EPK mora biti više od šarenog cirkusa koji dođe i prođe

 

Emina Višnić je nedavno odabrana za direktoricu društva Rijeka 2020 d.o.o. koje će provoditi projekt Europske prijestolnice kulture (EPK), a njezin petogodišnji mandat počinje 1. siječnja 2017. godine (o čemu smo pisali ovdje).

1

Emina Višnić, direktorica RIJEKA 2020 d.o.o., foto: www.kulturpunkt.hr

 

Inače rođena Riječanka, koja je i ranije surađivala s različitim akterima riječke kulturne scene, nije nepoznanica ni u kontekstu EPK. Naime, bila je članica tima pripreme drugog kruga kandidature Rijeke za EPK 2020 ( o čemu smo pisali ovdje).

S Art-kinom radila je kao suradnica na programu Sajma filma te kao voditeljica procesa izrade strateškog plana razvoja ustanove, a s arhitektom Dinkom Peračićem i arhitekticom Mirandom Veljačić te umjetnikom i ravnateljem Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Slavenom Toljem predstavlja Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu – 15. međunarodnoj izložbi arhitekture (2016.) s radom “to trebamo – to radimo” (o čemu smo pisali ovdje).

Iza Višnić, koja je trenutno ravnateljica ustanove POGON (više ovdje), stoji bogato profesionalno međunarodno iskustvo u kulturnom menadžmentu u javnom i civilnom sektoru, a sada je pred njom i vrlo izazovan projekt EPK.

Uključeni ste u projekt EPK od ranije, naime sudjelovali ste u sastavljanju prijavne knjige i radu na projektu za Venecijanski bijenale arhitekture. Jeste li već tada dobili motivaciju da budete na čelu tima i je li se možda i očekivalo da ostanete “unutra”?

Sudjelovala sam u drugom krugu kandidacijskog procesa za Europsku prijestolnicu kulture na poziv Grada Rijeke, gdje sam radila na različitim aspektima prijavne knjige, a prije svega na Programu učenja.

Pored programskog okvira i ostalih elemenata ovog kompleksnog projekta, tada je bila definirana i organizacijska struktura, u kojoj je jasno naznačeno da Slaven Tolj jest i ostaje umjetnički direktor projekta, a da će se izvršnog direktora birati putem javnog natječaja. Za prijavu na natječaj za direktora Rijeka 2020, koji je po svojoj funkciji izvršni direktor projekta, odlučila sam se bitno kasnije.

Moja motivacija za to je višeslojna i relativno kompleksna. No izdvojila bih da se radi o projektu koji je izuzetna prilika ne samo za Rijeku i Primorsko-goransku županiju, već i za cijelu zemlju. Rijeka 2020 napokon stavlja kulturu u središte pažnje, kreira prostor kreativnih pukotina u kojem su mogući nepredvidivi susreti različitosti, nesvakidašnje kulturne i umjetničke prakse te društvene inovacije.

On je utemeljen na vrijednostima kao što su kulturna raznolikost i socijalna uključivost, uspostavljanje društvenih odnosa kroz suradnju i zajedništvo (a ne kompeticiju), a u njegovom temelju je ideja kulture kao širokog, fluidnog i otvorenog područja ljudskog djelovanja, koji svakodnevnoj egzistenciji dodaje nešto smislenosti. To su vrijednosti koje i osobno dijelim i za koje se zalažem kroz sav svoj dosadašnji rad na domaćoj i međunarodnoj sceni.

To je, dakle, projekt koji je postavljen upravo onako kako i sama smatram da se danas trebaju oblikovati projekti koji su od strateškog interesa za razvoj kulture, i tu se nalazi moja snažna intrinzična motivacija za uspjeh Rijeke 2020, kojem želim doprinijeti. Jednostavnije rečeno, želim biti na čelu tima koji će iznijeti ovaj projekt i pomoću kojeg ćemo svi zajedno postići nešto veliko i bitno, ostavljajući iza sebe Luku različitosti koja će trajati.

A što se tiče Bijenala, moja je uloga u projektu “to trebamo-to radimo” proizlazi iz moga rada u POGONU i vezana ja uz projekt rekonstrukcije bivše tvornice Jedinstvo u Zagrebu. Na tom sam projektu, uz arhitekte Dinka Peračića i Mirandu Veljačić te umjetnika i ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Slavena Tolja, sudjelovala kao članica autorskog tima.

Ivan Šarar i Slaven Tolj

Irena Kregar-Šegota, Ivan Šarar i Slaven Tolj

 

Koji će biti Vaši zadaci i kakav tim kanite okupiti?

Ova funkcija najbolje se može opisati kao izvršna i koordinacijska. Moj je temeljni zadatak i odgovornost osigurati stabilan i poticajan okvir za odvijanje kulturnih, umjetničkih, obrazovnih i drugih programa koji čine Prijestolnicu kulture.

To u osnovi znači tri stvari: sredstva za programe i njihovu promociju, učinkovit i visoko motiviran tim kojeg čine kvalitetni i stručni ljudi te dinamičan i fleksibilan sustav unutar kojeg mogu uspješno funkcionirati naše institucije, udruge i druge organizacije te brojni programski partneri iz zemlje i inozemstva. Tome valja dodati i koordinaciju s nosećim partnerima, a to su Grad, Županija i Sveučilište, koji su ključni za pojedine važne elemente ovog projekta. Primjerice, Grad Rijeka, odnosno Odjel za kulturu, koji je do sada vodio cijeli projekt i koji je zadužen za infrastrukturne projekte.

Što se tima tiče, prije svega želim naglasiti da je kroz proces kandidature okupljen jedan izvrstan tim koji je sam po sebi vrijednost koju moramo sačuvati. To znači da će se tim dalje graditi od ove jezgre i postupno se proširivati u skladu s razvojnim fazama projekta i potrebama programa. Nove ljude ćemo uključivati tako da će profesionalne kompetencije i ambicije pojedinaca, a ne osobne veze i preference, biti presudne za zapošljavanja.

Rijeka 2020 će trebati sposobne ljude koji s visokom razinom odgovornosti i profesionalne etike pristupaju poslu, koji su otvoreni za nove ideje i uvijek spremni učiti, te koji su znatiželjni i puni energije. Za neka mjesta tražit ćemo osobe s puno iskustva, ali ćemo otvoriti prostor i za mlade ljude koji tek trebaju razviti svoje potencijale.

8 Rijeka Luka različitosti.1JPG

Rijeka Luka različitosti

 

Što smatrate najvećim izazovima projekta?

Ovako velik i ambiciozan projekt pred nas stavlja brojne izazove za koje sam sigurna da ćemo predanim radom, učenjem iz iskustva drugih kulturnih prijestolnica te uz podršku svih onih koji se projekt tiče, uspješno svladati.

Jedna od velikih opasnosti svakog EPK-a je da da se on svede na jednogodišnji grandiozni festival, šareni veseli cirkus koji dođe, razveseli pa napusti grad i iza sebe ostavlja prazninu. Ona mora biti puno više od toga. Upravo zato Rijeka 2020 je postavljena kao proces postupnog postajanja europskom prijestolnicom kulture, koji je usmjeren dugoročnim ciljevima koji se tiču prije svega kulturnog razvoja, ali i ekonomskih, socijalnih i ekoloških aspekata razvoja.

Drugi izazov kojih bih istaknula je pitanje razvijenosti kapaciteta ne samo riječkog, nego ukupnog kulturnog sektora u Hrvatskoj, u čije se profesionalno usavršavanje do sada ulagalo slabo ili nikako.

Upravo zato nam je, uz umjetnički i kulturni program, iznimno važan program učenja, odnosno podizanja kapaciteta u području kulturnog menadžmenta, produkcije i rada s publikom.
Isto tako za to su iznimno važne suradnje i partnerstva s kulturnim organizacijama i ustanovama u zemlji i inozemstvu, ali i s onima koje se bave, primjerice, socijalnim i ekonomskih pitanjima i koje su po svom iskustvu i ekspertizi komplementarni znanjima u kulturnom sektoru.

I treći, možda najočitiji izazov je pitanje sredstava. Kao i kod drugih europskih prijestolnica kulture, temelj financiranja osiguravaju lokalne i regionalne vlasti te država. Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija su u svojim proračunima osigurali sredstva za ovu godinu, a i u projekcijama za iduće proračunske godine. Isto tako već su okvirno dogovorena ulaganja nekih lokalnih partnera, a uvjerena sam da će nam se pridružiti i mnogi drugi.

Što se tiče države, sigurna sam da će nova ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek, kao i premijer Andrej Plenković i cijela Vlada ne samo dati načelnu i moralnu podršku projektu, već da će mu osigurati status projekta od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Europska prijestolnica kulture također ima veliki potencijal za privlačenje sredstava iz privatnog sektora. Sam program i velika javna vidljivost ovog projekta sigurno će biti interesantni različitim tvrtkama, od manjih lokalnih poduzeća do velikih korporacija. Konačno, pored same nagrade Melina Mercouri koja iznosi 1,5 milijun eura i koju tek trebamo zaslužiti, već sad pripremamo različite projekte za fondove i programe Europske unije.

 

9 Rijeka Luka različitosti

Rijeka Luka različitosti

 

Vlada RH je u lipnju prihvatila odluku o imenovanju Grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a sada je vrijeme pripreme državnog proračuna i projekcija. Zasebni troškovnici za EPK bili su predviđeni i za svako involvirano ministarstvo (turizma, znanosti i obrazovanja, socijalne politike i mladih, regionalnog razvoja i europskih fondova te vanjskih poslova i financija).
Kako stoje stvari po pitanju financiranja odnosno zatvaranja financijske konstrukcije? I to ne samo u vidu privlačenja sredstava, nego i s obzirom na s državne razine najavljenih 28 milijuna kuna iz proračuna kroz četiri godine?

Iako su procesi što se tiče državne razine zbog očitih razloga zadnjih mjeseci bili usporeni, koliko sam upoznata, Ministarstvo kulture je već za ovu godinu osiguralo određena inicijalna sredstva. Međutim, točne iznose i modalitete sufinanciranja tek treba dogovoriti, budući da je Vlada imenovana tek pred nekoliko dana. Očekujem da ćemo vrlo skoro dogovoriti načine suradnje i potpore države, ne samo putem Ministarstva kulture, već i svih onih tijela javne vlasti u čijim se kompetencijama nalaze javne politike kojima Europska prijestolnica kulture doprinosi.

Kad će se krenuti s infrastrukturnim projektima i hoće li ih provesti tvrtka Rijeka 2020 d.o.o. ili Grad s obzirom na to da je Rijeci dano na raspolaganje 49 milijuna eura, a u što se ubraja realizaciju kompleksa Benčić, šećerane i renoviranje broda Galeb?

S obzirom na to da funkciju izvršne direktorice projekta preuzimam tek u siječnju, nemam još detaljne informacije o planu provedbe infrastrukturnih projekata. Iako sama agencija Rijeka 2020 d.o.o. neće biti izravno zadužena za provedbu tih projekata, oni su iznimno bitni i za samu realizaciju programa. Koliko sam upoznata, u kompleksu Benčić već su započeti radovi na zgradi Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Jedan dio projekata planira se financirati iz instrumenta Integriranog teritorijalnog ulaganja za riječku aglomeraciju, no tu dinamika dobrim dijelom ovisi ne samo od aglomeracije, već i države i Europske komisije. Nadam se da ćemo u idućih šest-sedam mjeseci tu imati jasniju sliku. Projekti koji su prijavljeni na natječaj za obnovu kulturne baštine, a to su šećerana i Galeb, prošli su 4-5 razina provjere i očekujem da ćemo konačne rezultate uskoro dobiti.

174 kompleks bencic

Kompleks Benčić

 

416 galeb wikipedia

Brod Galeb

 

Koje biste događaje kao najveće izdvojili na polju glazbe, kazališta, vizualne umjetnosti … što možemo očekivati – ima li “stars” projekata?

Program EPK je program koji će se realizirati 2020. godine, dakle za više od tri godine. Naravno da nemamo zatvoren program u ovom trenutku. To ne bi bilo niti mudro s obzirom na to da se u tih 1.160 dana u društvu, umjetnosti i svijetu općenito mogu dogoditi trenutno neočekivane stvari na koje moramo moći odreagirati.

Kako je i planirano, sada smo u fazi konkretiziranja pojedinih projekata, razrade i dogovaranja partnerstva, realiziraju se pojedine manje aktivnosti … Ukratko, na početku smo pripreme Europske prijestolnice kulture, a javnost može očekivati da će se program za 2020. objaviti nekoliko mjeseci ranije, kao što je to i običaj kod drugih prijestolnica.

Predviđeno je puno radionica – kakav se doseg očekuje i kakvu strukturu ljudi i u konačnici koji su njihovi dugoročni benefiti za Rijeku?

Radionica kao format i metodologija rada koristi se u gotovo svim segmentima programa. Tu mislim na naših sedam programskih pravaca (flagships) i karneval kojim ćemo otvoriti i zatvoriti “festivalsku” godinu, a koji čine umjetnički i kulturni program Rijeke 2020. Pored toga tu je i cjelovit Program učenja koji je posvećen izgradnji kapaciteta kako profesionalaca u kulturi, tako i lokalnih zajednica koje će biti uključene u realizaciju programa. Tu još i treba dodati program uključivanja volontera i niz komunikacijskih i marketinških aktivnosti.

S obzirom na to da se, dakle, radi o vrlo kompleksnom sadržaju, nije moguće u ovom formatu sasvim precizno i detaljno odgovoriti na ovo pitanje. Mogu samo reći da će se kroz program na ovaj ili onaj način uključiti najšira populacija Rijeke i Županije, od male djece i mladih, preko osoba starije životne dobi, različitih grupacija ljudi u dobi od 20 do 55, zatim ljudi koje će za EPK vezati profesionalni interesi – kulturnjaci, urbanisti, sociolozi, učitelji, ljudi koji rade u kreativnim industrijama, turizmu, socijalnom poduzetništvu, proizvodnji zdrave hrane, i tako dalje.

Uz to posebnu ćemo pažnju posvetiti i društvenim skupinama koje su marginalizirane i/ili u riziku od društvenog isključivanja, primjerice osobe s invaliditetom, spolne, rodne i nacionalne manjine, imigranti i tražitelji azila koje tek očekujemo kao nove sugrađane …

Tako će i dugoročne koristi za Rijeku, riječku regiju, ali i čitavu zemlju biti višestruke. Primarno tu mislimo na veliki iskorak u razvoju kulturnog i umjetničkog djelovanja te pozitivnih promjena u kulturnim politikama. Zatim bitno unapređenje u urbanom razvoju Rijeke, kao i utjecaj na urbane politike i urbanističko planiranje općenito. EPK će također imati bitne učinke u smislu socijalnog uključivanja i ekonomskog razvoja. Što se tiče konkretnih efekata u svakom od tih područja, oni će biti precizno planirani i procjenjivani u okviru procesa evaluacije, koja je jedna od naših obaveza i dio projekta na kojem radimo.

4-13

Ljetna škola Vijeća mladih Benčić: arhitektonska radionica u kompleksu Rikard Benčić dio programa EPK (više ovdje)

 

7nRijeka - Rad Voda Migracije

Rijeka: Voda, Rad, Migracije

 

Nedavno ste upozorili da se kultura u užem smislu treba oduprijeti “teroru brojki” i jasno stati iz ideja i poruka koje se ne mogu kvantificirati odnosno uzimati posjećenost, čitanost, gledanost kao pokazatelj uspješnosti.
Međutim, EPK i izvještaj na kraju godine koji radi EK baš radi usporedbe na osnovu brojki, a sucess indikatori imaju još rigidnija mjerila. Kako gledate na to i što ćete Vi Vaš tim smatrati uspješnom EPK?

Kada o tome govorim, naglašavam da je problem da se za kulturu i umjetnost, kao i za neka druga polja, primjerice obrazovanje, postoji tendencija da se svode isključivo na bazičnu statistiku i doprinos određenim financijskim i ekonomskim pokazateljima.

Iako se i ti faktori utjecaja kulture na razvoj ne trebaju zanemariti, smatram da su puno važniji oni socijalni koji se odnose na kvalitetu života stanovništva, obrazovanje za specifične kompetencije koje se razvijaju kroz bavljenje kulturom i umjetnošću te one koje doprinose aktivnom građanstvu, a kroz aktivno uključivanje ljudi u kulturni život.

Konačno, ono što je najvažnije, a tu su kriteriji koji su specifično određeni intrinzičnim vrijednostima kulture i umjetnosti. Mi ćemo u Rijeci raditi na jasnom sustavu indikatora za EPK kao umjetničkog i kulturnog projekta, ali i kao projekta čiji je zadatak doprinijeti razvoju Rijeke i Primorsko-goranske županije, a onda i cijele države.

Pri tom ćemo naravno morati gledati i u standardne kvantitativne indikatore kao što su broj publike i turista, mjerenje medijske viiljivosti, broj novih radnih mjesta i slično. No posebnu ćemo pozornost uputiti na kvalitativnu analizu, kojom će se mjeriti različite učinke projekta u zajednici – ekonomske, socijalne i uže kulturne, odnosno umjetničke.

S obzirom na to da je “lice s naslovnice” za EPK izjavilo da nije dovoljno upoznat s detaljima EPK, jesu li građani dovoljno informirani o projektu?

Budući da smo tek na početku projekta, odnosno u fazi planiranja i mapiranja, kako je jasno naznačeno u našoj kandidacijskoj knjizi, nije za očekivati da svaki građanin zna detalje. Još jednom naglašavam, imamo više od tri godine do pune realizacije projekta. Naravno, jedan od poslova na kojima se radi u ovoj pripremnoj fazi je i komunikacijska strategija, koja će uključivati niz aktivnosti ne samo pred realizaciju EPK programa u 2020. godini, već i tijekom ovog trogodišnjeg procesa postajanja Europskom prijestolnicom kulture.

Neke aktivnosti su već i započele: u tijeku je natječaj za programsku liniju “27 susjedstva” te se održavaju radionice širom županije; riječka raznolikost mogla se doslovno okusiti na nedavnim “Bakanalijama”; održane su i prve urbanističke radionice programske linije “Slatko i Slano”, i tako dalje.

Krećemo, kako smo i planirali – polako i postepeno, prema velikoj proslavi Luke različitosti u 2020. godini. Kroz godine koje dolaze programi će se intenzivirati – bit će ih više, češće i po svuda, a javnost će se postupno upoznavati s različitim aspektima projekta.

13 Slatko i slano

14 Slatko i slano

Slatko i slano

 

Umjetnici uključeni u projekt su autonomni, no kakve “posljedice” po EPK može imati primjerice navodna prijava protiv Olivera Frljića u Poljskoj?

Rijeka 2020 puno je jača i veća priča od jedne takve prijave. Svjedoci smo i u našoj svakodnevici da se iz ovih ili onih politikantskih razloga maše kaznenim prijavama vrlo upitnog utemeljenja, primjerice što se već više od pola godine događa s neutemeljenim napadima na HAVC. Radikalna konzervativna struja, koja se agresivno postavlja protiv niza građanskih sloboda, kao što je sloboda izražavanja, prisutna je kod nas, u Poljskoj i mnogim drugim europskim, osobito istočnoeuropskim zemljama.

Oliver Frljić i Marin Blažević već su bili izloženi brojnim napadima i nisu dopustili da ih zaplaše i zaustave u umjetničkom i javnom djelovanju na koje imaju svako pravo. Takvi napadi ne mogu Rijeku uplašiti niti nas mogu spriječiti da osiguramo prostor za autonomiju umjetničkog stvaranja. Jer kad umjetnost postane politički korektna, razvodnjena i oprezna, ona gubi svoj smisao kao bitna društvena djelatnost.

6 Rijeka - Mali salon

Rijeka, Mali salon

 

11 Rijeka2

Rijeka

 

Kako vidite Rijeku i Hrvatsku nakon EPK?

Smatram da su razvojni ciljevi jako dobro postavljeni u kandidacijskoj knjizi i načinu razmišljanja koji je u temelju ovog projekta. Izdvojila bih tri, po mom mišljenju najvažnija strateška cilja.

Najprije, to je internacionalizacija djelovanja kulturnog sektora, što znači puno više suradnji na europskom i globalnom nivou, međunarodnih koprodukcija, gostovanja i prisutnosti riječkih umjetnika, ustanova i organizacija na internacionalnoj sceni.

Zatim, jačanje uloge kulturnih institucija i organizacija u razvoju zajednice i izgradnji pravednijeg društva, odnosno veći angažman i novi pristupi u razvoju publike, afirmiranje aktivnog kulturnog sudjelovanja svih građana, a osobito onih koji su na neki način društveno isključeni.

I treće, osuvremenjivanje upravljanja i načina rada u kulturi, obrazovanje i izgradnje kapaciteta te snažnije povezivanje s drugim djelatnostima – od onih koji se bave pitanjima obrazovanja, socijalnog uključivanja, ljudskih i manjinskih prava pa do onih u turizmu ili IT industriji. A sve to imajući na umu da u centru kulturnih politika mora ostati umjetničko stvaralaštvo i kulturno djelovanje koji predstavljaju vrijednost sami po sebi.

Uvjerena sam da će projekt Rijeka 2020 pomoći izgraditi iskrenu i istinitu sliku Rijeke kao otvorenog grada privlačnog za mlade talente, grada nepredvidivih mogućnosti i grada kulturne raznolikosti.

Očekujem veliku kulturnu živost dugo nakon što sam projekt privedemo kraju, bogat kulturni život ne samo u Rijeci, već i u brojnim gradovima i općinama čitava županije. Vjerujem da će Rijeka postati mjesto prave kulturne raznolikosti, mjesto koje će ljudi iz cijeloga svijeta rado posjećivati, a mnogi od njih u Rijeci i ostajati.

 

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Fotografije: arhiva