Park-šuma Marjan gubi trećinu površine?

Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan angažirala je tvrtku UHY Savjetovanje da izradi Studiju održivog razvoja Park-šume Marjan, a nakon devet mjeseci rada taj strateški dokument 27. lipnja predstavljen je splitskoj javnosti u knjižnici Marka Marulića.

Dokument od 85 stranica (ovdje), koji je predstavio suvlasnik UHY-ja Krešimir Budiša u najmanju je ruku kontroverzan, budući da mu je polazna točka nešto o čemu mnogi poduzetnici i političari snuju, ali se niti jedna gradska vlast u proteklih 25 godina to nije usudila javno reći ili predložiti – smanjivanje obuhvata Park-šume Marjan za 100 hektara, odnosno za trećinu, i to na način da se iz obuhvata ispuste cijele južne padine Marjana, uključujući i obalni pojas, Kašjune, te Vilu Dalmaciju.

 

Prijedlog novih granica Marjana

 

Uklanjanje toga područja iz granica park šume – što ne piše u Studiji – omogućilo bi građevinsku renesansu na južnim padinama, gradnju novih, te legalizaciju najmanje osamdeset do sada bespravno sagrađenih objekata. Također, u Studiji je naveden niz podataka i tvrdnji koje upućuju da naručitelj projekta – Javna ustanova – ne obavlja svoj posao i ne pridržava se zakona RH.

U Studiji je navedeno kako je ključno pitanje treba li redefinirati granice Park-šume Marjan, a UHY Savjetovanje nudi dvije mogućnosti. Prva je, kako piše na 54. stranici, koristiti postojeću zonaciju, što podrazumijeva “konačno pridržavanje mjera zaštite u park-šumi Marjan u području cijelog njenog postojećeg opsega (300,29 ha) i strogo definiranje nemogućnosti gradnje unutar granica park-šume”. Izabere li se ta opcija, piše nadalje, “Grad Split morao bi postati svjestan razloga osnivanja Javne ustanove, te bi trebalo uložiti više desetaka milijuna eura da bi Park-šuma Marjan u postojećim granicama ostvarila punu razinu zaštite, kako je zakonom predviđeno”.

Granice Park-šume Marjan, izvor: mrežne stranice Javne ustanove za upravljannje Park šumom Marjan – Split

Da, dobro ste pročitali: u studiji čiju je izradu naručila Javna ustanova piše da bi Grad trebao postati svjestan zašto je osnovao Javnu ustanovu. Propisanih mjera i zakona trebalo bi se početi “konačno pridržavati”, jer do sada se očito nije, a trebalo bi i “strogo definirati” da se ne smije graditi u park šumi, iako je to već jasno definira više zakona RH. Žele li Marjan u sadašnjim granicama, građani Splita to bi trebali platiti “nekoliko desetaka milijuna eura”.

No, tu je “srećom” i druga, puno jeftinija mogućnost koju predlaže UHY Savjetovanje: “Redefiniranje granice Park-šume Marjan primarno se fokusirajući na zonu aktivne zaštite (196,24 ha pod vegetacijom), ograditi područje, uvesti kamere i pridržavati se stroge konzervativne zaštite unutar prostora”. To znači da konzervativna zaštita (op.a. ili je možda konzervatorska, jer Studija obiluje jezičnim greškama), zašto se ista sada ne primjenjuje, i što sa šumama, primjerice oko Vile Dalmacije, koje bi po opciji broj dva bile ispuštene iz park šume, ovaj dokument ne objašnjava.

Vila Dalmacija, foto: www.poslovniturizam.com

 

Prilično je sporna i terminologija kojom se u Studiji govori o postojećem stanju, pa tako piše da je potrebno “redefiniranje granica park šume na u javnosti svima poznate granice”.

Trebalo bi, sugerira UHY Studija “konačno odrediti čvrste, branjene granice park šume, bez ikakve mogućnosti gradnje bilo kakvog sadržaja, bez direktnog odobrenja JU”. Izrađivače studije netko je valjda trebao uputiti da se unutar granica park šume ionako ništa ne smije graditi, te da Javna ustanova nema nikakvo pravo izdati dozvolu za gradnju bilo čega. A što god se dogodilo s Marjanom, Javna ustanova to pravo neće ni imati.

 

 

Karta zoniranja Park-šume Marjan, foto: Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan

Poglavlje koje se odnosi na pitanje o mijenjanju granica park šume završava pomalo fatalistički, s jasnom sugestijom koju opciju bi trebalo odabrati: “Da bi bila održiva, u park-šumu Marjan je potrebno ulagati. To je jedino mjerilo da bismo ostvarili njenu svrhu, cilj i viziju, te da bi se postojeće stanje opterećeno nizom problema započelo mijenjati.

Ulagati ima smisla samo u nešto što se koristi ili se u budućnosti želi koristiti. Ukoliko park-šuma Marjan nije korištena odnosno posjećivana od strane stanovnika Grada Splita i šire okolice, te turista – tada park-šuma Marjan nije održiva“.

“Sve rasprave koje će se dogoditi nakon objave ovog dokumenta pozdravljamo – dapače, ovo je provokatorski dokument u jednu ruku jer postavlja pitanja i probleme koji se guraju pod tepih 20 godina“, napisao je Krešimir Budiša u svom Facebook statusu pored objavljivanja Studije, dodavši da bi “volio vidjeti nekog gradonačelnika Splita koji će stati iza jedne sveobuhvatne vizije i dati je građanima na odluku”.

Pojavi li se gradonačelnik koji je u ime sveobuhvatne vizije spreman smanjiti obuhvat park šume za trećinu, troškovi “privođenja Marjana svrsi” iznosili bi sitnicu – manje od 10 milijuna eura.

Postojeća parkirališta, foto: studija e-mobilnosti Park-šume Marjan

UHY Savjetovanje u osam koraka objašnjava prijedlog Koncepta održivog razvoja Marjana. Prva dva su rješavanje imovinsko – pravnih odnosa, te redefiniranje granica park šume.

Treba napomenuti da je pitanje imovinsko –pravnih odnosa pokrenulo Društvo Marjan, te da se isto nije spominjalo kao relevantno na radionicama i fokus grupama za izradu ove studije, a JU punih 11 godina nije ništa napravila po tom pitanju. To pitanje sada se nameće kao ključno budući da je nedavno DORH počeo utvrđivati vlasništvo svake čestice unutra park šume.

Treći korak je uspostavljanje sustava za brojanje posjetitelja park šume Marjan, što je, “direktno vezano uz postavljanje jasnih granica park šume, odnosno redefiniranje istih”.

 

Biciklističke i pješačke staze, foto: studija e-mobilnosti Park-šume Marjan

 

Naredni potez je rješavanje prometnog sustava i pristupačnosti park šume za sve posjetitelje, te se predlaže rekonstrukcija ključnih prometnica, izgradnja parkirališta na sjevernom i južnom ulazu i stvaranje mreže gradskog ekološkog prijevoza.

Kao dodatni ključni projekt naveden je razvoj sustava žičare i (ili) podzemne uspinjače s ulazima na Zapadnoj obali i (ili) Matejuški, te izlazima na Prvoj vidilici, Prvom vrhu, Telegrinu. Predviđa se gradnja i druge žičare, od sjevernih marjanskih vrata do Prvog vrha. Na upit zašto žičara, Krešimir Budiša je pojasnio da “svako selo i skijalište ima žičaru, te da to nije nikakva znanstvena fantastika”.

Sljedeći korak je razvoj brendinga park šume Marjan, što podrazumijeva dizajn specijaliziranih suvenira, otvaranje suvenirnica, te povezivanje s ključnim agencijama i Turističkom zajednicom. Zanimljiva je točka Razvoj ključnih sadržaja u skladu s prirodom, koja predviđa razvoj “posjetiteljskog centra na Prvom vrhu, revitalizaciju Dječjeg grada, otvaranje ugostiteljskog objekta, revitalizaciju i obnovu botaničkog vrta, razvoj adrenalinskog parka sa zip lineom, te otvaranje paintball i softball terena na području Bena.

UHY navodi i projekt redefiniranja prostora bivšeg ZOO-a u novi sadržaj”, te preporučuje stvaranje ljetne kazališne pozornice, iako je nedavno usvojen projekt prema kojemu će na tom prostoru ipak biti park s domaćim životinjama. Prema Studiji, domaćim životinjama na Marjanu nije mjesto.

Staklenik botaničkog vrta, foto: www.slobodnadalmcija.hr ( 9.5.2016.)

 

Na kraju, upada u oko da se Studija najmanje bavi temeljnim fenomenom Marjana, a to je marjanska šuma, odnosno njen prirodni razvoj na cijelom području park šume. Nema niti riječi o mjerama zaštite i njege marjanske šume, u kojoj se preko 90 posto stabala nalazi u svojoj biološkoj zrelosti.

Budući da je Krešimir Budiša Marjan u nekoliko navrata usporedio s NP Plitvička jezera, a ne primjerice s park šumom Maksimir, a zalaže se i za fizičko ograđivanje Marjana, brojanje posjetitelja, te uvođenje video nadzora, upitali smo ga da li Studija predviđa naplatu ulaska u PŠ Marjan, no on je otklonio tu mogućnost.

 

Tekst je uz dopuštenje prenesen s portala STav.

 

O zaštiti Park-šume Marjan kao kulturnog dobra čitajte ovdje, razgovor sa Srđanom Marinićem, predsjednikom Društva Marjan čitajte ovdje, o legalizaciji bespravnih objekata na Marjanu čitajte ovdje, a o Kerumovom korištenju Marjana kao smetlišta čitajte ovdje.