Stigmatizirano Lastovo: naslijeđe antike, fašizma i JNA

Još su tri dana preostala da se pridružite intrigantnoj kustosko-umjetničkoj rezidenciji i konferenciji “LA colonia: Kulturna baština – naslijeđe Mediterana” na Lastovu, planiranoj za 6. do 25. lipnja u organizaciji lokalne Udruge za promicanje kulture i umjetnosti Dobre Dobričević i Heritage Go Pro.
Lokaciju nam je približila arhitektica Mariana Bucat, jedna od inicijatora projekta.

4

Mjesto gdje ćete u vama bliskom mediju ispitati mogućnosti javnog prostora, revalorizirati graditeljsko i kulturno naslijeđe te se poigrati sa značenjima je Uble, naselje od osamstotinjak stanovnika na zapadnoj strani otoka Lastova, koje od vitalnih funkcija danas uz stanovanje ima pristanište za trajekt, katamaran i hidroavion, ali ga uz predvidljivu ljepotu određuju i jedinstvene povijesne strukture koje danas nose uglavnom negativnu konotaciju.

1 mapa otoka

Na početku 21. stoljeća, Uble jednima djeluje kao povijesni presjek uživo s velikom prostornom rezervom, promišljenom i kvalitetno realiziranom gradnjom uklopljenom u arkadijski okoliš Parka prirode. Drugima je upečatljiv uglavnom njihov negativan image.

2

Kulturno-povijesna cjelina naselja, čiji se identitet temelji na zgradama iz doba moderne, okarakterizirana je kao ružna i neprilagođena lokalnom arhitektonskom izrazu, kako od strane otočana tako i od strane posjetitelja. Radi podizanja razine svijesti o vrijednosti naselja pokrenuta je izrada konzervatorske studije kako bi naselje dobilo status preventivno zaštićenog kulturnog dobra.

 

Nedavno je naselje aktivno uključeno u Projekt ATRIUM (Architecture of Totalitarian Regimes of the XX Century In Urban Management) – povezivanje mjesta sa primjerima izvrsne racionalističke arhitekture 20. stoljeća u kulturnu rutu. Promidžba novog oblika kulturnog turizma je potencijal za ekonomsku valorizaciju ovog naslijeđa kojim bi se moglo privući segmente međunarodne, posebno europske, rastuće kulturno-turističke potražnje, a slijedom toga razviti nove usluge i radna mjesta te omogućiti održivo upravljanje kulturnom baštinom.

5

Arheologija, fašizam i JNA tri su oznake koje teško da mogu biti antipatičnije za jedno naselje. Takve oznake su snažno prisutne u kolektivnoj memoriji ljudi. Iako šarmantna i ugodna mikrolokacija, Uble jest napušteno mjesto s lošom reputacijom. Od devedesetih do danas, imaju najmanje gradnje, nema novih aktivnosti, postojeće radnje su zatvorene, a drugdje su otvorene; višak izgrađenog prostora u dobrom je dijelu u vlasništvu države.

3

Uble je mjesto i koje ima najveću komutaciju ljudi na otoku. Naime, kroz Uble se mora proći minimalno dvaput, budući da je tamo trajektna luka. Ova garancija komutacije odličan je potencijal za mjesto i možda najizgledniji razlog za revalorizaciju. Uble su prva impresija otoka.

8

Nenaseljeni dio je djelomično otkopana arheološka zona. Do 30-ih godina postojala je mjesna predaja o drevnom velikom naselju na istome području s 12.000 stanovnika koje su Mlečani razorili. Kada je započeto planiranje industrijskog grada i pošto su se pojavili bunari, ulomci crijepa, olovni utezi… prof. Pietro Marconi s danskim arheologom Dyggveom najprije posjećuju, a onda, pred veliki graditeljski pothvat, 1933. godine istražuju luku, u to vrijeme prekrivenu šumom.

Nađeni su ostaci zidova zgrada rimske i bizantinske gradnje i starohrvatska crkva sv. Petra. Sudeći po opekama sa žigom Pansiana, rimsko naselje vjerojatno je sagrađeno za vrijeme cara Augusta, a trajalo je barem još tri stoljeća budući da je pronađen i brončani novac s likovima Augusta, Hadrijana, Marka Aurelija, Septimija Severa, Aurelijana, Galena i Konstantina.

Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu nastavio je 1983. arheološka istraživanja gospodarskog dijela rimskog naselja. Nađen je sustav bazena različitih veličina do kojih se kamenim kanalom dovozilo ulje iz tijeska smještenog na višoj razini. Ovo istraživanje nije zaključeno (kako bi se to očekivalo) konzervacijom i prezentacijom pa se taj dio danas vidi kao neuredna ledina sa ponešto pravilnog kamenja.

San Pietro, planirani industrijski grad izgrađen je na i uz arheološku zonu između 1933. i 1936. godine kao radničko naselje vezano uz tvornicu za preradu ribe sagrađenu 1931. Naseljeno je talijansko stanovništvo koje se tu zadržalo da kraja 2. svjetskog rata. Zahvat je bio dio Mussolinijeva projekta urbanizacije provincija. Za gradograditeljske navike toga režima, fenomenalna okolnost i sreća lokacije na kojoj je izgrađen jest njegova antička osnova.

Naselje je oblikovano kao tipičan, razmjerno mali industrijski grad modernističkog koncepta s jasnim funkcionalnim zoniranjem po namjeni. Planirani (i realizirani) grad sastojao se od kompleksa tvornice, trga definiranog građevinama javne namjene i stanovanjem u dva kraka. Naselje je bilo komunalno opremljeno: vodovod s vodospremom, javne česme, odvodnja, javna rasvjeta i vlastita elektrana. Osim toga, regulirana je obala i izvedeno brodsko pristanište, zahvaljujući čemu je Lastovo dobilo putničke brodske i hidroavionske linije s Italijom. Očito, to je doba talijanske okupacije otoka.

Drugi svjetski rat pripojio je Lastovo sasvim novoj državi. Socijalistički režim zauzeo je otok kao stratešku točku za obranu od unutarnjeg i vanjskog neprijatelja. U tu svrhu izgrađen je velik broj vojnih objekata, a stanovništvo su postala vojna lica. San Pietro je postalo Uble. Izgrađeni su hotel Sirena, nespretno ubačen između arheološke zone i Case del dopo lavoro te novi kvart, usvojenog toponima: Gornji Milanovac.

9

Gornji Milanovac je mala varoš u centralnoj Srbiji koja je nekada imala priličan kulturni značaj, neproporcionalan njegovoj fizičkoj veličini. Tu su naime bile stacionirane Dečije novine, izdavači Stripoteke, Flasha Gordona, Fantoma… najznačajnijih stripova toga vremena. Izdavali su i mnogobrojne albume sa samoljepljivim sličicama koji su obilježili naša djetinjstva. Iz toponima je jasno kako je Uble tijekom vremena uglavnom naseljavano stanovništvom vezanim za Jugoslavensku narodnu armiju.

10

Dok je na drugim otocima (osim Visa i Golog otoka) režim razvijao masovni turizam, na Lastovu je turizam bio ograničen isključivo na jugoslavenske državljane, i to vrlo često u posjetama rodbini i prijateljima u službi. Ipak, JNA je mjestu osiguravala mnogobrojne korisnike i time davala veliku živost. Postojale su gostionica, pošta, slastičarnica, ljetno kino, restoran…

Vojska je s Lastova mirno otišla početkom domovinskog rata. Strukture koje su ostale vremenom su devastirane, što od nekorištenja, što od namjernog uništavanja.

7

Stigma dvaju režima je za nagomilane slojeve kulturno – povijesne baštine imala konzervirajući učinak. Ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, aktualno u (anti)urbanizmu Hrvatske, pokazalo je kako ne postoji niti jedna poslijeratna neplanirana kuća, a broj dogradnji je, u odnosu na hrvatski prosjek, zanemariv – tek tri na dvadeset stambenih zgrada. Ostale zgrade, u državnom vlasništvu, očuvao je sam vlasnik svojim nedjelovanjem. Doduše, u međuvremenu su se ugasili i svi komercijalni prostori, a javni se gotovo i ne koriste.

Cilj rezidencije i konferencije je stoga valorizirati lokalne specifičnosti, povećati vidljivost i pripomoći revitalizaciji kulturno-umjetničkog života na otoku, umrežiti akademske i muzejske institucije, poticati interdisciplinarni pristup.

Zainteresirani se s dodatnim pitanjima ili prijavom mogu javiti na info@heritagegopro.com i events@heritagegopro.com ili na telefon 091/2533020 Ani Dorotić Burmaz.

 

Fotografije: Mariana Bucat

 

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.