131 osoba). U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, udio nezaposlenih žena je smanjen, a muškaraca povećan za 0,3 postotna boda.


* Marija Jurić Zagorka

Druga statistika koju ističemo, tiče se naziva ulica i trgova. Podatak koji slušamo već neko vrijeme jest taj da od ukupno 5277 javnih prometnih površina u Zagrebu njih tek 1,1 posto, nosi ime po ženi. Tu su  Ljerka Šram, Milka Trnina, Marija Jurić Zagorka (s malom uličicom kod Slavonske avenije), Ivana Brlić Mažuranić i manji broj fiktivnih junakinja iz literature, svetica i neznanih junakinja i nedavno postavljena Kumica s Dolca.

Upisivanje ženske memorije u prostor grada rijetka je praksa, jer nažalost, gradske su politike većinom dominantno muške. Krojenje povijesti i stvaranje slike o tome tko je zaslužan, a tko nije, uvijek je društveni konstrukt podložan političkim i subjektivnim procjenama. Kako ističe Vesna Kesić u predgovoru knjige Ženski vodič kroz Zagreb Barbare Blasin i Igora Markovića, Zagreb je prije petnaest godina imao nešto više ženskih ulica, pasaža i spomen obilježja nego danas.

Stoga, u duhu današnjeg dana, umjesto cvijeća i večera (jer Dan žena nije Valentinovo), pozivamo vas na promišljanje pozicije žene danas, konkretno na razini grada- političkog, sociološkog i intimnog mjesta.


* Elvira Kohn                                                  * Alma pl. Balley

Savjetujemo da uzmete u ruke odlične knjige navedeni Ženski vodič (2006) i prođete svim mjestima sjećajući se na žene koje su zadužile grad od početaka „Povijesti“ do danas: prve optužene vještice na Kaptolu Bare Kramarić (1699), Barbare Kovačić, prve zabilježene zagrebačke mlinarice (1786), Uršule Volf, prve zagrebačke dimnjačarke (1870), Alme pl. Balley, prve žene koja je položila vozački ispit (1914), Elvire Kohn, prve fotreporterke Vjesnika (1943-1945), i mnogih, mnogih drugih nepravedno poslanih u anonimnost.

Svakako predlažemo i mali Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb (2008), Slavice Jakobović Fribec. Započnite šetnju iz njezinog  stana na Dolcu 8, preko Jurjevske ulice gdje se sastajala s biskupom Strossmayerom, do Markovog trga gdje je 1903.predvodila demonstarcije, i do hotela Esplanade gdje je živjela i radila u međuraću… Ostatak istražite same/sami.