Sloboda gradskim klupama

Protekle subote, 12. listopada, do duge kamene klupe na sjevernoj strani Cvjetnoga trga u Zagrebu, probilo se, mediji javljaju, stotinjak građana. Kažemo da su se “probili” jer je pristup klupi već dulje vrijeme praktički blokiran terasom kafića koja se rastegla duž klupe.

Tako je Cvjetni trg, koji ionako ima malo prostora na kojem se može sjediti a da niste u kafiću i da zapravo pićem plaćate svoj boravak na tom društveno najaktivnijem zagrebačkom donjogradskom trgu, izgubio svoju najdužu klupu na kojoj bi prosjedili roditelji dok im bi se djeca igrala oko spomenika Petru Preradoviću, umirovljenici kojima je kava na Cvjetnome ionako preskupa ili bilo koji građanin koji je htio boraviti na otvorenom a da to ne podrazumijeva sjedenje u kafiću.

Cijeli Cvjetni trg je okupiran stolovima, pogotovo otkako su se tamo u sklopu novog trgovačkog centra otvorili dodatni kafići, o čemu smo pisali još prije dvije i pol godine u tekstu “Postaje li Cvjetni trg samo veliki kafić pred šoping centrom“.

Građani su se protestno ugurali na klupu

Nakon što je na Pogledaj.to objavljen tekst Saše Šimprage “Donjogradsko urbano smetlište”  kojim se, među ostalim, također akcentira zagušenost Cvjetnoga trga, na Facebooku je kreiran događaj pod nazivom “Sloboda gradskim klupama” kojim se pozvalo građane da se okupe na klupi u subotu između 12 i 13 sati kako bi potvrdili da su gradske klupe dio javnog prostora koji bi trebao biti dostupan svima.

S obzirom na velik broj okupljenih koji su stisnuti uz stolove kafića na klupi ispijali kave i čajeve iz termosica i družili se, može se zaključiti da je protestna akcija pokazala da je građanima stalo da javni prostor bude dostupan svima.

Klupe na Cvjetnom potpuno zarobljene kafićima 2011. godine

Volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada, nazvana 1POSTOZAGRAD  još je u ožujku ove godine slala na više adresa gradske uprave zahtjev da se terasa pred klupom ukloni, a potpisima ih je podržalo nekoliko stotina građana. Odgovor tada nisu dobili pa su zahtjev u kolovozu ponovili.

U svom zahtjevu naglašavaju da, osim što onemogućuje upotrebu najveće klupe na Cvjetnom trgu, “terasa blokira i normalnu komunikaciju trgom te bitno i neprimjereno dodatno smanjuje javni, zajednički prostor Trga”. Kao primjer navode da je zbog terasa glavni pješački koridor između Preobraženske ulice i Cvjetnog trga sveden na oko 150 centimetara, što znači da ni npr. vozilo Hitne pomoći tamo ne može proći.

“Zato je spornu terasu potrebno najskorije ukloniti, a javni prostor trga ponovo osloboditi što bi omogućilo ponovnu normalnu upotrebu tamošnje najveće javne klupe te pospješilo pješačku komunikaciju trgom”, navode u svom zahtjevu i traže da se uvede komunalni red odlukom da ispred klupe ne može biti mjesto za terase kafića jer taj prostor mora biti slobodan i u funkciji trga, a ne de facto privatiziran.

Iako je zagrebačko subotnje okupljanje bilo usmjereno na dugu kamenu klupu, ona je samo metafora za sve druge javne prostore u Hrvatskoj čija je upotreba onemogućena terasama kafića. Terase su dio naše društvene svakodnevice, ali je na gradskim službama da ih svedu na prihvatljivu mjeru i uvedu red u prostoru.

Nadamo se da će se “oslobađanje” proširiti i na druge klupe po Hrvatskoj – sjedenjem na njima, pisanjem dopisa lokalnoj upravi, protestnim akcijama.

Fotografije: S. Šimpraga, M. Bačić, D. Kabalin