EPK je prilika za stvarnu preobrazbu Rijeke

Europa, kao kontinent i kao projekt, počinje sumnjati u vlastite temeljne vrijednosti otvorenosti, različitosti i tolerancije. Ambicija staroga svijeta da služi kao svjetionik slobode pretvorila se u zid sazdan od straha. Odgovor u vidu kulture jedini je primjeren odgovor. Potrebno nam je primjerno djelovanje, kao i angažman građana, u izgradnji Prijestolnice kulture koja se suočava s opasnošću sadašnjice i oživljava nadu budućnosti.” – zapisala je Rijeka – prva hrvatska Europska prijestolnica kulture (EPK) 2020 “Luka različitosti” – u svojoj kandidacijskoj knjizi kojom se natjecala i osvojila tu prestižnu titulu.

Svojega pandana pričekat će još koji mjesec kada će biti poznato koji će od tri irska grada – Galway, Limerick i Waterford (Kilkenny, Waterford i Wexford) – biti također domaćin EPK što će u slučaju Irske biti treći put nakon Dublina 1991. i Corka 2005. godine.

10 Rijeka1

Rijeka

9 Rijeka Luka različitosti

Rijeka Luka različitosti

12 Rijeka3

Rijeka

EPK se, podsjetimo, smatra jednim od najambicioznijih, ali i najuspješnijih pothvata u europskoj suvremenoj kulturnoj povijesti, a inicijativa je pokrenuta 1985. godine na poticaj Meline Mercouri, tadašnje grčke ministrice kulture. Gradove se bira na temelju kulturnih programa koji moraju imati snažnu europsku dimenziju, poticati uključivanje i aktivno sudjelovanje građana te se temeljiti na dugoročnom razvoju grada.

Čast prvog europskog grada kulture pripala je 1985. godine Ateni, a od 2011. titulu se dodjeljuje svake godine po jednom gradu u dvije države Europske unije pa su tako ove godine EPK španjolski Donostia/San Sebastián i poljski Wrocław, a 2019. bit će to bugarski Plovdiv i talijanska Matera. Rijeka je pobjedu odnijela nad Pulom, Dubrovnikom i Osijekom u drugom krugu nakon što su u prvome otpali Varaždin, Đakovo, Zadar, Split i Zagreb (više ovdje).

Europska unija gradu kao nagradu daje 1,5 milijuna eura iz Fonda Meline Mercouri, a ostatak treba namaknuti iz drugih europskih fondova (Creative Europe, Cohesion Policy Funds, Erasmus +, Horizon 2020, COSME, Connecting Europe Facility … ) Slovačke Košice uspjele su iz europskih fondova pokriti više od 80 posto budžeta, a kao dobre primjere često se ističe i Graz te Liverpool, koji je na svaku uloženu funtu vratio osam funti u gradski proračun. S druge strane, Maribor se često spominje kao primjer kako se EPK može “obiti o glavu”, naime, porezni obveznici još i sada muku muče s dugovima iz ere EPK, no ipak se čak i Maribor može pohvaliti dobrim brojkama u smislu turizma, vezanih industrija, ujedinjenja kulturne scene, ali i građana koji, za razliku od politike i lokalne te državne vlasti pa i šire, nisu odbacili velik potencijal i ostavštinu EPK.

Iz tog je iskustva Rijeka učila i voditelj kandidature Ivan Šarar, pročelnik gradskog Odjela za kulturu kazao nam je u razgovoru kako “misli da se ne može ponoviti slučaj Maribora jer je taj projekt bio puno ambiciozniji u pogledu infrastrukture i teži u smislu financija dok Rijeka nema tako velikih troškova. K tome, u Mariboru su planirali prije početka krize pa realizirali kad je recesija bila u zamahu, a imali su i poteškoća političke prirode“. Bi li Rijeka mogla imati sličnih problema u smislu izostanka podrške s državne razine zbog ideoloških razlika, u najmanju ruku dok ne bude održan prvi sastanak riječkog tima s “novim” ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem zakazan za danas, Šararu je, kaže, teško govoriti, no ističe da “ne bi uopće ulazio u temu mogućnosti da se Ministarstvo kulture ne uključi u realizaciju EPK, naime, ovo je sigurno najveći kulturni projekt u sljedećih desetak godina i ovakvu će priliku Hrvatska imati tek 2035. godine”.

Ivan Šarar i Slaven Tolj

Irena Kregar-Šegota, Ivan Šarar i Slaven Tolj

8 Rijeka Luka različitosti.1JPG

Rijeka Luka različitosti

Ministarstvo kulture pismom namjere obvezalo se uložiti 10 milijuna eura u ukupni predviđeni programski proračun projekta “Rijeka2020 – Luka različitosti”, koji iznosi 30-ak milijuna eura u razdoblju od 2016. do 2021. godine. Grad odnosno Gradsko vijeće, kako je jednoglasno odlučila i vlast i oporba, sudjelovat će s 38 posto, a na novac iz europskih fondova računa se u omjeru od tri posto.

Što se tiče infrastrukturnih ulaganja, na njih otpada 22,5 milijuna eura, od čega na EU otpada oko 42 posto, Grad Rijeku 15 posto, Vladu 14 posto, regiju 2,5 posto te 26 posto na ostale izvore dok je Opatija kao partner Rijeke u gradnju kulturno-turističkog centra već uložila oko šest milijuna eura. U slučaju Maribora planirani budžet projekta bio je težak gotovo 55 milijuna eura dok je na kraju prepolovljen uz planirana infrastrukturna ulaganja od 150 milijuna eura od kojih se smanjio na 26 milijuna eura. U slučaju Rijeke infrastrukturna ulaganja bila bi, kako napominje Šarar, ista i bez EPK, a ni u programskom dijelu nema velikih manifestacija, već je naglasak na brojnim manjim događanjima uz veliku participaciju građana.

Upitnici oko gradskog novca i dalje su tu s obzirom na situaciju s riječkom blagajnom, a i zaduženost oko gradnje nekih drugih infrastrukturnih objekata poput bazena na Kantridi, no otplata se bliži kraju, a što se tiče novca iz fondova riječ je o natječaju “Kulturna baština u funkciji razvoja turizma” te sredstvima iz “Integriranih teritorijalnih ulaganja” preko kojih Rijeka može povući oko 50 milijuna eura. S Palačom šećerane u kompleksu Rikard Benčić te Galebom za čiju je obnovu potrebno oko 4,5 milijuna eura, Rijeka je prije mjesec dana aplicirala na natječaj za obnovu kulturne baštine, a spremni su i za drugi natječaj za ostatak kompleksa Benčić, a potrebna sredstva za sufinanciranje projekta predviđena su u proračunu za 2016. godinu kao i u projekcijama proračuna za 2017. i 2018. godinu.

Rekonstrukcija bivšeg tvorničkog kompleksa Benčić ionako je dugoročno planirana, podsjeća Šarar, a u nju se treba preseliti Muzej grada Rijeke, na kojemu rade konzervatori te Muzej moderne i suvremene umjetnosti, zatim projekte riječkog arhitekta Saše Randića Gradsku knjižnicu i Ciglenu (Dječju) kuću kao ustanovu čiji je cilj približavanje umjetnosti djeci, a ona je i jedini sadržaj od svega navedenog direktno vezan za program EPK dok su Ciglena kuća, i T-objekt te H-objekt (za koji je zadužen Dinko Peračić, naš ovogodišnji predstavnik na Venecijanskom bijenalu) kompleksa Benčić gotovi s arhitektonskim projektima i Grad je spreman dobiti građevinsku dozvolu za oko mjesec dana.

174 kompleks bencic

Kompleks Benčić

416 galeb wikipedia

Brod Galeb

Prikupljanjem sredstava, posebno od europskih fondova za infrastrukturni dio bavit će se radnici unutar gradske uprave jer je Grad vlasnik navedenih objekata, a za programski dio, između ostaloga, poseban tim unutar Agencije 2020 koja će upravljati cijelim projektom. Podsjetimo, upravljački tim koji je vodio kandidaturu i oblikovao završnu kandidacijsku knjigu i program radio je u sastavu: Ivan Šarar, voditelj kandidature; Slaven Tolj, umjetnički direktor; Chris Torch, programski direktor; Vuk Ćosić, komunikacijski direktor; Irena Kregar Šegota, izvršna koordinatorica; Tanja Kalčić, koordinatorica projekata nezavisne scene; Emina Višnić, voditeljica programa jačanja kapaciteta te Valerij Jurešić, županijski koordinator, a konceptualni odbor radio je u sastavu: Mani Gotovac, Slaven Tolj, Oliver Frljić, Marin Blažević, Ingeborg Fulepp, Kristian Benić i Idis Turato.

Kandidaturu na kojoj su radili više od tri godine pripremao je Odjel za kulturu s nekolicinom honorarnih suradnika, no sada tu zadaću u potpunosti mora preuzeti neka pravna osobnost te Grad i Županija trebaju osnovati svojevrsnu agenciju kao neprofitni d.o.o. jer je riječ o prevelikom poslu, objašnjava Šarar, dodajući da ne žele gubiti vrijeme pa će to učiniti u sljedećih par mjeseci, a do tada treba i odraditi natječaje za njezine čelne ljude među kojima bi Tolj trebao biti i umjetnički direktor, a Agencija će se osim izradom detaljnog plana baviti i izradom unutrašnje i vanjske komunikacijske strategije. Uostalom, da EPK vodi neovisna organizacija s umjetničkim direktorom respektabilna međunarodna iskustva, očekuje i Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, čiji je predsjednik Steve Green iz Europske komisije istaknuo kako se odluka da Rijeka bude EPK 2020 “ne temelji na naslijeđu i povijesti, već na planovima za budući život grada.”

11 Rijeka2

Rijeka

6 Rijeka - Mali salon

Rijeka, Mali salon

No zašto je titula EPK značajna ne samo za Rijeku, nego i za Hrvatsku te za samu Europu i što možemo očekivati od Luke različitosti u smislu rada, vode i migracije do 2020. i u godinama nakon, pitanje je na koje Šarar odgovara riječima kako “prije svega misli da je titula značajna za Rijeku, a koliko će biti za Hrvatsku i za Europu, ovisi o nama samima najviše. Za Rijeku predstavlja ogroman korak u njezinoj internacionalizaciji, ne samo u području kulture, nego i u svjetlu činjenice da Riječani generalno ne percipiraju svoj grad u tom nekom rangu i dosta su skeptični po pitanju kulturnih politika pa je ovo prilika da se izbacimo iz neke komfort zone“.

Ne čudi stoga da najznačajnijim u dosadašnjem radu oko EPK i kao svojevrstan zalog za budućnost koji bi bio značajan i da Rijeka nije osvojila ovu titulu, Šarar “osim same činjenice da su uspjeli pobijediti jer se to od njih nije ni očekivalo, vidi to što je proces kandidature uključio cijelu kulturnu scenu i građane te je pružena prilika za jako puno komunikacije, a i scena se dodatno dinamizirala usprkos teškoćama kroz koje smo svi prolazili, pogotovo kada je riječ o financijama te je nastalo jako puno projekata koje je moguće realizirati i bez titule”.

Štoviše, moguće je i povezivanje s drugim kandidatima koji nisu prošli, najavljuje Šarar:”Sigurno ćemo krenuti u komunikaciju s drugim gradovima kandidatima – mislim da će biti najvažnije koliko možemo naći nekih zajedničkih programskih sadržaja koji imaju konceptualnog smisla unutar naše koncepcije i njihove koncepcije, ali to puno više ovisi o njima, nego o nama – oni mogu odustati, a mi svoje moramo realizirati. Osobno mislim da imamo dosta dodirnih točaka s Pulom na više nivoa – teme su nam konceptualno bliske, Pula je grad sličan Rijeci, dijelimo na neki način i povijest, teritorijalno se ispreplićemo i dio Istre čak i više gravitira Rijeci”.

5 Rijeka - bid book

Rijeka bid book

Na pitanje kako se nosi sa sve jačim pritiskom da kultura kao kreativna industrija, pogotovo danas u kontekstu ovakvih projekata, donosi financijsku dobit, Šarar kaže da “uopće ne prihvaća taj pritisak niti ga tako ekstreman pogled zabrinjava: Već sam 15 godna proveo u segementu kreativih industrija i jasno razgraničavam što je kreativna industrija, a što je kultura i zasad zakoni još štite kulturu kao javno dobro i ne postoji opasnost da ona mora biti tržišna djelatnost. Zagovaram da ona mora biti dinamičnija nego što jest i ne mislim da ona mora biti sektor koji se ne propituje. Kreativna industrija ne može spasiti svijet, ali može odraditi dio kolača, a surađujemo i sa Sveučilištem čije sastavnice izbacuju takve kadrove i treba raditi na integraciji. Stoga smatra da nema niti bojazni da se EPK doživljava prvenstveno komercijalno samo kao priliku za zaradu, a ne kao priliku za stvarnu preobrazbu u procesu tranzicije”.

Nemam ništa protiv da kultura ima svoje ekonomske učinkovitosti jer ih ima, s druge strane treba biti svjestan toga da je EPK i čitav trend europskih strukturnih fondova da se kulturu mjeri indirektno ekonomskim kriterijima – turističkim učincima, ali ne vidim problem da dio naših programa bude atraktivniji turistima dok je god većina naših programa vezana uz unutarnju intrinzičnu vrijednost kulture kao javnog dobra. Potreban je dobar balans – ne volim ni drugu krajnost gdje je kultura sama po sebi vrijednost i gdje se ne smije preispitivati njezine učinke. Ako se pristupi na dobar način, ne vidim problem ekstremne komercijalizacije”, zaključuje Šarar.

No koliko su ljudi – partneri, posjetitelji, posebno sami građani svjesni da je kultura javno dobro koje pripada svima? “Ne bih čitao misli građana, ali iznenadila me količina suradnje na ovome i to nije neka floskula, a mislim i da se ljudi jako dobro osjećaju činjenicom da smo dobili neko veliko priznanje. Sada trebamo izaći iz ove prve faze i krenuti u operacionalizaciju – jako se baziramo na građanskoj partcipaciji i to je bitno ne samo u segmentu kulture, nego i jer kao EPK možemo poboljšati funkcioniranje grada i imati neke nove modele participacije – program ne možemo realizirati bez građanske participacije. Ne zanosim se time da građane sve zanima, ali postojat će puno programa, manjih programa vezanih uz urbanistička i promišljanja oko neiskorištenih kapaciteta grada i tu su građani jako važni i na tome ćemo i dalje inzistirati”, ističe Šarar.

7nRijeka - Rad Voda Migracije

Rijeka: Voda, Rad, Migracije

Nadogradnja partcipativne baze u “gradu koji je naučio ne mariti”, bit će velik i značajan posao, a koncept Rijeke kao Luke različitosti zasnovan je, ističu autori, upravo na potrebama i energiji građana “hrvatskog postindistrijskog Detroita” na Riječini koji je u četvrt stoljeća izgubio 25.000 radnih mjesta u kojemu je na temama pitanja rada i prava na rad te prava na različitost i pitanju ekološke održivosti i ugroženih fundamenata Hrvatske i Europe. Teme Rad, Voda i Migracija razrađene su kroz sedam projektnih linija: 27 susjedstva; Ciglena kuća; Doba moći; Lungomare; Dopolavoro; Kuhinja; Slatko i Slano.

Kroz projekt “27 susjedstva” ideja je uz Rijeku odabrati još 27 lokacija te ih povezati s partnerima iz EU, a brojka od ukupno 28 središta simbolizira broj država članica EU. Kako je navedeno u projektu, svoje parove tražit će Pehlin s aktivnom romskom zajednicom; Turnić s visokim neboderima iz 60-ih i 70-ih godina; novoizgrađeni studentski kampus Sveučilišta u Rijeci; gradska četvrt Baredice; otoci Unije i Susak dok će ostali biti odabrani prema kriteriju da pokazuju raznolikost ljudi i prostora karakteristično za Rijeku i Kvarner te svoju želju i angažiranost za međunarodnu suradnju.

T objekt i ciglena kuca

T-objekt i Ciglena kuća, Randić i suradnici

ciglena _djecja_kuca-presjek

Ciglena (Dječja) kuća, presjek, Randić i suradnici

“Ciglena kuća” je projekt kojim se želi osigurati kulturnu budućnost grada i orijentiran je na djecu u smislu građanske inicijative da se u jedinstvenoj recikliranoj tvornici u kojoj se kombiniraju institucije i programi omogući sadržaj radikalno drugačiji od bilo koje druge postojeće inicijative u Hrvatskoj. Služi kao žarišna točka znanja i inspiracije za čitavo stanovništvo, a posebno djecu. U ovom pothvatu udružili su se Gradska knjižnica, Gradsko kazalište lutaka i Art-Kino, a uključuje istraživanja, potiče čitanje i neformalno obrazovanje te aktivno sudjelovanje djece.

2 Doba moći

Doba moći

Kroz program kazališnog redatelja i intendanta riječkog HNK-a Olivera Frljića “Doba moći” Rijeka se bavi odgovorima velike europske umjetnosti na krizu u kojoj živimo kao grad koji je preživio okupaciju i oslobođenja, monarhije i carstva koja se urušavaju te promašene socijalističke pokuse. Ova programska linija istražuje svijet totalitarnih režima, struktura moći i straha, koje su transformirale riječke izgovorene i prešućene narative, a projekt će realiziran oko lokalnih memorijalnih obilježja i građevina poput Guvernerove (D’Anunnzijeve) palače, spomen područja kao što su Goli otok te logor Kampor na Rabu, muzeju u Lipi i spomenika u Podhumu te Spomenika pobjede, vojnog kompleksa Sveta Katarina, bivše vojarne dobrovoljaca iz Španjolskog građanskog rata (trenutačno sveučilišni kampus) te slavnih ostataka povijesti poput motornog broda Galeb, koji se u javnosti najčešće naziva Titovim. Riječ je o programu, kako je to ovih dana u nekoliko navrata medijima i javnosti objašnjavao umjetnički direktor kandidature Slaven Tolj, koji je “dosta tvrd i grebe po ranama, grebe po bolnim mjestima, koji se bavi tabuima”.

4 Lungomare

Lungomare

“Lungomare” je programski pravac koji pokušava redefinirati muzej, njegovo značenje i uključenost posjetitelja u svoj postav, a riječ je o muzeju u pokretu koji fizički i virtualno slijedi tragove života uz Jadransko more povezujući gradove i razne lokacije, njih 15, koje će dobiti posebno dizajnirane instalacije povezane lokalnim prijevozom, uključujući brodske linije prema nekim otocima.

13 Slatko i slano

Slatko i slano

14 Slatko i slano
Slatko i slano

Program “Slatko i Slano” arhitekta Idisa Turata zamišljen je kao suradnja građana i njihovih potreba s umjetnicima koji će svojim radovima oplemeniti područje na kojem rijeka susreće more, a kako ga opisuju: “Na prostoru od Hartere pa preko Delte, nedavno i na samom Molu Longu, mogli smo u razdoblju od 10 godina pratiti niz različitih idejnih projekata ili vizija. ‘Ajmo ih već jednom ostvariti, tj. zar nismo dovoljno proveli komentirajući i kritizirajući na društvenim mrežama? Ovo je baš taj trenutak, da ostvarimo najbolje od ponuđenog i uključimo sve građane!”

“Kuhinja” je predstavljena kroz različite okuse Rijeke za koje su zaslužni pripadnici nacionalnih manjina, a“Dopolavoro” istražuje rad i njegovu nestalnu povijest što je jedna od najvažnijih linija za Tolja koji je govoreći za Novosti istaknuo:”Nećemo se baviti zgradama, nego ljudima koje bismo htjeli nanovo uključiti u komunikaciju o temama poput rada koje namjeravamo otvoriti. Ne o radu u smislu napuštenih tvornica koje bismo ušminkali i pretvorili u muzeje, nego u smislu ljudi koje rad i dalje određuje, bili zaposleni ili ne, i koji stare prostore mogu osmišljavati mimo zadanih funkcija turizma ili kulturnog dekora.

Možemo ih pozvati na mijenjanje kulturnog i političkog okvira u kojem se upravlja gradom, na promišljanje i sudjelovanje u tome. Zato govorimo o ovom programu kao o izgradnji ljudskih kapaciteta koji bi značili Rijeku. To podrazumijeva i razgovore s radnicima, razgovore između građana Rijeke generalno, ali i s građanima drugih sredina, o tome zašto se gradu i zemlji dogodilo to što se dogodilo i kako se prema tome aktivno odnositi ubuduće”.

 

Čitajte kakva su iskustva kao europske prijestolnice kulture imali Marseille 2013. (ovdje), švedska Umeå 2014. (ovdje) te belgijski Mons 2015. godine (ovdje).

 

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.